Crkva se danas spominje posvete bazilike svete Marije Velike – spomendana poznatijeg pod nazivom Gospa Snježna koji se kod nas posebno slavi u Vidu pod nazivom Ledena Gospa.

Službeno se današnji Gospin spomendan naziva Obljetnica posvete bazilike svete Mari­­je Velike (Santa Maria Maggiore), jedne od četiri velike rimske bazilike. Nju je na rimskom brežuljku Eskvi­li­nu, jed­nome od sedam rimskih brežuljaka, dao sagraditi papa Liberije (352–366), pa se po njemu naziva i liberijanska bazilika. Tu je crkvu, na spomen proglašenja dogme o Marijinu bogomajčinstvu na Efeškom saboru 431. godine, svečano posvetio presvetoj Bogorodici papa Siksto III.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Ona je sve do danas najznačajnija i najčasnija Gospina crkva na kršćanskome Zapadu, a izgrađena je u stilu staro­krš­ćan­skih bazilika, s monumentalnim stupovljem te velebnim mozaicima. U crkvi se nalazi i grob sv. Jeronima, sv. Pija V. te milosna Gospina slika zvana Spasenje rimskoga puka. Slavne rimske bazilike, kao i Baziliku svete Marije Velike, možete posjetiti na linku.

Raniji pučki naziv Sancta Maria ad nives – Snjež­na Gospa veže se uz legendu nastalu u 13. stoljeću, a po kojoj je usred ljeta na Eskvilinu pao snijeg. Taj je događaj bio povod papi Liberiju da uz materijalna sredstva jednog bogatog rimskog patricija započne izgradnju bazilike. Crkva se zove i Sancta Maria ad praesepe – Gospa od jaslica, jer je u njoj već koncem 4. stoljeća uređena špi­lja, nalik na onu u Betlehemu.

Kako je današnji spomendan vezan uz Efeški sabor, dobro je prisjetiti se da je baš taj sabor dao silan zamah kako teološkom naučavanju o Blaženoj Djevici Mariji, tako i pobož­nosti prema njoj, a nakon toga sabora započela je izgradnja mnogih crkava Gospi u čast.
OGLAS