U Galeriji GKS-a je danas upriličena dodjela nagrada učenicima metkovskih osnovnih i srednjih škola za iznimna postignuća u proteklom razdoblju.
Priznanja i tablete dvadesetorici učenika i učenica dodijelio je gradonačelnik Dalibor Milan koji je napomenuo da su u dosadašnjem razdoblju dodijeljene 84 tisuće kuna najuspješnijim metkovskim učenicima u vidu prigodnih nagrada. Nakon toga je upriličeno zajedničko fotografiranje.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 94 nova slučaja zaraze koronavirusom (21 utvrđen brzim antigenskim testom), obrađeno je 388 uzoraka.
Radi se o 43 osobe iz Dubrovnika, 19 osoba iz Župe dubrovačke, 18 osoba iz Konavala, četiri iz Orebića, tri iz Dubrovačkog Primorja, dvije iz Metkovića, po jednoj osobi iz Korčule, Ploča, Smokvice i Trpnja te jednoj osobi koja nema prebivalište u našoj županiji.
Izliječeno je 67 osoba: 34 iz Dubrovnika, 19 iz Konavala, četiri iz Župe dubrovačke, tri iz Orebića, dvije iz Ploča te po jedna osoba iz Dubrovačkog primorja, Janjine, Korčule, Stona kao i jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji trenutno je aktivno 677 slučajeva zaraze koronavirusom, od čega na području Dubrovnika 262, Konavala 211, Župe dubrovačke 126…
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 48 osoba pozitivnih na koronavirus. Sedam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, svi na invanzivnoj ventilaciji.
U samoizolaciji je 1680 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježeno je šest kršenja mjere samoizolacije, od čega je pet kršenja utvrđeno na granici.
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Kasno sinoć, na MCGP Zaton Doli, ulaznoj graničnoj kontroli pristupilo je osobno motorno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka, kojim je upravljao 27-godišnji muškarac, državljanin BiH, dok se kao putnik u vozilu nalazio 40-godišnji hrvatski državljanin.
Prilikom granične kontrole, policijski službenici Policijske postaje Ston, u suradnji s carinskim djelatnicima, ispod suvozačevog sjedišta pronašli su crnu PVC vreću u kojoj se nalazilo 20 komada eksploziva, ukupne težine 6 kilograma, za koji je spomenuti 40-godišnjak izjavio da je njegovo vlasništvo.
Eksploziv je uz potvrdu oduzet, a 40-godišnji muškarac je kazneno prijavljen za kazneno djelo „Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari“.
Jutros oko 9,15 se dogodila prometna nesreća na Jadranskoj magistrali (D8) na izlazu iz Podgradine u kojoj su sudjelovao motocik srpskih registarskih iznaka. U skupini je bio još jedan motocikl i kretali su se iz smjera Kleka.
Ozlijeđen je 26-godišnji motociklist, srpski državljanin, koji je prevezen u bolnicu.
Na mjesto događaja su stigli policija i Hitna medicinska pomoć. Promet se odvija izmjenično.
Prema neslužbenim informacijama, do nesreće je vjerojatno došlo uslijed proklizavanja, ima ozlijeđenih. Vozači se upozoravaju na oprez!
Više nakon očevida.
Prometnica koja će ubuduće predstavljati žilu kucavicu Neuma, neumskog zaleđa, ali i Stoca bit će završena za manje od godinu dana, međutim, njezine blagodati osjetit će već i ovogodišnji turisti. Plan je da do početka ovogodišnje turističke sezone veći dio prometnice na koju se čekalo desetljećima bude stavljen u funkciju, piše Večernji list.
Sudeći prema trenutačnoj fazi radova, to neće biti problem. Kako su prije nekoliko dana naveli iz JP Autoceste Federacije BiH, okončani su radovi na dionici Stari Neum – Kiševo – Broćanac, dužine 12 km, kao i na poddionici Prapratnica – Hutovo u dužini od 2,5 kilometra, uključujući i tunel Žaba – 975 m. U tijeku su radovi na poddionici Broćanac – Prapratnica u dužini od tri kilometra, uključujući i radove na raskrižjima Babin Do i Oskrušnica.
Nema više “izolacije”
– Radovi su počeli u svibnju 2020. godine, a očekivani završetak svih radova na toj poddionici je 1. kolovoza 2021. godine. Također, u tijeku su radovi na poddionici Hutovo – Cerovica (LOT 5), ukupne dužine pet kilometara i poddionici Cerovica – Stolovi (LOT 6), ukupne dužine 4,95 km. Radovi su započeli u listopadu 2020. godine i trenutačno se izvode zemljani radovi. Predviđeni rok završetka kompletnih radova na ovim poddionicama je siječanj 2022. godine – sublimirali su iz JP Ceste FBiH.
S druge strane, iz smjera Stoca, izgradnja dionice Stolovi – Drenovac ulazi u završnu fazu. Na toj dionici dužine gotovo devet kilometara već je počelo asfaltiranje. Radovi su započeli u listopadu 2019. godine, a očekivani završetak svih radova na toj poddionici je travanj ove godine – navode iz JP Ceste Federacije BiH. Radi se i na aktivnostima vezanim uz izgradnju obilaznice oko Stoca, odnosno pristupne točke buduće trase ove ceste. Ova prometnica od velikog je značaja za cijelu Hercegovinu, a posebice za dvije općine koje spaja, prenosi Večernji list.
U tijeku je 59. Hrvatsko natjecanje učenika i studenata glazbe i plesa u organizaciji Hrvatskoga društva glazbenih i plesnih pedagoga. Od 2. do 4. ožujka 2021. se u Makarskoj održava Regionalno natjecanje na kojem nastupaju natjecatelji od Istre do Dubrovnika u disciplinama glasovir, gitare, mandoline i pjevanje. Učenici OGŠ Metković su imali uspješan nastup već prvoga dana natjecanja.
Ena Gutić, učenica iz klase prof. Slađane Knežević, je osvojila drugu nagradu u 2. kategoriji u disciplini glasovira.
Luka Oršulić i Ivano Dragobratović, učenici iz klase prof. Željka Mandarića, su osvojili treću nagradu u 2. kategoriji u disciplini gitare.
Najmlađi među njima Tibor Gutić osvojio prvu nagradu u 1. kategoriji u disciplini gitare i tako se plasirao na Državno natjecanje koje će se održati u Zagrebu krajem ožujka.
Ovih je dana ponovno, kao u beskrajnome danu koji se od raspada Lijepe nam Bivše neprestano ponavlja, pod lupu došlo pitanje određivanja pripadnosti bačkih Bunjevaca, njihove baštine i govora. U ovome se osvrtu neću vraćati duboko u prošlost kad su bunjevačko pitanje otvarali Mađari nastojeći oslabiti hrvatski položaj u Lijepoj nam Prabivšoj (Austro-Ugarskoj), nego na najnoviji pokušaj kojim se bunjevački govor nastoji proglasiti jezikom kako bi se još malo oslabio i tako nezavidan položaj Hrvata u Vojvodini i Srbiji općenito. Pritom je važno istaknuti kako se broj Vojvođana koji su se izjasnili kao Bunjevci od nule po popisu iz 1981. popeo na 21552 godine 1991., a prema posljednjemu popisu iz 2011. Bunjevaca je bilo 16496. Da je srbijanska politika itekako poticala razdvajanje Bunjevaca od Hrvata, nije razvidno samo iz proglašenja Bunjevaca nacionalnom manjinom 1990. (Zamislite kako bi se hrvatska vlada provela da potiče izjašnjavanje ličkih Srba kao Ličana, a srijemskih kao Sremaca?), nego i potpora bunjevačkim organizacijama, koje su znatno izdašnije od onih koje se dodjeljuju udrugama s hrvatskim predznakom.
SANU: Ne poznajem jezik, ali znam da je jezik
Ovih je dana vojvođanske vode uzburkao prijedlog subotičkoga gradonačelnika Stevana Bakića da se oslužbeni „bunjevački jezik“. Nije to, dakako, prvi takav pokušaj. Naime, na izravnu je molbu Nacionalnoga saveta bunjevačke nacionalne manjine iz 2004. vojvođanskim prosvjetnim institucijama da se u osnovne škole uvede predmet Bunjevački jezik s elementima nacionalne kulture Pedagoški zavod Vojvodine 2005. odgovorio potvrdno, no nakon reakcije Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini (naknadno je reagirao i HAZU), odluku je Pedagoškoga zavoda Vojvodine suspendirao Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje i kulturu te zatražio mišljenje novosadskoga ogranka SANU-a i VANU-a. Odgovor je SANU-a, u kojemu se traži priznavanje svojevrsnoga službenog statusa bunjevačkoga jezika, potpisao akademik Zoran Kovačević. Međutim, u odgovoru se SANU-a navodi da novosadski ogranak SANU-a „nema među svojim članovima kompetentne poznavaoce bunjevačkog jezika“. U odgovoru je VANU-a, pak, navedeno kako je jezičnu i pisanu bunjevačku tradiciju najbolje opisivati nazivom govor, čime bi se izbjegla „politizacija statusa termina i pojmova tipa nacionalni jezik i dijalekat“. Ukratko, novosadski ogranak SANU-a, koji priznaje da u svojim redovima nema kompetentnih poznavatelja bunjevačkoga govora, drži da je bunjevački govor zaseban jezik, a VANU, čije članove brinu moguće implikacije uporabe naziva jezik, preporučuje naziv govor. Uzevši u obzir sve navedeno Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje i kulturu uveo je nastavni predmet Bunjevački govor s elementima nacionalne kulture. Time je i u službenu uporabu u Vojvodini ušao naziv bunjevački govor, a ne bunjevački jezik.
Govor ili jezik?
Budući da je proglašenje kojega idioma jezikom ponajprije jezikoslovno pitanje, treba se osvrnuti na status bunjevačkih govora u dijalektološkoj, slavističkoj i općenito poredbenolingvističkoj literaturi. Svi relevantni suvremeni hrvatski i srpski dijalektolozi u svojim radovima i monografijama upotrebljavaju naziv bunjevački govor (u hrvatskoj literaturi i govor bačkih Hrvata). Taj govor pripada novoštokavskomu ikavskom dijalektu, koji se u suvremenoj srpskoj i hrvatskoj dijalektološkoj literaturi među ostalim naziva mlađim ikavskim (Dalibor Brozović i Pavle Ivić), zapadnohercegovačko-primorskim (Miloš Okuka) te zapadnim ili novoštokavskim ikavskim dijalektom (Josip Lisac). Ni u relevantnoj slavističkoj ni u poredbenolingvističkoj literaturi bunjevački se govor nikad ne naziva jezikom.
O pitanju pripadnosti bunjevačkoga govora mnogo se pisalo s hrvatske i srpske strane. Najčešće se u određivanju njegove jezične pripadnosti analizirali genetskolingvistički i vrijednosni kriterij. Po genetskolingvističkome kriteriju bunjevački govori neosporno pripadaju zapadnoštokavskomu narječju, i to njegovu novoštokavskom ikavskom dijalektu. Taj dijalekt srpski dijalektolog Miloš Okuka u svojoj monografiji Srpski dijalekti (2008.) naziva zapadnohercegovačko-primorskim navodeći kako njime „govore Hrvati i Bošnjaci“. Domeće i kako je nekoć bilo Srba ikavaca u okolici Kupresa. Govornike srpskoga jezika koji govore tim dijalektom ne spominje u Bačkoj niti Bunjevce izdvaja u posebnu etničku skupinu. To je podudarno s podatcima Pavla Ivića (Dijalektologija srpskohrvatskog jezika: uvod u štokavsko narečje, 2001.) o tome kako su Srbi ikavci vrlo malobrojni, „po pravilu u neposrednom susedstvu predstavnika ostalih naroda“. (Iz novijih radova znamo da Srba ikavaca ima i u zapadnoj Srbiji, ali je zanimljivo da se drži da su se doselili iz Dalmacije, pa se i to uklapa u gore spomenutu tvrdnju.) Ujedno treba pridodati podatak da većina istraživača ishodište Bunjevaca traži u području omeđenom Neretvom i Zrmanjom, tj. zapadnu Hercegovinu i Dalmatinsku zagoru, krajeve u kojima su govornici novoštokavskih ikavskih govora i nekoć i danas gotovo isključivo Hrvati. Dakle, po genetskolingvističkome kriteriju bunjevački govori pripadaju hrvatskomu jezičnom korpusu.
Kad je riječ o vrijednosnome kriteriju, bunjevačka je književnost od svojih početaka u XVII. stoljeću uklopljena u tijekove hrvatske književnosti. Posebice se to odnosi na djela bunjevačkih franjevačkih pisaca koji se ničim (pa ni isticanjem vlastite pokrajinske odrednice) ne izdvajaju od ostatka svojih slavonskih, bosanskih, pa i dalmatinskih kolega.
Kad je riječ o kriteriju identifikacije govornika, na koji se mogu pozvati pobornici zasebnosti bunjevačkoga „jezika“, treba napomenuti kako pokrajinsku odrednicu Bunjevci u Bačkoj (ne samo u Vojvodini, nego i u Mađarskoj) upotrebljava hrvatska autohtona zajednica (dakle, ne samo pripadnici bunjevačke nacionalne manjine), ali i znatan dio Hrvata u zapadnoj Lici i sjevernoj Dalmaciji. Broj je Bunjevaca koji se smatraju Hrvatima stoga znatno veći od broja Bunjevaca koji se drže pripadnicima zasebnoga naroda. Činjenica da se tijekom habsburške vladavine jezik bunjevačkih Hrvata nazivao i pokrajinskom odrednicom (o razlozima zbog čega je bilo tako postoji opširna literatura), može biti argumentom samo ako se zanemari podatak da se isti jezik nazivao i dalmatinskim, ali i podatak da se jezik mjesnih Srba u nazivao i rackim. Neovisno o tome, nitko s hrvatske strane ne dovodi u pitanje pripadnost Raca srpskoj naciji niti „racki jezik“ smatra zasebnim jezikom nekoga posebnog naroda.
Policentrični jezik ili 5000 jezika?
Otvaranjem bi se pitanja zasebnosti „bunjevačkoga jezika“ vrlo brzo otvorila Pandorina kutija. Naime, vrlo bi se brzo moglo otvoriti pitanje jesu li šokački, letnički, janjevački ili karaševski govor, koji pripadaju hrvatskomu jeziku, zasebni jezici. Nadalje, to bi moglo otvoriti i pitanje jesu li goranski ili užički govor također zasebni jezici i treba li ih izdvojiti iz korpusa srpskoga jezika. Više sam puta napisao kako se u posljednje vrijeme od Hrvatske nastoji učiniti zemlja s tisuću jezika, a tim bi ih pristupom na području Lijepe nam Bivše bilo i nekoliko puta više. Pritom ne mogu ne primijetiti da su u nastojanju da se bunjevački proglasi jezikom najglasniji oni koji tvrde da svi štokavci govore istim jezikom. Koliko je to dosljedno, prosudite sami.
Uslužni poslovnjak i viši trener nasuprot jezikoslovcima
Zaključno, u dijalektološkoj (hrvatskoj, srpskoj i inozemnoj), slavističkoj i poredbenolingvističkoj literaturi bunjevački se govor nigdje ne navodi pod odrednicom „bunjevački jezik“, „bunjevački jezik“ nema svoju ISO oznaku niti je naveden u bibliografskoj bazi Glottolog, te se ni po jednome jezikoslovnom kriteriju ne može smatrati zasebnim jezikom. Jedina je ustanova koja je dala legitimitet poimanju bunjevačkoga govora kao zasebna jezika SANU. O utemeljenosti zaključaka te ustanove dostatno govori napomena kako njezini predstavnici priznaju da među svojim članstvom nemaju kompetentnoga poznavatelja toga idioma. Grad se Subotica, pak, očito nastoji postaviti iznad struke jer svi relevantni suvremeni hrvatski i srpski dijalektolozi bunjevački idiom nazivaju govorom, taj govor pripada novoštokavskomu ikavskom dijalektu, a u relevantnoj slavističkoj i poredbenolingvističkoj literaturi bunjevački se govor nikad ne naziva jezikom. Nadajmo se da će i subotički vijećnici zaključiti kako su jezikoslovci ipak nešto kompetentniji u razlikovanju jezika od govora od subotičkoga gradonačelnika koji je završio Fakultet za uslužni biznis u Srijemskoj Kamenici s 45 godina, Višu školu za sportske trenere u Beogradu s 42 godine. Kako je krenuo, do 50. stigne završiti i opću lingvistiku!
Porezna uprava i Ministarstvo financija najavili su da kreću u veliku provjeru firmi na području cijele Hrvatske. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.
”U sklopu redovnih nadzornih aktivnosti ovlašteni službenici Ministarstva financija, Porezne uprave provodit će i aktivnosti praćenja i provjere podataka o poslovanju poreznih obveznika koje se odnose na pravilno iskazivanje prihoda/primitaka u 2021. godini. Utvrđene činjenice u provedenim postupcima koristit će se pri određivanju cenzusa za ostvarivanje naknada kod djelatnosti koje su pogođene Koronavirusom (COVID-19).
Uz obavljanje navedenih aktivnosti, a u cilju sprječavanja sive ekonomije, zaštite Državnog proračuna i poreznih obveznika koji uredno ispunjavaju svoje porezne obveze ovlašteni službenici Ministarstva financija, Porezne i Carinske uprave provodit će i pojačane nadzore fiskalizacije kao i postupke praćenja i provjere izdavanja i fiskaliziranja računa putem mobilnih uređaja. Nadzorne aktivnosti provodit će se na cijelom području Republike Hrvatske, uz svakodnevnu nazočnost inspektora na terenu”, stoji u priopćenju Porezne uprave.
Protekle noći, u 2:50 sati, postupajući temeljem prijave građana, a u okviru akcije kodnog imena “Migrant”, policijski službenici PU Ljubuški zatekli su u mjestu Crveni Grm 20 migranata.
Obavljenim provjerama utvrđeno je da je riječ o 14 turskih, 3 iranska i 3 sirijska državljanina. Uz prethodni dogovor migranti su predani Graničnoj policiji BiH na daljnje postupanje, priopćeno je iz MUP-a Zapadnohercegovačke županije, Večernji list.
Tijekom jučerašnjeg dana, policijski službenici PU dubrovačko-neretvanske, provjerom poštivanja izrečenih mjera samoizolacije, četiri osobe nisu zatekli na adresi koju su naveli kao adresu samoizolacije, čime su počinili prekršaj iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, te su prekršajno sankcionirani novačanom kaznom u iznosu od 8 tisuća kuna.
Radi se o osobama s područja Župe dubrovačke, Konavala i Metkovića.
Od početka veljače do danas, na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske evidentirano je ukupno 126 kršenja COVID-mjera, od kojih je 89 zabilježeno prilikom kontrole na graničnim prijelazima. Radi se o osobama koje su prilikom proputovanja kroz Republiku Hrvatsku prekršile rok za tranzit od 12 sati.
U ostalih 37 slučajeva radi se o osobama koje nisu zatečene na adresi koju su navele kao adresu na kojoj će boraviti tijekom samoizolacije.
Svim građanima skrećemo pažnju na važnost pridržavanja mjera samoizolacije radi očuvanja vlastitog zdravlja, ali i zdravlja cjelokupne zajednice. Sve sumnje o kršenju mjera samoizolacije građani mogu prijaviti pozivom na broj 192 ili putem aplikacije e-dojave, poručuju iz PU dubrovačko-neretvanske.
