-

Nastavit će se izgradnja autoceste od Novih Sela do Dubrovnika

U hotelu Valamar President u Dubrovniku održan je sastanak ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića sa županom Nikolom Dobroslavićem i (grado)načelnicima iz Dubrovačko-neretvanske županije. Tema sastanka bila je Prometna povezanost – pretpostavka održivog razvoja.

– Dva projekta, izgradnja Zračne luke Dubrovnik i Pelješkog mosta, ukupne vrijednosti 4 i pol milijarde kuna, pokazali su da znamo kao država upravljati velikim projektima, pripremiti ih i da, usprkos korona krizi, uspješno idu svome kraju. Naravno, tu život ne staje – istaknuo je u svojoj izjavi za Dubrovački vjesnik ministar Butković.

– Pripremamo i druge projekte, na raspolaganju nam je oko 22 milijarde eura u sljedećoj perspektivi i naravno kroz mehanizam za otpornost, takozvani COVID fond, i u tom smislu smo danas održali prezentaciju nastavka gradnje autoceste prema Dubrovniku, budući da su Hrvatske autoceste zaključkom Vlade RH dobile zadatak da pripreme svu projektnu dokumentaciju. Ukupna vrijednost izgradnje autoceste do Dubrovnika bit će oko 9 milijardi kuna. Završena je studija izvodljivosti, isprezentirana je županu, gradonačelnicima i načelnicima, iako smo s njima u svakodnevnom kontaktu. I naravno, tu su i druga dva velika projekta – brza cesta prema Zračnoj luci i brza cesta na Pelješcu koja uključuje obilaznicu Orebića.

Za ta dva projekta su također izrađene studije izvodljivosti, a za obilaznicu Orebića čak i studija utjecaja na okoliš. Studijska dokumentacija ide svome kraju, a Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste nastavit će pripremati i izrađivati glavne projekte, a mi ćemo ih pripremiti za novu financijsku perspektivu kako bi ih realizirali- istaknuo je ministar.

Na pitanje hoće li se obilaznica Orebića graditi paralelno s trajektnom lukom u Perni, da bi se izbjeglo prometovanje uskom, priobalnom cestom uz koju se odvija sav turistički život, ministar je odgovorio:

– Budući da će za luku vrlo brzo biti potpisani ugovori za bespovratna sredstva, kao i za pristupnu cestu za luku na Korčuli, obilaznica Orebića će ići možda ne paralelno, ali vrlo brzo nakon gradnje luke.

A pristupne ceste za Pelješki most?

– Cijeli projekt će, prema sadašnjim procjenama, biti u funkciji za godinu i pol dana – zaključio je.

STOŽER: U Županiji 27, a u Metkoviću 1 novi slučaj zaraze

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 27 novih slučajeva zaraze koronavirusom.

Riječ je o deset muških i 12 ženskih osoba iz Dubrovnika (njih 13 ima utvrđenu ep. vezu), dvije muške osobe iz Župe dubrovačke, jednoj muškoj osobi iz Konavala i Metkovića (za obje utvrđena ep. veza) te jednoj ženskoj osobi iz Stona, priopćio je Stožer civilne zaštite DNŽ-a.

‘MK studio’ je novi frizerski salon u našem gradu

MK studio je novi frizerski salon u našem gradu kojega su jutros otvorile Kristina Slavković i Monika Alimić.

MK studio se nalazi u lijepo uređenom i prostranom prostoru na desnoj strani grada, u Jadranskoj ulici, preko puta OŠ don Mihovila Pavlinovića. U ponudi su usluge šišanja i friziranja ženskoj i muškoj populaciji.

 

Nadbiskup Barišić uputio nove odredbe u svezi sprječavanja širenja epidemije

Savjetovavši se s epidemiolozima, splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić uputio je svećenicima, redovnicima i redovnicama pismo s novim odredbama i preporukama u svezi sprječavanja širenja zaraze koronavirusom.

Odredbe i preporuke prenosimo u cijelosti:

Podsjećamo i molimo da se poštuje obveza nošenja zaštitnih maski u svim zatvorenim prostorima gdje se okupljaju ljudi. To uključuje svete mise i druga okupljanja u crkvi kao i okupljanje djece i mladih na katehezi.

Osim zaštitnih maski jako je važno držati razmak. Nemojte se umoriti ponavljati i upozoravati vaše vjernike o potrebi nošenja maski i držanja razmaka. Štoviše, pokažite to i svojim primjerom.

Osobna higijena, tj. dezinfekcija ruku kao i dezinfekcija prostora su vrlo bitni kako bi se spriječio prijenos virusa.

Neka se za vrijeme svetih misa ne okuplja zbor i neka se preko svetih misa ne pjeva. Pjevanjem se povećava aerosol u zraku, a time se povećava i moguća transmisija virusa. S time povezano, neka se obustave i sve probe župnih zborova, kao i druga okupljanja koja u ovom trenutku nisu nužna.

Molitvene zajednice koje postoje u župama ili se okupljaju u župnim prostorima neka privremeno obustave svoje susrete ili neka ih održavaju on-line.

Sva međusobna druženja i okupljanja svećenika, redovnika i redovnica neka se, bilo otkažu, bilo svedu na najmanju moguću mjeru, uz minimalni broj sudionika i što kraće zadržavanje.

Kao i do sada, neka se u svetoj misi ne pruža ruka u znak davanja mira, a do daljnjega vrijedi da se sveta pričest dijeli isključivo na ruku.

Na kraju pisma, zahvaljujući svećenicima, redovnicima i redovnicama na njihovoj molitvi i zalaganju, nadbiskup Barišić još jednom ističe da je ključ sprječavanja zaraze ozbiljno, savjesno i strogo pridržavanje svih epidemioloških mjera i preporuka, piše na službenoj stranici Nadbiskupije.

GP Gabela Polje: Stanovnici traže vraćanje statusa graničnog prijelaza za međunarodni promet

Trenutno je granični prijelaz Metković – Doljani je, uz granični prijelaz Nova Sela – Bijača, jedini prijelaz za međunarodni promet putnika u ovom dijelu BiH. Problem gužvi na ovom graničnom prijelazu dosad se rješavao graničnim prijelazom Gabela Polje koji je, dogovorom hrvatske i bh. strane, bio prekategoriziran za međunarodni promet i preko njega se moglo prolaziti s osobnom iskaznicom, piše Večernji list.

Zatvaranjem svih malograničnih prijelaza prije gotovo sedam mjeseci zatvoren je bio i GP Gabela Polje. Prije nekoliko dana donesena je odluka o otvaranju zatvorenih malograničnih prijelaza, time i Gabela Polja, ali samo za lokalno stanovništvo koje ima pograničnu propusnicu.

Stanovnici s obiju strana granice apeliraju na mješovito povjerenstvo za granice da čim prije GP Gabela Polje vrate status graničnog prijelaza za međunarodni promet i tako rasterete Doljane, odnosno novi međunarodni granični prijelaz Metković koji je otvoren za promet 2017. U njegovu izgradnju Hrvatska je uložila 20 milijuna kuna, piše Večernji list.

Gradit će se novi granični prijelaz u Doljanima

Jedan od najfrekventnijih graničnih prijelaza između BiH i Hrvatske uskoro bi trebao biti potpuno renoviran. Riječ je o graničnom prijelazu Doljani gdje svakodnevno, u obama smjerovima, cirkulira više tisuća vozila.

Samo u jednom danu tijekom turističke sezone ovim graničnim prijelazom u jednom smjeru prođe i do 6.000 vozila. Ranije su gužve na ovom prijelazu bilježene samo u ljetnim mjesecima i blagdanima, no stupanjem na snagu posebnog režima prometovanja između BiH i Hrvatske pojavom pandemije koronavirusa gužve na Doljanima ne jenjavaju.

U prilog lakšem prometovanju i smanjenju gužvi svakako ne ide činjenica da ovaj granični prijelaz ima samo jedan prometni trak u svakom smjeru. Na neuvjetnost ovog graničnog prijelaz i brojnih drugih diljem BiH ravnatelj Granične policije BiH Zoran Galić upozoravao je više puta, a problem bi, barem kad su u pitanju Doljani, izgleda, trebao biti riješen iduće godine, piše Večernji list.

Kako navode iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH, izgradnja novog graničnog prijelaza Doljani stavljena je u višegodišnja kapitalna ulaganja Uprave za neizravno oporezivanje BiH.

Plan je da se sve završi u 2020. i 2021. godini, navode iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Dodaju da se trenutačno radi geodetski elaborat koji će biti osnova da Uprava za neizravno oporezivanje BiH raspiše natječaj za izradu projektne dokumentacije. To očekujemo da će se završiti u ovoj godini, nakon čega će se ići u raspisivanje natječaja za odabir izvođača radova, objašnjavaju iz UNO BiH.

Prema njihovim riječima, odabir izvođača radova, a time i sami radovi očekuju se u idućoj godini. Ukupna vrijednost izgradnje novog, suvremenog graničnog prijelaza Doljani je 4,2 milijuna KM.

FOTO/VIDEO Obišli smo gradilište Pelješkoga mosta od Komarne do Brijesta

Na poziv Hrvatskih cesta obišli smo danas gradilište Pelješkoga mosta brodom od komarne do Brijesta. Prije desetak dana na gradilište je stigao i drugi brod iz Kine s 13 čeličnih konstrukcijskih elemenata koji je trenutno deponiraju na gradilištu i pripremaju za montažu.

Među njima su dva najduža elementa koja su duga 52 metra i teška 736 i 550 tona, oni će biti ugrađeni na prvom dijelu mosta, između kopna i prvoga stupa u moru. U tijeku su pripreme za montažu jednoga od njih. Od ostalih radova u tijeku je betoniranje segmenata pilona na šest centralnih stupova čija će duljina biti oko 40 metara od razine samoga mosta. Još nije završen stup broj 12 čiji je pilot bio zaglavio u stijeni, trenutno se betonira drugi segment toga stupa koji će biti visok 30 metara. – po dolasku na gradilište rekao nam je ing. Davor Perić.

Postavljanje svih rasponskih dijelova mosta, tzv. zatvaranje mosta, može se očekivati sredinom 2021. godine.

Doznajemo da je na gradilištu trenutno oko 700 radnika od kojih je 150 tehničkog osoblja, a među njima je i 50-tak domaćih radnika.

U obilasku gradilišta s predstavnicima medija je bio i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta (HC) Josip Škorić. Prema njegovim riječima, projekt izgradnje Pelješkoga mosta, što uključuje i pristupne ceste, usprkos pandemiji koronavirusa napreduje željenim tempom. U slučaju da most bude gotov prije pristupnih cesta, postoji opcija izgradnje čvora Brijesta kojim bi se most spojio s već postojećom prometnicom. Prema sadašnjim prognozama, sve bi trebalo biti gotovo do ljeta 2022.

– Napreduje točno po planu, usudio bi se reći čak i malo brže. Sve ide onako kako smo zacrtali i ono što smo postavili kao izazov je taj rok koji je postavljen za rujan 2022. svesti prije turističke sezone, dakle negdje u 6. ili 7. mjesecu. Ako ne bude promjena, koristit ćemo se mostom krajem iduće godine. – izjavio je danas u Komarni Josip Škorić

Danas je radove na projektu izgradnje Pelješkog mosta obišao i Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture.

Ravnatelj dubrovačke bolnice otkrio koliko duguju za lijekove: ‘Možemo izdržati 10 ili 15 dana’

Nakon propalog sastanka Vlade s predstavnicima veledrogerija, ostaje pitanje kad će se bolnicama nastaviti isporučivanje lijekova. Marijo Bekić, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik je otkrio portalu 24. sata koliko ukupno bolnica duguje veledrogerijama i koliko im je lijekova ostalo na zalihama.

– Opća bolnica je usmeno obaviještena nakon propalog sastanka s predstavnicima veledrogerija o sljedećem: Od četiri glavne veledrogerije, njih tri su javile da se trenutno obustavlja isporuka potrošnog materijala, odnosno lijekova, dok se ne podmiri dug stariji od 365 dana – kaže nam Bekić.

– Jedna veledrogerija je također rekla da je potrebno plaćanje unaprijed u omjeru dva naprama jedan. To znači da ako uzimamo jednu tabletu, moramo platiti dvije. Razlikuje se i knjiženje jer je naša starost potraživanja u bolnici do otprilike 450 dana, a prema njihovim evidencijama je starija. Vjerojatni razlog su kamate ili različit način knjiženja – dodaje ravnatelj.

Kako kaže, pretpostavlja da sa sadašnjim zalihama mogu izdržati do kraja mjeseca.

– Zasad nemamo smetnje jer imamo zalihu, ali ona ovisi o epidemiološkoj situaciji i pacijentima. Pretpostavka je da možemo izdržati 10 do 15 dana, do kraja mjeseca, a možda i manje. Obaviješteni smo da je 30 zdravstvenih ustanova pod istim režimom, da su im obustavljeni lijekovi. Obavijestili smo ministarstvo i osnivača i oni su informirani – kazao nam je Bekić.

Otkrio nam je i koliko duguju.

– Trenutni dug prema veledrogerijama od preko 365 dana iznosi oko 12 milijuna kuna. Ukupni dug je oko 62 milijuna kuna. Imamo i nedospjeli dug, a koji knjiže kao da je dospio i on iznosi oko 4 milijuna – rekao nam je Marijo Bekić i dodao da su još uvijek u kontaktu s ministarstvom pa ne može komentirati daljnje poteze. Naglašava da nisu jedini u ovoj situaciji i da se stvorio nacionalni problem.

Piše: Denis Mahmutović / 24sata

Pokrenut portal Vrgorske starine – uz povijesnu baštinu pratit će i aktualna zbivanja

Društvo prijatelja vrgorske starine pokrenulo je portal Vrgorskestarine.hr radi informiranja javnosti o aktivnostima, a pogotovo će služiti popularizaciji povijesne znanosti i neistražene lokalne povijesti Vrgorca.

Portal je u cijelosti volonterski projekt i jedan je od rijetkih ovakve vrste na lokalnoj razini u cijeloj Hrvatskoj. Vrgorskestarine.hr su rezultat golemog volonterskog rada, uz minimalna novčana sredstva. Nositelj projekta i autor povijesnih tekstova je povjesničar Branko Radonić, predsjednik Društva prijatelja vrgorske starine.

Portal će redovito objavljivati nove materijale, a već sada čitateljima na raspolaganju stoji 150 tekstova koji su podijeljeni u sljedeće rubrike: Vijesti, Naši projekti, Vrgorska povijest te Baština i starina.

Društvo prijatelja vrgorske starine je udruga građana, prva organizacija ovakve vrste u Vrgorcu, osnovana radi sveobuhvatnog promišljanja i aktivnog djelovanja na istraživanju povijesti, skupljanju povijesnih izvora, zaštiti materijalne i nematerijalne kulturne baštine i očuvanju lokalnog kulturnog identiteta Vrgorske krajine.

Društvo svojim aktivnostima potiče na osnivanje stručno-znanstvenih i istraživačkih ustanova (arhiv, muzej, institut…) ili njihovih podružnica na području Vrgorca koje će sustavno djelovati s istim ciljevima.

STOŽER: U županiji 24, a u Metkoviću 8 novozaraženih

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 24 nova slučaja zaraze koronavirusom.

Riječ je o pet muških i sedam ženskih osoba iz Dubrovnika (njih sedam ima utvrđenu ep. vezu), pet muških i tri ženske osobe iz Metkovića (za četiri utvrđena ep. veza), jednoj muškoj i jednoj ženskoj osobi s Mljeta (za jednu osobu utvrđena ep. veza), jednoj muškoj osobi iz Korčule (utvrđena ep. veza) te jednoj muškoj osobi iz Vela Luke.

Zadnje objavljeno