U utorak, 5. prosinca 2017., u Galeriji Gradskoga kulturnog središta u Metkoviću, s početkom u 18,30 sati otvorena je izložba Biži, biži, kuga moriMaterijalna svjedočanstva o zaraznim bolestima i epidemijama u dolini Neretve autora Ivana Volarevića i Ivana Vekića, dok je suorganizator Ustanova za kulturu i sport Metković.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Na samom početku prisutne je pozdravio ravnatelj Ustanove za kulturu i sport Milan Kapović koji je ukratko predstavio autore izložbe. Prisutnima se obartio i voditelj Službe za epidemiologiju pri Zavodu za javno zdravstvo epidemiolog Miljenko Ljubić. On se osvrnuo na povijest ovoga kraja koja je u nekim razdobljima bila dramatično obilježena epidemijama različitih zaraznih bolesti popu kuge, kolere, malarije… Ljudi su se osim u skromnim medicinskih mogućnostima pomoć tražili i kod nebeskih zaštitnika o čemu svjedoče brojne crkve i kapele u čast sv. Roka i sv. Liberana.

Kao zanimljivost iznosimo činjenicu da se već početkom 15. st. u Korčulanskom statutu spominje močvarno područje doline Neretve kao izrazito opasno područje za življenje. Slično su zapisali i Aberto Fortis u 18. st. i Francesco Lanza u 19 st. koji malariju opisuju kao zasebnu neretvansku bolest.

Organizirana zdravstvena skrb je zabilježena već u 17. st. u Opuzenu ali samo za povlaštene društvene skupine. Tek krajem 19. stoljeća u utvrdi Brštanik (Fortica) je otvorena bolnica za radnike na regulaciji toka Neretve, a malo nakon toga je u Metkoviću otvorena Antimalarična stanica, te leprozorij za oboljele od gube na predjelu Pavlovača (Gubave kuće).

O samoj izložbi govorili su i sami autori, dva Ivana, Vekić i Volarević. Stoga smo ih nakon izložbe zamolili za kratke izjave.

Cilj je izložbe predstaviti dio životne svakodnevnice stanovništva doline Neretve od kraja 17. do početka 20. stoljeća kojega su činile i zarazne bolesti poput malarije, kuge, tuberkuloze, kolere, velikih boginja, čak i gube, odnosno predstaviti kulturnu baštinu vezanu uz ove pojave. Kroz rekonstrukcije, reprodukcije i izvorna materijalna svjedočanstva posjetitelji su potaknuti da se na trenutak stave u poziciju naših predaka i okolnosti u kojima su proživljavali zaraznu bolest, a te su okolnosti prema današnjim mjerilima nizak životni standard i nepostojanje ili nedostupnost zdravstvene skrbi, kaže jedan od autora izložbe Ivan Vekić

Konceptom izložbe u prvom dijelu se zarazne bolesti u dolini Neretve stavljaju u širi europski i svjetski kontekst, idući nastoji ukazati kako se samo stanovništvo odnosilo prema bolestima, bilo kroz pokušaje zaštite pomoću čembiluka bilo kroz zagovore točno određenim svecima zaštitnicima i nabavu zavjetnih slika i skulptura. Završni dijelovi izložbe konačno pokazuju skromne početke zdravstvene skrbi za zaražene te neka ukopišta i načine ukapanja preminulih, rekao nam je o samoj izložbi Ivan Volarević

Uz izložbu, koja će biti otvoren do kraja prosinca, predstavljen je i zanimljiv katalog s fotografijama i popratnim stručnim tekstovima.

OGLAS