Vrgorčani se ponovno vraćaju svojoj staroj ljubavi i hraniteljici-jagodi. Inače, kroz vrgorsku povijest dvije poljoprivredne kulture se isprepleću, a to su vinova loza i jagoda. Obje su podjednake važne, othranile su i podigle generacije. Vinova loza više se veže za područje Jezera, a jagoda za Rastok, piše Slobodna Dalmacija.
Jagoda je puno zahtjevna kultura, koja traži dosta ulaganja, a posljednjih godina zbog prekomjernog uvoza, cijena bi znala padati iz dana u dan, kad bi krenula berba. Stoga su mnogi, počeli odustajati od nje. Tako je prije sedam godina, prema podacima gradskog Ureda za gospodarstvo, sve se više poljoprivrednika Vrgorske krajine počelo okretati vinovoj lozi.
Broj proizvođača jagoda s nekih 140 „pao“ je na oko 100-ak. I onda je došla korona, granice su se zatvorile, jagode upitne kvalitete iz Španjolske i Italije, nisu pronalazile put do hrvatskih zelenih tržnica. Tada je svanulo domaćim vrgorskim proizvođačima. Iz ovog slučaja mogu i u Ministarstvu poljoprivrede naučiti neke stvari, kako oživiti hrvatsko selo i poljoprivredu. Jednostavno, dozirati uvoz.
Drugu godinu zaredom vrgorski jagodari obaraju sve rekorde u prodaji, počeli su misliti na budućnost i na vremenske prilike, pa su 80 posto jagoda stavili u plastenike. Na ruku im ide i sufinanciranje sadnica po principu, jedna trećinu financira grad Vrgorac, drugu trećinu Splitsko-dalmatinska županija, a treća sam proizvođač.
– Ova godina je, kao i prošla bila jako dobra za jagodare. Oko 80 posto proizvodnje je u plastenicima, tako smo se zaštitili od proljetnih mrazova i tuče, a samim time je i jagoda kvalitetnija. Urod i cijena ove godine bili su zadovoljavajući, a zbog toga ćemo zasaditi oko 200.000 novih sadnica. Tako ako sve bude uredu, dogodine očekujemo povećanje uroda za oko 100-ak tona. Daleko smo još od količina koje bi zadovoljile potražnju, ali smo na dobrom putu. Imamo još jednu pozitivnu stvar, a to je da se mladi ljudi i obitelji, pomalo uključuju u sadnju. Tradicija se nastavlja i budućnost vrgoračke jagode neće doći u pitanje- kaže nam Mate Vujičić, mladi poljoprivrednik iz Oraha.
Zašto je do ovog preporoda došlo na vrgorskom selu? Naravno, razlog je otkupna cijena, ona prije korona krize iz dana u dan padala, znala bi u sredini berbe doći na razinu isplativosti proizvodnje. Dok je u posljednje dvije godina stabilna, možemo reći i dobro isplativa.
– Prosječna otkupna cijena plasteničke jagode bila je za kilogram od 20 do 22 kune, a za vanjsku od 18 do 20 kuna. S time su svi zadovoljni. Ali, moram naglasiti da je cijena repromaterijala poskupjela za 50 posto- zaključio je član Upravnog odbora udruge „Vrgoračke jagode“.
Piše: Mate Primorac / Slobodna Dalmacija
