-

1. HRL JUG: Metković Mehanika u dramatičnoj završnici uzela oba boda u Crikvenici

u 2. kolu 1. HRL Jug RK Metković Mehanika je pobijedila u gostima RK Mornar Dramalj iz Crikvenice (24:25).

Metkovci u u prvom poluvremenu odigrali odlično u obrani što im je pružilo prilike za lake golove iz (polu)kontri koje su uspješno realizirali. Na odmor se otišlo pri rezultatu 9:15 za Metković Mehaniku.

U drugom poluvremenu je bila druga priča. Metković se uspavao, a Mornar probudio i počeo vršiti pritisak što ga je u posljednjih deset minuta susreta dovelo triput do izjednačenja. Posebno dramatično je bilo u posljednje dvije minute susreta: u 59. je Lušić pogodio iz sedmerca za treće izjednačenje domaćina (24:24), potom je gol za vodstvo Metkovića u 60. minuti postigao Jurković. Domaćin je imao posljednji napad, međutim, Metkovci su dobro odigrali obranu i tako osigurali dva vrijedna boda s gostovanja.

Metković je trenutno treći na tablici. U 3. kolu, koje se igra 10. listopada (subota) u Metković dolazi vodeća Kozala. 

PRIZORI S UŠĆA U Dalmaciji puše orkansko jugo s valovima do 6 metara. Noćas se očekuje kiša

Na području Zadra, Lastova i Visa vjetar je puhao oko 100 kilometara, a ponegdje na moru i preko 100 kilometra na sat, takvi udari vjetra stvaraju valove i do šest metara visine, rekao je za Hinu Marijan Tadin, dežurni meteorolog u Pomorskom meteorološkom centru Split Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Po njegovim riječima, u prvim večernjim satima sjeverni dio Jadrana je zahvaćen jakim vjetrom i grmljavinom što stvara velike kišne padaline.

– Očekujemo da će se to nevrijeme s jakim kišnim padalinama do ponoći proširiti i na srednji Jadran, a do jutarnjih sati i na južni ido Jadrana. rekao je Tadin.

Popodne smo zabilježili nekoliko prizora na ušću Neretve gdje nisu bili tako visoki valovi ali udari juga su bili poprilično jaki…

Tiskana brošura o rijetkim pticama zimovalicama ušća Neretve

Ornitološko društvo Brkata sjenica u sklopu redovnih aktivnosti izdalo je edukacijski letak Rijetke ptice močvarice zimovalice ušća Neretve u kojoj je fotografijom i tekstom obuhvaćeno osam rijetkih ptica.

Jedan dio edukacijskog materijama će biti podijeljen jedan dio školama u dolini  Neretvi, a drugi dio će se dijeliti učenicima tijekom edukacija u kampu Brkate sjenice i edukacijama na ušću Neretve.

STOŽER: Osam je novih slučajeva zaraze, po jedan u Metkoviću i Kuli Norinskoj

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je osam novih slučajeva zaraze koronavirusom.

Riječ je o jednoj muškoj i dvije ženske osobe iz Dubrovnika (za dvije je utvrđena epidemiološka veza), jednoj muškoj osobi iz Metkovića i jednoj ženskoj osobi iz Kule Norinske (za oboje utvrđena epidemiološka veza), jednoj muškoj osobi iz Župe dubrovačke, te jednoj muškoj i jednoj ženskoj osobi koje nemaju prebivalište na području naše županije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

VK ‘Neretvanski gusar’ se oprostio Joška Sprčića, zaslužnog člana kluba

U više od polustoljetnome postojanju Veslačkoga kluba Neretvanski gusar mnogi su naši sugrađani ostavili traga, no neki su se od njih isticali svojim iznimnim zalaganjem pa je naš klub danas na ponos svoga grada. Jedan od njih je Joško Sprčić, koji se u veslanje uključio od samih početaka rada Kluba te kasnije kao trener i promotor veslanja svoje znanje prenosio na najmlađe, piše na stranici Kluba.

Nažalost, danas nas je zatekla tužna vijest da je Joškovo veliko sportsko srce izgubilo bitku, a Klub je izgubio jednoga od svojih članova bez čijega bi dugogodišnjega upornog rada možda došlo i do potpunoga gašenja Kluba, a svakako ne bi bio ono što je danas.

Uime svih bivših i sadašnjih članova Kuba i klupske uprave iskrenu sućut upućujemo sinu Martinu, kćeri Manueli te sestrama Rosi i Mariji.

Joško (Jozo) Sprčić rođen je u Bijelom Viru 4. kolovoza 1951. godine, a u Metkoviću je završio svoje osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje. Usporedo s njegovim srednjoškolskim danima u Metkoviću se osniva se i veslački klub kojemu se Joško pridružuje sa Slobodanom Batinovićem, Joškom Dragovićem i Jerkom Jerkovićem te već u svojim počecima 1970. godine postižu značajan uspjeh. Naime, oni u Jajcu u četvercu bez kormilara na Prvenstvu Jugoslavije osvajaju 3. mjesto. Također, na istom natjecanju, ali u disciplini četverac s kormilarom (Ivica Batinović) osvajaju izvrsno šesto mjesto. Trener im je bio Petar Jurjević.

Nakon uspješne veslačke karijere i završetka Kineziološkoga fakulteta Joško se vraća u Metković i uz svoj redovan posao u tadašnjem „Neretvanskom partizanu“ prihvaća ulogu trenera u Klubu. No, posao trenera nije značio samo treniranje, već i stalno usavršavanje, organiziranje odlazaka na regate, pribavljanje novčanih sredstava, održavanje čamaca i sl. To je Joško uza sve svoje obaveza, kako poslovne tako i obiteljske, zdušno i besprijekorno obavljao. Trenerski posao obavljao je do kraja 80-tih, otkada se posvećuje drugim obvezama.

Joško je dobitnih mnogih nagrada i priznanja i sigurno je ostavio neizbrisiv trag u metkovskom, a slobodno možemo reći i u hrvatskom veslanju.

Ispraćaj Joška Sprčića bit će danas, 3. listopada u 15 sati na metkovskom groblju sv. Ivana Nepomuka.

Priredio: Ivica Puljan

Zbog zabrane korištenja ‘Tuberita’ očekuje se poskupljenje krumpira više od 30 posto

Zbog zabrane sredstava protiv klijavosti gomolja na bazi klorprofama poznatijeg pod tvorničkim imenom Tuberite koja prema direktivi Europske unije stupa na snagu 8. listopada očekuje se značajno poskupljenje krumpira. Ukoliko do toga dođe, a prema trenutačnim pokazateljima krumpir bi mogao poskupjeti za trideset do pedeset posto, biti će to dodatni udar na džepove građana.

Naime, zamjenska sredstva protiv klijavosti  bilo da se radi o biološkim ili kemijskim su značajno skuplja a tu je i potreba izgradnje novih prostora za skladištenje krumpira što povećava troškove proizvođača te posljedično uvjetuje i veću prodajnu cijenu.

Prestanak upotrebe tuberitea – dobra vijest za potrošače

Prestanak upotrebe tuberitea od idućeg četvrtka dobra je vijest za potrošače ( koji će jesti ekološki čistiji i skuplji krumpir) ali loša za proizvođače krumpira bez obzira radi li se o intenzivnoj proizvodnji ili hobistima koji u svojim vrtovima sade krumpir za vlastite potrebe. Naime, ukoliko neće imati specijalizirana hladna skladišta a takva u Hrvatskoj trenutačno nema nitko, krumpiri će klijati i propadati.

Proizvođači krumpira upozoravaju da klorprofam sprječava klijanje konzumnog krumpira u tijeku skladištenja. Djelatna tvar smanjuje intenzitet disanja gomolja te ih tako štiti od gubitka vlage i hranjivih tvari. Međutim, Europska komisija za hranu, smatra da klorprofam i njegov glavni metabolit 3-kloranilin predstavljaju akutni i kronični prehrambeni rizik za potrošače.

Sa ovim se nikako ne slažu domaći proizvođači uz objašnjenje da se radi o namjeri uvođenja skupljeg zaštinog sredstva kojim će se zaplinjavati uskladišteni krumpir ( slično kako se radi kod prašenja protiv komaraca).

– Nije znanstveno dokazano da je klorprofam štetan za zdravlje ljudi. Mislim da je u pitanju uvođenje skupljeg sredstva protiv klijanja na štetu jeftinijeg. Naime, troškovi  tuberitea po kilogramu krumpira iznose pet do sedam lipa dok pak zaplinjavanje po kilogramu košta 35 lipa-ističe predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, Damir Mesarić iz Belice, naglašavajući da će to povećati cijenu krumpira za krajnjeg potrošača. On se također nada da će EU imati razumijevanja te rok prilagodbe produžiti do svibnja naredne godine kako bi se proizvođači krumpira mogli prilagoditi na nove uvjete rada.

Naime,proizvođači moraju napraviti i nova skladišta u kojima temperatura neće rasti iznad 5 stupnjeva celzija, što također zahtijeva dodatne troškove. Jedno takvo skladište kapaciteta tri tisuće tona krumpira, koje će graditi u Belici košta dvanaest milijuna kuna. No, na svu sreću tamošnji proizvođači su se udružili u zadrugu pa će iz EU fondova uspjeti povući 70 posto vrijednosti investicije.

Međutim za proizvođače se puno toga mijenja. U novim okolnostima nužno je promijeniti i sorte krumpira. Tako će se sadi takozvane dormantne sorte koje slabije klijaju ali daju i manje prinose po hektaru.

Proizvođači na rubu opstanka

Proizvođači povrća, pa tako i proizvođači krumpira nisu se snašli u korona krizi. Mnogu od njih su dovedeni na rub opstanka. Cijeni povrća su niže zbog uvoza europskih viškova čime se ugrožava ionako slabašna domaća proizvodnja, koja ni približno nije samodostatna za domaće potrebe. Tako nekontrolirani uvoz ubija i ono malo što je od proizvodnje povrća ostalo.

Trenutačno je u Hrvatskoj 30-40 tisuća tona viškova krumpira koji su ostali zbog loše turističke sezone. Njih će trebati na neki način uskladištiti a to će biti veoma teško jer uskoro stupa na snagu zabrana primjene sredstava tuberitea protiv klijavosti.

Nažalost i u takvim okolnostima kada domaći krumpir stoji u skladištima cvjeta uvoz krumpira lošije kvalitete.

– Takav krumpir se uvozi po dampinškim cijenama što nama proizvođačima jako smeta. Primjerice u Njemačkoj naši trgovci kupuju krumpir po cijeni od 50 do 60 lipa za kilogram, uvoze ga i prodaju na tržnicama i po trgovačkim centrima, kaže Mesarić te dalje pojašnjava:

– Njemačka je uređena država i sa svakim se proizvođačem sklapa ugovor koliko će na godišnjoj razini proizvesti krumpira. Ako proizvede manje plaća državi penale zato je svima cilj da proizvedu više i upravo takvi viškovi po dampinškim cijenama završavaju u Hrvatskoj, zaključuje Mesarić.

Gdje čuvati krumpir iz vrta

Još je veći problem skladištenja krumpira malim proizvođačima koji sade u svojim vrtovima. Njima se preporučuju također promijeniti sortu i saditi neku koja sporije klija, te držati krumpir na što hladnijem prostoru za što su najbolji starinski trapovi. U njima su krumpire čuvali naši stari no danas rijetko tko ima prostora za to u svojim podrumima i šupama.

Piše: Stanislav Soldo /SD

DEMOGRAFIJA U sedam godina Hrvatska je ostala bez 50 000 učenika ili 2 500 razreda!

Hrvatska je od 2013./2014. do aktualne 2020./2021. školske godine izgubila čak 50.509 učenika osnovnih i srednjih škola ili njih gotovo deset posto (9,92 posto), piše Slobodna Dalmacija.

Ako kao prosjek veličine razrednog odjeljenja uzmemo brojku od 20 učenika, to znači da smo u sedam godina ostali bez dvije i pol tisuće razreda. Najveći pad u sedam godina dogodio se u srednjoškolskom obrazovanju, gdje je broj učenika smanjen za petinu, to jest za oko 34 tisuće, dok je u osnovnim školama on umanjen za pet posto ili oko 16,5 tisuća učenika.

Pad ukupnog broja učenika u osnovnim i srednjim školama zabilježile su gotovo sve županije, izuzev Istarske i Grada Zagreba, ali i ondje je porast broja djece u školskim klupama gotovo zanemariv – u Istarskoj županiji sada je 182-oje učenika više nego što ih je bilo prije sedam godina, što je porast od 0,85 posto, dok je u Gradu Zagrebu 1106 školaraca ili 1,14 posto više.

Za Dalmaciju je donekle utješno što se u istome razdoblju, gledaju li se pojedinačno samo osnovne škole, povećao broj osnovaca u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i to za 386 ili 4,1 posto.

Međutim, generalno gledano – osnovne i srednje škole – i u toj je županiji došlo do pada ukupnog broja učenika u sedam godina i to za 6,44 posto, što daje minus od njih 963. Primorsko-goranska županija još je jedna od onih u kojima se povećao broj osnovaca u tome razdoblju i to za ‘simboličnih’ 37 učenika ili 0,19 posto, ali je i ona prema ukupnome broju u minusu.

Zanimljivo je također da se u tih sedam godina povećao broj školske djece na otocima i to za 52! Možda ne zvuči previše, ali u situaciji u kojoj su se mnoge škole na tome području zatvarale zbog manjka djece, to svakako veseli.

Te i niz drugih podataka objavilo je u četvrtak Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO), koje je u svoju redovnu bazu ŠeR (Školski e-Rudnik) koju vodi od školske godine 2013./2014., pridodalo i najnovije podatke o broju učenika i škola u aktualnoj 2020./2021. godini. U usporedbi s prošlom 2019./2020. školskom godinom, ukupan broj učenika u našem osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju smanjen je za oko dvije tisuće i iznosi 458.698, međutim, u demografskoj pustoši koja posljednjih godina stavlja lokote na vrata brojnih učionica i škola, kako bi se kolokvijalno reklo, ima i iznenađenja.

Takav mali tračak nade, među ostalim, i za očuvanje radnih mjesta naših nastavnika, sudeći prema aktualnim demografskim trendovima, vjerojatno neće dugo trajati.

Crnoj statistici tako možemo pridodati niz drugih podataka iz ŠeR-a. Najveći gubitak učenika u sedam godina doživjele su slavonske županije Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska i Brodsko- posavska u kojima je on u tome razdoblju pao za četvrtinu.

U sedam godina ugasile su se čak 83 područne škole, najviše u Primorsko-goranskoj (12) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (11).

Samo u proteklih godinu dana s radom je zbog manjka učenika prestalo 14 područnih škola, među kojima i, primjerice, Područna škola Jabuka matične OŠ Trilj u Splitsko-dalmatinskoj županiji te Područna škola Radovčići Osnovne škole Gruda u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Šokantno zvuči podatak i kako čak 119 područnih te dvije matične škole u Hrvatskoj ove školske godine nisu upisale niti jednog jedinog prvašića – učenika prvih razreda osnovnih škola!

Dok nešto višebrojnije generacije donekle pune srednje škole, budućnost našega školskog sustava kada je riječ o broju djece ne izgleda ružičasto. Ove školske godine upisano je tako čak 1724 prvašića manje nego protekle školske godine, pa ćemo ih imati ukupno 36.895 naspram lanjskih 38.619. Manji broj upisane djece u prve razrede osnovnih škola bilježe gotovo sve županije u Hrvatskoj, uključujući i cijelu Dalmaciju. U trenutačnoj depopulacijskoj kataklizmi kakvoga-takvoga razloga za optimizam, pomalo neočekivano, imaju svega tri županije i to Vukovarsko-srijemska u kojoj je upisano 11 prvašića više nego lani, u Karlovačkoj sedam a u Ličko-senjskoj tri.

Upisano čak 1724 prvašića manje nego lani

Dok nešto višebrojnije generacije donekle pune srednje škole, budućnost našega školskog sustava kada je riječ o broju djece ne izgleda ružičasto.

Ove školske godine upisano je tako čak 1724 prvašića manje nego protekle školske godine, pa ćemo ih imati ukupno 36.895 naspram lanjskih 38.619. Manji broj upisane djece u prve razrede osnovnih škola bilježe gotovo sve županije u Hrvatskoj, uključujući i cijelu Dalmaciju.

U trenutačnoj depopulacijskoj kataklizmi kakvoga-takvoga razloga za optimizam, pomalo neočekivano, imaju svega tri županije i to Vukovarsko-srijemska u kojoj je upisano 11 prvašića više nego lani, u Karlovačkoj sedam a u Ličko-senjskoj tri, piše Slobodna Dalmacija.

UPALJEN METEOALARM Očekuje nas olujno i jako jugo, u južnoj Dalmaciji mogućnost za oborine je najmanja

Državni hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje za subotu za cijelu Hrvatsku. Središnja Hrvatska i Slavonija su u žutom, dok je cijela Dalmacija, Kvarner, Lika i Istra u narančastom, a to znači da nas očekuje opasno vrijeme.
Tako se za Dubrovačku regiju predviđa jako i olujno jugo s udarima vjetra između jako i olujno jugo. Srednja brzina vjetra 40-75 km/h. Najjači udari vjetra 75-140 km/h.
–  Budite na poremećaje, oštećenja konstrukcija i rizik od ozljeda zbog iščupanih stabala, polomljenih grana te letećih krhotina. Moguć je prekid prometa i prekid opskrbe električnom energijom. – upozorava DHMZ.

Prognoza DHMZ-a

Djelomice sunčano uz izraženu južinu. Već prijepodne na sjevernom Jadranu oblačnije uz kišu, pljuskove i grmljavinu, poslijepodne i drugdje, ponajmanje na krajnjem istoku i južnodalmatinskim otocima. Lokalno će kiša biti obilna, a pljuskovi izraženi.

Puhat će umjeren i jak jugozapadni i južni vjetar, na istoku jugoistočni, a na Jadranu jako i olujno jugo koje će navečer na sjevernom dijelu okrenuti na jugozapadnjak. Najniža temperatura zraka od 10 do 15, na obali i otocima između 17 i 22 °C. Najviša dnevna od 22 do 27, a u Slavoniji i do 30 °C.

Nastavljena gradnja spoja Jadranske ulice s Putom Narone (Crnim putom)

Započeli su radovi na projektu nastavka građenja Jadranske ulice sa spojem na Put Narone. Projektom je predviđena izrada kanalizacije, oborinske odvodnje, izgradnja nogostupa s obje strane u širini 2,5 m, izgradnja sustava javne rasvjete te izgradnja ceste širine 6 m u dužini od 200 m.

Ukupna vrijednost radova nakon provedenog postupka javne nabave je 2.317.340,00 kuna s PDV-om, a financiraju se iz proračuna Grada Metkovića. Završetak radova očekuje se do kraja godine.

Ukupna vrijednost radova nakon provedenog postupka javne nabave je 2.317.340,00 kuna s PDV-om, a financiraju se iz proračuna Grada Metkovića. Završetak radova očekuje se do kraja godine.

Više na metkovic.hr.

Foto: metkovic.hr

Fitosanitarna inspekcija na GP Nova Sela i Ploče i poljoprivredna inspekcija u Metkoviću, Pločama radit će i vikendom

Fitosanitarna inspekcija na graničnim prijelazima Nova Sela i Ploče te poljoprivredna inspekcija u Ispostavama Metković, Ploče i Imotski, tijekom listopada i studenoga radit će i vikendom od 7 do 15 sati kako bi mandarine iz doline Neretve bez zadrške stigle na tržišta trećih zemalja, objavio je danas Državni inspektorat.

Tijekom sezone izvoza plodova mandarina fitosanitarni inspektori obavljaju fitosanitarni pregled pošiljaka i izdaju fitosanitarni certifikat. Ova ‘svjedodžba o zdravstvenom stanju bilja’ prati svaku izvoznu pošiljku do prispijeća u zemlju uvoznicu. Fitosanitarnim pregledom svake pošiljke jamči se da plodovi nisu zaraženi nijednim karantenskim štetnim organizmom. Kako bi plodovi mandarine bili u skladu s tržišnim standardima voća i EU standardima za mandarine, nadzore će obaviti i poljoprivredni inspektori Državnog inspektorata.

Cilj fitosanitarnih nadzora je spriječiti širenje karantenskih štetnih organizama kao što je sredozemna voćna muha (Ceratitis capitata), štetnik koji u Hrvatskoj, između ostaloga, napada plodove mandarine. Ličinke ove sitne mušica uzrokuju gnjiljenje i neupotrebljivost plodova.

Broj pregledanih pošiljaka mandarina u pojedinoj sezoni ovisi ponajviše o urodu. Tako je tijekom listopada i studenoga prošle godine pregledano 12.531,00 tona mandarina namijenjenih za izvoz u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju.

Ako uoči zaraženu pošiljku inspektor za nju ne izdaje fitosanitarni certifikat. Prošle godine u devet pošiljaka utvrđena je prisutnost sredozemne voćne muhe (Ceratitis capitata). Prisutnost ovoga štetnika varira od 1 do 7 %, ovisno o godini i proizvođaču.

Tamo gdje se utvrdi prisutnost štetnika provode se zakonom propisane higijenske mjere.

Zadnje objavljeno