Crkva se danas spominje posvete bazilike svete Marije Velike – spomendana poznatijeg pod nazivom Gospa Snježna koji se kod nas posebno slavi u Vidu pod nazivom Ledena Gospa.
Službeno se današnji Gospin spomendan naziva Obljetnica posvete bazilike svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore), jedne od četiri velike rimske bazilike. Nju je na rimskom brežuljku Eskvilinu, jednome od sedam rimskih brežuljaka, dao sagraditi papa Liberije (352–366), pa se po njemu naziva i liberijanska bazilika. Tu je crkvu, na spomen proglašenja dogme o Marijinu bogomajčinstvu na Efeškom saboru 431. godine, svečano posvetio presvetoj Bogorodici papa Siksto III.
Ona je sve do danas najznačajnija i najčasnija Gospina crkva na kršćanskome Zapadu, a izgrađena je u stilu starokršćanskih bazilika, s monumentalnim stupovljem te velebnim mozaicima. U crkvi se nalazi i grob sv. Jeronima, sv. Pija V. te milosna Gospina slika zvana Spasenje rimskoga puka. Slavne rimske bazilike, kao i Baziliku svete Marije Velike, možete posjetiti na linku.
Raniji pučki naziv Sancta Maria ad nives – Snježna Gospa veže se uz legendu nastalu u 13. stoljeću, a po kojoj je usred ljeta na Eskvilinu pao snijeg. Taj je događaj bio povod papi Liberiju da uz materijalna sredstva jednog bogatog rimskog patricija započne izgradnju bazilike. Crkva se zove i Sancta Maria ad praesepe – Gospa od jaslica, jer je u njoj već koncem 4. stoljeća uređena špilja, nalik na onu u Betlehemu.