U srijedu u 23 sata i 7 minuta zabilježen je kratak, ali jači potres, koji se osjetio i u Neretvanskoj dolini. EMSC je prvo javio da je potres bio magnitude 4.3 po Richteru, ali hrvatska Seizmološka služba objavila je da je magnituda 4.1. Epicentar potresa bio je 20 kilometara sjeverozapadno od Dubrovnika, javlja Seizmološka služba.
Bio je jak i žestok”, “Probudio nas je”, “Jako smo se uznemirili”, “Tutnjava i podrhtavanje”, “Kratko, ali jako”, “Probudio me, dosta se osjetio!”, samo su neki od komentara stanovnika objavljeni na stranicama EMSC-a.
Za sada nema podataka o materijalnoj šteti. Potres se osjetio i u Neretvanskoj dolini.
Danas oko 16:15 u Ulici A. K. Miošića (Pržine) dogodila se prometna nesreća u kojoj su sudjelovali VW Transporter i motor. Na mjesto nesreće su stigle žurne službe.
Ozlijeđeni motociklist je vozilom Hitne prevezen u Dom zdravlja. U tijeku je policijski očevid.
O našim materama, očevima, didovima, puno je toga napisano i uglazbljeno! Svaka je klapa bar sto puta zapivala “Mati Dalmacija”, a tko nije čuja za “Ćale moj” ili “Oprosti mi pape”, pa za “Dida moj”, “Nono, dobri moj nono”! No o bakama malo, gotovo ništa nije niti napisano, a kamoli uglazbljeno. Pa sam eto ja došao na ideju, osjetio potrebu da napišem i uglazbim posvetu svim našim bakama, svima njima čija je nerijetko “uvik bila zadnja”, što je mojoj pismi i naslov koji simbolizira sve kantune kuće što su ih bake držale u našim životima – uvodi nas Denis Batinović legendarni Pekma, poznati autor brojnih pjesama u priču o svojoj najnovijoj uspješnici, piše Slobodna Dalmacija.
Dale krila unucima
Pjesmi o bakama, babama, nonama… obožavanim staricama koje su obilježile djetinjstvo svih nas. I njima u čast “složio” je stihove ljubavi, uglazbio ih i prepustio Kominskim pivačima “Klapa na uvo” da je otpjevaju grlenim glasovima, tu odu ženama koje su stvorile temelje života, dale krila unucima…
– Pisma “Babina je meni bila zadnja” posvećena je svim prošlim, sadašnjim, budućim bakama uz duboku zahvalnost na jubavi koju su nam pružale – dodaje nam autor iz doline Neretve, te nam niže i druge “stihove” koje je zapisao bakama u čast. Prvenstveno svojoj baki, koja je u djetinjstvu bila cijeli njegov svijet:
– Željela me, čekala me i dočekala. Čekala kad ću se rodit, čekala kad će me prvi put povit, čekala kad ću zaplakat, kad ću se nasmijat.. Nije joj bilo teško kad ja zaplačem bilo po noći ili danju da me uzme iz krevetića u naručje i nosa po kući, ljulja da ponovo zaspim. Čekala kad ću prve korake učiniti skupa s njom, čekala me i sto puta ponavljala mama, tata, dida, svoje ime na zadnje misto stavila da bi neku od ovih riči izustija. Čekala me iz vrtića, pratila me u školu, čekala iz škole, kuhala šta bi ja volija poist, kupovala slaje, velike sladolede i zimi i liti. Puno toga što ne želim jesti, piti, radit, njoj nije bilo teško “uskočit” i napravit mi nešto drugo. Ona je tu kad me u kući viču, pogledom mignemo jedno drugom i sve kažemo. Kada se vratim kući tek onda je njeno srce na mistu, baka ne poznaje riči: ne, ne znam, neću! Baka je strpljiva, uvik puna ljubavi i ništa joj nije teško.
I sva ta velika, neizreciva ljubav “pretočena” je u pjesmu.
Barišina likarija
Denis pojašnjava kako je bilo teško riječima podijeliti ljubav prema majci i onoj prema baki:
– Ma, mnogima će se učiniti da su to riječi upućene materi, svim našim materama, ali da jednako tako pripadaju i našim bakama! One su simbol naših djetinjstva, i ne samo našeg podneblja, ne samo naše Dalmacije. Bake su zaštitni znak odrastanja svih onih, odnosno svih nas koji smo imali sriću da nas baba uzme za ruku i povede upoznavati svijet oko sebe.
Dodaje dalje kako se ideja rađala dugo…
– Ideja za pismu je živila u meni. Konture sam pisme vidija, no nikako i da je složim. Sve dok me moj prijatelj Joško Karamatić Kokan nije nazvao i kazao da napišem pismu za baku, za sve babe. Taj njegov poziv je bio ključan da sve ostavim postrani i ulovim se pisme o baki. Kokan je jako bio vezan za svoju baku Tadu koja je preminula prije nego smo snimili pismu. Nažalost tekst sam pisme imao gotov, al’ baka Tada je nije poslušala. Umrla je…
I tako su se opet stihovi bakama u čast našle u „škafetu”, čekali drugi poziv zbog kojeg bi ih Pekma i uglazbio.
– Valjda tako to ide kod mene! Tek kad netko pita imam li šta za njega, eto mene s pjesmom i glazbom – kroz smijeh nam prisnažuje autor “bakine pisme”, te pojašnjava:
– Jedne večeri mi je prišao Bariša Oršulić iz Komina, inače član “Klape na uvo”. Bariša vam je onaj božanski glas koji možete čuti u antologijskoj pismi “Omiška stina”, pisma koja svake godine otvara Festival dalmatinskih klapa u Omišu. Barišu mi je hvalio i legendarni Vinko Coce. Nazva je glas pivača iz Komina likarijom! Da bi njegovu pismu sluša cilu večer ka’ likariju!
I tako je Bariša upitao Pekmu “ima li pismu za njih?”, a dalje je sve teklo utabanim putem…
Velina vizionarka
– Odmah sam zna da će to biti pisma toćana u lađi emocija. Uvik dajem najbolje, ne želim pismu čuvati za ovoga, za onoga. Kod mene toga nema. Nema brža – sporija, ima samo dobra pisma. Evo su mi rekli, zezaju me kako je i papa Franjo došao na ideju i to kad je vidio kako je Pekma dao važnost bakama, važnost kakvu zaslužuju, pa je stavija da četvrta nedjelja u srpnju, oko blagdana svetih Joakima i Ane, bude slavljena kao Svjetski dan djedova baka i starijih osoba – ponosno nam priča naš sugovornik o pjesmi koju su mnogi pohvalili.
Pa mu tako mnogi prilaze, hvale ali i prepričavaju svoje uspomene na svoje bake. Svima su bake u dobrom sjećanju, svi vole svoje babe, none i bake.
Bio sam neki dan u Makarsku, na koću kupiti ribe, malo mola pa me ribar prezimena Vela iz Podgore, pita odakle sam. Naravno iz Neretve, ponosno mu odgovaram, a on iz rukava meni kaže kako je njegova baba Kominka, Neretvanka. A kako je i moja baba Kominka, krene priča. Ispriča meni Vela kako je njegova baka bila pravi vizionar i svojim potomcima omogućila da imaju sve šta imaju. A ilustracije za to vizionarstvo je što je ta njegova stara baka za turiste uredila sobe sa kupatilom i WC-om i to još u ono pionirsko doba turizma, kada takvu uslugu nisu imali ni hoteli na dobrom glasu. Pa mi se Vela pohvalio svojom bakom-vizionarkom! Kao i svi mi, jer priznajmo bez obzira na razne životne prilike, svi mi čuvamo i volimo te naše bake.
No jedino Pekma za čim žali trenutno, u ovo vrijeme koronavirus pandemije, je to što njegovu pjesmu, odu bakama se nema prilike čuti – uživo!
– Momci iz “Klape na uvo” su snimili sot, a pismu je pustio na YouTube kanal snimatelj spota Matko Petrić, kojem ovim putem zahvaljujem. Ljudi su tako čuli pismu, pohvalili je, no nemamo je priliku sada promovirati na one klasične načine, pred publikom!
Naša Neretva
Otkriva nam autor pisme koja se već uvukla pod kožu mnogim slušateljima, kako su kominski klapaši pjesmu snimili u dvije verzije – i a’capella i uz instrumentalnu pratnju!
Pjesma je snimljena u Opuzenu (Podgradina) i to u studiju “Prima Vista”, dok je spot sniman na brojnim lokacijama. Od neizostavnog ušća Neretve, pa u Kominu, Rastoki Banji, Modrom Oku, kao i u Kokanovim Dvorima.
– Slike baka u spotu su slike naših baka koje su nas čuvale, držale za ručice. Slike našeg kraja u kojem smo mi nikli, a to je naša Neretva – referira nam Pekma detalje vezane za aktivnosti snimanja spota, glasno i ponosno izgovarajući još jednu pohvalu:
– “Klapa na uvo” me nije iznenadila svojom vrhunskom izvedbom, već samo potvrdila da ka’ šta Neretva neće stat teć, neće ni pisma stat! A što se suradnje tiče ja sam im otvoren i za nove pisme. Volio bi da novim naraštajima ostavimo dušu, jubav, suze i radost umotane u tekst i note, piše Slobodna Dalmacija.
BK Relaks poziva sve one koji su štovatelji oca Ante Gabrića, a ujedno su ljubitelji vožnje biciklom da nam se pridruže 28. veljače (nedjelja), u 10:30, ispred crkve sv. Nikole. Biciklijada je posvećena istoimenom humanitarcu i jedan je dio programa koji se obilježava u njegovu čast.
Ruta biciklijade: crkva sv. Nikole – crkva sv. Ilije – rodna kuća oca Ante – obilazak Kladom – biciklistička staza (uz Neretvu) – Trg kralja Tomislava.
Odvojimo u nedjelju jedan mali dio našeg vremena te se na ovaj simboličan način, zahvalimo ocu Anti koji je toliko dobra učinio za one najranjivije. Radujemo se vašem dolasku!
Napomene: Ponijeti zaštitne maske i držati razmak od 2 metra.Broj učesnika je ograničen na 25 osoba. Za mlađi od 16 godina obavezno nošenje zaštitne gacige i moraju biti u pratnji trenera ili staratelja.
Ustanova za kulturu i sport Metković u 2021. godini želi se prisjetiti svih pobjednika tradicionalnoga Festivala pjevača amatera „Glas Neretve“.
U svrhu upotpune naše arhive, mole se građani Metkovića i okolice da,ako imaju, UKS-u dostave sve materijale s Festivala (fotografije, novinske članke ili bilo koju informaciju i sl.) u razdoblju od 1974. do 2000. godine.
Svoje materijale možete dostaviti osobno u Gradsko kulturno središte Metković, na adresu Stjepana Radića 1, ili putem e-mail adrese gks@metkovic.hr.
Više od polovice maslinovih ulja koja se na hrvatskom tržištu deklariraju kao ekstra djevičanska ne zaslužuju tu etiketu, pokazuju podaci koje je Državni inspektorat lani prikupio temeljem analize 25 takvih ulja. Čak 14 provjerenih ulja nije prošlo senzorske analize niti je zadovoljilo parametre kvalitete, zbog čega je podneseno devet optužnih prijedloga, tri prekršajna naloga i tri rješenja o zabrani stavljanja na tržište ulja.
Kako doznaje Večernji list, zabrana bi vjerojatno bilo i više kada trgovci ne bi imali mogućnost sami povući s tržišta neispravno deklarirano ulje. Drugi zabranama doskoče tako što zahtijevaju složene i dugotrajne analize svojeg proizvoda, što im ostavlja dovoljno vremena da ulje prodaju kupcima koji su uvjereni da uzimaju vrhunsko ulje. Večernji postavlja i pitanje koliko se netočno deklariranog maslinovog ulja provuklo nezapaženo, budući da je broj uzorkovanja mali, a Hrvatska uvozi ogromne količine ulja, 4,5 milijuna litara samo u 2019. godini.
Nije pronađeno zdravstveno neispravno ulje
Novinari Večernjeg nisu od Inspektorata uspjeli doznati koji su brendovi maslinovog ulja bili lažno deklarirani, ali pišu kako se najčešće radi o navodnim ekstra djevičanskim uljima koja se na akcijama prodaju za 20 do 30 kuna. Od 25 analiziranih uzoraka njih 20 inspektori su uzeli u maloprodaji, a ostalih pet iz proizvodnje.
Od sedam uzoraka porijeklom iz Hrvatske dva su bila lažno etiketirana kao ekstra djevičansko ulje. Od preostalih 18 ispitanih uzoraka ulja koje se prodavalo u trgovinama njih 12 nije prošlo analizu. Svih 18 uzoraka došlo je iz zemalja EU, i to jedno iz Grčke, 10 iz Italije i sedam iz Španjolske, a palo je šest talijanskih i šest španjolskih ulja. Iz Inspektorata dodaju kako problematična ulja nisu zdravstveno neispravna, ali utvrđeno je da ne spadaju u tu najvišu kategoriju kvalitete pa su na tržište trebala biti stavljena kao obična djevičanska maslinova ulja.
Ekstradjevičansko ulje minimalno 40 kuna
Novinari Večernjaka o problematici pogrešno deklariranih ulja na našem tržištu razgovarali su s Ivicom Ljubenkovom, predsjednikom Zajednice udruga uljara i maslinara Hrvatske. Ljubenkov je kao veliki problem u borbi protiv nekvalitetnih proizvoda istaknuo to što inspekcija trgovcima u slučaju traženja superanaliza dozvoljava da i dalje prodaju sporno ulje, umjesto da se do konačnih rezultata ono stavi izvan prodaje.
Maslinar je objasnio i kako se formira realna cijena ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Cijena ulja ovisi o veličini nasada, skrivenim subvencijama države, strojnoj ili ručnoj obradi i berbi maslina, što može znatno pojeftiniti, odnosno poskupiti finalni proizvod, a ekstra djevičanskih hrvatskih ulja ove sezone nema ispod 60-70 kuna po litri, kazao je. S obzirom na manje troškove proizvodnje u inozemstvu, Ljubenkov dodaje kako je moguće da vrhunsko strano ulje košta oko 40 kuna, ali sve ispod toga smatra dampingom ili prijevarom.
Kao i obično kada je riječ o problematičnoj kvaliteti prehrambenih proizvoda na tržištu, velik dio problema leži u slaboj kupovnoj moći hrvatskih građana, smatra predstavnik maslinara. „Ako je uvozno 20-30 kn, a naše 70, što mislite koje će potrošač odabrati“, pita, te predlaže visoke novčane kazne i značajno povećanje broja godišnjih kontrola e reda. „Ovako se dampingom ugrožava domaća proizvodnja, a kad ona nestane, kao što se događa i s mlijekom, šećerom… i uvozno će ulje biti skuplje“, kaže Ljubenkov.
Dubrovačko-neretvanska županija, s obzirom na pogoršanje epidemiološke situacije na širem dubrovačkom području, a u koordinaciji sa Stožerom CZ DNŽ, ZZJZ DNŽ, Gradom Dubrovnikom i Općinom Župa dubrovačka, dala je preporuku da od četvrtka 25. veljače do ponedjeljka 8. ožujka, sve osnovne i srednje škole u Dubrovniku, Župi dubrovačkoj i Konavlima primjenjuju model C, odnosno da učenici pohađaju nastavu online.
Od ove preporuke izuzeti su jedino učenici završnih razreda srednjih škola u spomenutim jedinicama lokalne samouprave.
Podsjetimo, preporuka o uvođenju modela C već je ranije dana za sve osnovne škole u Općini Konavle. Kao i sve prije, i ova današnja preporuka će biti podložna promjenama ovisno o razvoju epidemiološke situacije.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 88 novih slučajeva zaraze koronavirusom (26 utvrđeno brzim antigenskim testom), obrađen je 331 uzorak.
Radi se o 39 osoba iz Konavala, 31 iz Dubrovnika, 15 iz Župe dubrovačke, jednoj iz Ploča te dvije koje nemaju prebivalište na području naše županije.
Preminula je jedna muška osoba iz Konavala (rođ. 1957.) i jedna ženska osoba iz Dubrovnika (rođ. 1925.).
Izliječeno je 30 osoba: 14 iz Dubrovnika, šest iz Konavala, četiri iz Metkovića, po dvije iz Ploča i Župe dubrovačke te po jedna iz Dubrovačkog primorja i s Mljeta.
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 39 osoba pozitivnih na koronavirus. Četiri pacijenta zahtijevaju intenzivnu skrb, od kojih su dva na invazivnoj ventilaciji.
U samoizolaciji je 1200 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježeno je pet kršenja mjere samoizolacije (tri kršenja mjere utvrđena na granici).
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Most Metković je poslao priopćenje za javnost o izdavanju, po njima, sporne građevinske dozvole za stambenu zgradu u Ulici Ilije Bošnjaka (Dućinovci) o čemu je bilo riječi i na posljednjoj sjednici Gradskoga vijeća. Prenosimo ga u cijelosti:
Na sjednici Gradskoga vijeća Grada Metkovića, održanoj 22. veljače, gradonačelnik Dalibor Milan, izbjegavajući odgovor na pitanje Mostove vijećnice Marijane Gluščević, krajnje je neprimjereno počeo docirati vijećnici, napustivši na kraju govornicu bez odgovora na postavljeno pitanje o spornoj građevinskoj dozvoli izdanoj jednom metkovskom investitoru.
Naime, Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju Dubrovačko-neretvanske županije, Ispostava Metković, izdao je u prosincu 2020. jednom investitoru građevinsku dozvolu za izgradnju objekta (21 stan, podrum, prizemlje i 4 kata) u Ulici Ilije Bošnjaka (predio Dućinovci) ukupne korisne površine više od 2000 metara četvornih, s 18 parkirnih mjesta u podzemnoj garaži i 14 na vanjskom parkiralištu.
Budući da je na dvjema posljednjim sjednicama Gradskoga vijeća usvojeno šest točaka Dnevnoga reda o organizaciji Civilne zaštite i procjeni opasnosti od različitih ugroza (požari, poplave, potresi, pandemije), uočili smo da je navedeno Rješenje protivno odredbama Prostornoga plana grada Metkovića. Konkretno, to područje je poplavljeno u kišnom dijelu godine, nema odvoda ni oborinskih ni fekalnih voda. Ulica Ilije Bošnjaka na najužem je dijelu široka 3,7 metara, što smanjuje vjerojatnost za brzu i učinkovitu intervenciju vatrogasnog vozila u slučaju ugroze, pogotovo jer ta ulica na svome kraju nema spoj na neku drugu prometnicu. Navedeni objekt bi na tome području podignuo visinu poplavnih voda i time još više ugrozio susjedne objekte.
1 of 3
Također, novi bi stanari svojim vozilima dodatno opteretili ionako slabo propusnu prometnicu i njezin neprimjeren spoj s Dubrovačkom ulicom na Platanu. Grad Metković, kao stranka u postupku, nije izjavio ni prigovor ni žalbu na spomenuto Rješenje, a g. Milan nije reagirao ni kao gradonačelnik ni kao građanin. Osim toga, umjesto da odgovori na pitanje vijećnice Gluščević, koja u Gradskom vijeću od 2017. godine zastupa vrlo velik broj građana, bahato ju upućuje na „neku drugu adresu“ na kojoj će dobiti odgovor. Gradonačelnik možda zaboravlja da je upravo on, kao gradonačelnik svim građanima, na toj i sličnim adresama trebao davno zatražiti odgovore na takva i slična pitanja, kako sam često voli reći „na dobrobit građana“. Nažalost, „dobrobit građana“ izgubila se u kaosu metkovskoga urbanizma. Grad bi se uvijek trebao očitovati prema svim novogradnjama koje na bilo koji način dovode u pitanje sigurnost građana i kvalitetu njihova života.
Zanimljivo je i to što se o spomenutoj novogradnji nije očitovalo ni MUP-ovo Ravnateljstvo Civilne zaštite, najvažnije javnopravno tijelo kojemu je sigurnost građana osnovna zadaća, priopćuju iz Mosta.
Na jednoj od prethodnih sjednica, gradonačelnik je o sličnom slučaju rekao da „nema mišljenje“, stoga ga još jednom pozivamo da građanima Metkovića, posebno onima u Ulici Ilije Bošnjaka, odgovori zašto nije reagirao ni u ovom slučaju nastavljanja urbanističko-građevinskog uništavanja Metkovića.
Tri hrvatska i jedan državljanin Bosne i Hercegovine (BiH), svi s prebivalištem u BiH, pokušali su 16. veljače ove godine ući u Hrvatsku na graničnom prijelazu u Metkoviću s krivotvorenim potvrdama PCR testova, doznaje čapljinski portal Đaka city.
Riječ je o osobama s prebivalištem u Čapljini. Osim novčane kazne koja je izrečena slučaj je predan sudu te im prijeti i zabrana ulaska u Republiku Hrvatsku.
Četvorka je ulaznoj graničnoj kontroli pristupila u osobnom vozilu s nacionalnim oznakama BiH, a krivotvorene potvrde dali su graničnim policajcima na uvid uz putne isprave.
Naša Neretva
