-

Berači mandarina bi mogli biti zadovoljni! Za vikend oblačnije, ali bez većih oborina

By
LIKEmetkovic.hr
-

Hoće li padati kiša i hoće li se moći u berbu? – pitanja su koja postavljaju oni koji sudjeluju u berbi mandarina. Od večeras ulazimo ponovno u razdoblje promjenjiva vremena i južine koja će zahvatiti gotovo cijelu zemlju.

Prema prognozi DHMZ-a za Metković, tijekom vikenda u dolini Neretve će biti oblačno sa sunčanim razdobljima, puhat će jugo ali oborine neće biti obilne i uglavnom će padati tijekom noći.

Obilna kiša s jakim jugom se očekuje u noći s ponedjeljka na utorak. Drugi dio sljedećega tjedna će biti nepovoljniji za radove na otvorenom.

Epidemilozi predlažu zabranu točenja alkohola. Ugostitelji u šoku: Pa to je ključ u bravu!

By
LIKEmetkovic.hr
-

Ugostitelji se sutra nalaze s predstavnicima Stožera, politike i struke da vide koja su moguća obeštećenja…

Rad kafića najkasnije do 22 sata, glazba ne glasnija od 65 decibela, odnosno jačine prosječnog razgovora, isključivo sjedeća mjesta u objektima i uklanjanje plesnih podija neke su od epidemioloških mjera koje europske države uvode uoči zime.

Njemačka, koja predsjeda Europskom unijom, ide i korak dalje: Angela Merkel najavila je i moguću zabranu točenja alkohola u ugostiteljskim objektima jer su ljudi kad piju preopušteni pa se ne pridržavaju mjera.

Kako će raditi kafići u Hrvatskoj i razmišlja li i domaći Stožer o uvođenju privremene prohibicije, razmišlja li se o zabrani pušenja u zatvorenim prostorima, znat će se sutra, kad je zakazan sastanak predstavnika ugostitelja i turizma s predstavnicima Nacionalnog stožera, epidemiologa i resornih ministarstava. Kako neslužbeno doznaje Jutarnji list, riječ je o početku dijaloga i pokušavanja pronalaska zajedničkog jezika između svih strana.

Strah od novog vala

Naime, s obzirom na strah od novog vala epidemije, koji se očekuje s dolaskom hladnijih dana, traže se načini da ljudi što manje borave u zatvorenim prostorima. Jedan od prijedloga, prema pisanju Jutarnjeg lista, je da se što više ugostiteljskih usluga i dalje obavlja na terasama, uz korištenje grijalica. Naime, poznato je da glavni zimski događaj Advent funkcionira tako da su ljudi na otvorenom, a da pri tome ipak imaju izvor topline.

No, kako će na takav prijedlog reagirati ugostitelji, ostaje vidjeti. Jedna je od tema i smanjenje buke, odnosno stišavanje muzike, kako gosti ne bi morali preglasno govoriti. Time bi se smanjilo širenje aerosola.

No, ono što je izazvalo najveću bojazan među ugostiteljima su riječi Angele Merkel i najava prohibicije. Već su prije neki njemački gradovi, poput Berlina i Münchena, najavljivali zabranu točenja alkohola nakon 21 sat ako prosječni broj dnevno zaraženih u 14 dana prijeđe 35 na 100.000 stanovnika. Njemačka je sada na 31.

– Takva ideja nema nikakvog smisla. Ljudi će staviti ključ u bravu, navući zastore i raditi ilegalno. To je idealno za sivu ekonomiju, jer, budimo razumni, nema toliko policije niti civilne zaštite koja bi kontrolirala ugostiteljske objekte, kaže Marin Medak, predsjednik Udruge ugostitelja, i dodaje kako se nada da Hrvatska neće u tom smjeru.

Ministar zdravstva Vili Beroš kaže da je dijalog najvažniji za rješavanje bilo kojeg izazova, pa tako i ovoga s epidemijom.

– Svi imamo isti cilj, a to je sprečavanje širenja zaraze i održavanje svakodnevnih aktivnosti i ekonomije, kaže Beroš i dodaje kako je uvjeren da će se doći do modela koji svima odgovara u danim okolnostima. S druge strane, epidemiolozi smatraju da bi se ipak trebalo malo strože postupiti, pogotovo u ovom dijelu godine kada očekujemo pogoršanje situacije. Njihovo je stajalište da bi se nenošenje maske trebalo sankcionirati, piše Jutarnji list.

Strože postupanje

– Naša grana djelatnosti je centar socijalne interakcije i samim tim ne bismo smjeli biti neprijatelji broj jedan, kako nas doživljavaju. Od države zahtijevamo da nam izađe u susret. Primjerice, kafići naprave tri milijarde kuna prometa godišnje, a država zahvaljujući PDV-u dobije 600 milijuna. Naš je prijedlog, među ostalim, da za vrijeme krize smanje PDV na piće. To bi državu stajalo samo 300 milijuna kuna, smatra Medak. Također, smatra da za realizaciju epidemioloških mjera treba stvoriti preduvjete.

– Nitko ne zna koliko će trajati ova situacija. Što ako se ne pronađe cjepivo, ako virus mutira i ovo potraje godinama? Treba se naći način za život u ovim uvjetima, a europski novac bi se trebao preusmjeriti u tom smjeru, govori Medak.

Epidemiolog Branko Kolarić kaže da su mjesta gdje se susreće više ljudi koji inače nisu u kontaktu rizičnija za širenje epidemije na širu populaciju pa se zbog toga treba posebno voditi računa o organizaciji njihova rada.

– Znamo da se virus lakše širi u zatvorenim prostorima tako da je dobro da se ususret hladnijem vremenu razrade sve ideje kako ne bismo bili nespremni. Činjenica je da ne znamo što nas očekuje na zimu i kojim tempom će se širiti virus, zaključuje Kolarić.

Udruga “Otac Ante Gabrić” čestita našim starijim sugrađanima Međunarodni dan starijih osoba

By
LIKEmetkovic.hr
-

Udruga Otac Ante Gabrić čestita Međunarodni dan starijih osoba svim starijim sugrađanima uz želju da u ovim izazovnim vremenima ostanu zdravi i budu aktivni.

Međunarodni dan starijih osoba proglasila je Glavna Skupština Ujedinjenih naroda 14. prosinca 1990. da bi se naglasila važnost osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi. Proglašenjem međunarodnog dana starijih osoba želi se potaknuti države da starijim članovima osiguraju zadovoljenje njihovih potreba i omoguće im sudjelovanje u društvu u skladu s njihovim fizičkim i intelektualnim sposobnostima.

Međunarodni dan starijih osoba obilježava se od 1991. svake godine 1. listopada.

 

Vozači, izbjegavajte Hebrangovu, zbog lakše prometne nesreće stvaraju se gužve

By
LIKEmetkovic.hr
-

Zbog lakše prometne nesreće koja se dogodila malo prije 15 sati u Ulici Andrije Hebranga (kod ulaza u metkovsku luku), stvaraju se gužve. Stoga, vozači, izbjegavajte ovaj smjer kretanja dok ne završi očevid i oštećeno vozilo se ne ukloni s ceste. Nasreću, nema ozlijeđenih, nastala je samo materijalna šteta.

Policija upozorava na prijevare! U Metkoviću lažni inspektori oštetili staricu za 620 000 kuna

By
LIKEmetkovic.hr
-

Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj su u posljednjih nekoliko dana prijavljena dva modaliteta prijevare koje do sada nismo imali prijavljene na našem području.

U prvom slučaju je starija ženska osoba prijavila prijevaru u Mekoviću na način da je na svoj kućni telefonski broj zaprimila više poziva muške osoba koja se predstavila kao kriminalistički inspektor te joj je rekao da je netko podigao dio novca kojeg ona ima oročenog u jednoj banci i da policija u svezi navedenog vrši provjere te da bi trebala podignuti preostali dio novca i dati ga njima. Misleći da novac predaje policiji, žena je iznos od 620 tisuća kuna predala dvojici nepoznatih muškaraca koji su došli na njenu kućnu adresu. Ubrzo je shvatila da je prevarena te je slučaj prijavila policiji.

U drugom je slučaju, također starija ženska osoba prijavila prijevaru u Dubrovniku na način da je u posljednjih godinu dana dobivala upute nepoznatih osoba koji su se predstavili kao brokeri, a čije je oglase pronašla na internetu, prema kojima je ona uplaćivala novčane iznose bankovnim doznakama firmama sa sjedištem na Cipru i Ujedinjenim arapskim emiratima na ime ulaganja u trgovinu dionicama, valutama i plemenitim metalima, pri tom joj obećavajući da će joj se uloženi novac vratiti uz dobit. Nakon što se pobliže informirala o firmama s kojima je poslovala, shvatila je da je žrtva međunarodnih prevaranata te je slučaj prijavila policiji. Na opisani način žrtva je oštećena za novčani iznos od 130 tisuća eura.

Upozoravamo građane, posebno one starije životne dobi, da s posebnim oprezom komuniciraju s nepoznatim osobama koje od njih traže novac ili osobne podatke kao i da svaki sumnjivi slučaj prijave policiji na broj 192 ili dolaskom u najbližu policijsku postaju.

Papirnate uputnice od danas se više ne bi trebale koristiti, ali još se nisu svi ni informatizirali

By
LIKEmetkovic.hr
-

Papirnate uputnice od danas bi trebalo prestati koristiti, a svi bi liječnici trebali naručivati pacijente elektronički. Takva je uputa za liječnike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. No, kako piše Večernji list, iako je ministar liječnicima obavijest poslao još 18. rujna, Ministarstvo i HZZO tu novost nisu potvrdili.

Problem je, navodi se, što nisu sve bolnice u Hrvatskoj umrežene u centralni zadravstveni informacijski sustav Hrvatske, CEZIH.

Obiteljski liječnici bi prema dopisu trebali naručivanje odraditi direktno naručivanje ili zatražiti dostavu termina, a to je posao za koji obiteljski liječnici smatraju da je administrativna obveza koja im se nameće, nauštrb direktnog kontakta s pacijentom.

– Broj ponuđenih termina je skroman, od 20 do 30 posto od stvarnih potreba, te smo u slučaju nepostojanja termina za narudžbu upućivali osiguranike da se naruče sami – podsjeća dr. Josipa Rodić iz Udruge liječnika ugovornih zakupaca. Kaže da godinama traže uvođenje administratora u ordinacije i više termina za naručivanje pacijenata od bolnica, ali da se to ne provodi.

Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHom) i dopredsjednica Liječničke komore, upozorava i da komunikacija mailom ne dolazi u obzir jer nije sigurna i ne štiti podatke pacijenata.

– Nadamo se da će ipak sve konačno profunkcionirati! To će biti svima na korist, neće biti gužvi po šalterima, pacijenti više neće morati dolaziti po uputnicu kod svog doktora niti mu nositi nalaze, a mi ih nećemo morati prepisivati u karton, već će sve stizati elektroničkim putem, ali samo i isključivo preko CEZIH-a – kaže Krolo.

STOŽER: U Županiji 10 slučajeva zaraze koronavirusom – 3 u Kuli Norinskoj i 1 u Metkoviću

By
LIKEmetkovic.hr
-

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je deset novih slučajeva zaraze koronavirusom.

Riječ je o jednoj muškoj i tri ženske osobe iz Dubrovnika (za jednu je utvrđena epidemiološka veza), dvije muške i jednoj ženskoj osobi iz Kule Norinske (za sve utvrđena epidemiološka veza), dvije ženske osobe iz Župe dubrovačke (utvrđena ep. veza) te jednoj muškoj osobi iz Metkovića (utvrđena ep. veza).

U posljednja 24 sata preminula je jedna osoba iz Opuzena pozitivna na COVID-19 (1942. godište).

Izliječeno je šest osoba – dvije iz Dubrovnika te po jedna iz Metkovića, Opuzena i Župe dubrovačke kao i jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 14 osoba pozitivnih na koronavirus. Od početka pandemije analizirano je 14 432 uzorka.

U samoizolaciji je 210 osoba, a u posljednja 24 sata nije utvrđen slučaj kršenja mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđen je ukupno 81 slučaj kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Uzalud studirali? Više od 100 tisuća ljudi ostaje bez stručne spreme, neki i bez posla

By
LIKEmetkovic.hr
-

Zašto rektori diskriminiraju vlastite studente? Ovo se ponovno, po tko zna koji put, pitaju polaznici stručnih studija jer primijeni li se ustavna odluka i usvoje izmjene i dopune zakona do 31. prosinca ove godine, njih 55 tisuća plus oko 50 tisuća onih koji su završili te studije ostat će bez pravne kvalifikacije, odnosno pri zapošljavanju će imati posljednju kvalifikaciju propisanu zakonom, a to je srednjoškolsko obrazovanje, piše Slobodna Dalmacija.

Splitska inicijativa 300 = 300 naročito je aktivna posljednjih dana po ovom pitanju jer strepe da će biti naprosto izbrisani iz Zakona o kvalifikacijskom okviru ukoliko Ministarstvo obrazovanja po nalogu Ustavnog suda ne izradi novi zakonski okvir, a kako stvati stoje, osim prijedloga bivše ministrice Blaženke Divjak koji im je išao u prilog, zasad nema ničeg na stolu.

Javljali su se po tom pitanju novom ministru Radovanu Fuchsu koji ih je trebao prošli tjedan primiti u Zagrebu, ali im je mail o otkazivanju sastanka stigao dok su se već vozili autoputom prema metropoli. Potom su ostali razočarani i nakon ministrova posjeta Splitu povodom otvaranja Studentskog doma Bruno Bušić jer niti treptajem oka nije se osvrnuo na apel ove Inicijative.

Stoga su se, kako nas informira njihova predstavnica Dijana Radovniković, studentica Sveučilišnog odjela za stručne studije u Splitu, obratili i nekolicini saborskih zastupnika, među kojima je i Darko Klasić i HSLS-a koji je u parlementu naveo primjer medicinskih sestara ili policijskih službenika koji bi mogli ostati bez kvalifikacije, odnosno da im se ona umanji, pa je pozvao na uklanjanju postojećeg pravnog vakuma te se založio za što brže usvajanje europskih standarda.

Čvrsto obećanje da će za njih za saborskom govornicom založiti dobili su i od zastupnica Dalije Orešković i Marijane Puljak te Bože Petrova.

Starije generacije sjetit će se, naime, kako su raznorazna veleučilišta, što bi u prijevodu bile nekadašnje više škole, devedesetih godina u Hrvatskoj počela nicati poput gljiva, a akademska javnost oduvijek je na njihove diplome i stečena znanja gledala kao parter iz kazališnih loža.

Bilo je to i razumljivo s obzirom na razliku u količini stečenih znanja i truda, ali osnivači stručnih studija među kojima se pojavljivalo sve više privatnika pojašnjavali su da pripremaju ljude za tržište rada. Na tim studijima stječu se, naime, praktična znanja i Hrvatska se time sve više uklapala upravo u zapadni sustav obrazovanja. Neki danas tumače ovaj udar na takve studije zapravo udarom na privatni sektor jer ostaje nejasno zašto su sveučilišta dozvolila rad takvim studijima da ih potom diskreditirali.

U tome prednjači rektor Damir Boras zajedno s nekoliko kolega s pravnih faluteta i već drugi put podiže ustavnu tužbu, s objašnjenjem da kvalifikacija nije sukladna ihodima učenja, zbog čega su i oni koji trenutno studiraju kao i oni koji su završili takve studije u opasnosti od pravne “banane”.

– Iako puno nas zna da često savladavamo poptuno isto gradivo s istim fondom sati što nam potvrđuju i profesori, svejedno smo diskriminirani – govori Radovniković. Po njenom mišljenu, ovdje je riječ o formi zakona, a ne o sadržaju i ustavni suci donose već dvaput istu odluku pa se samo vrtimo u krug pri čemu se prijetnja pravnom rupom studentima konstantno nadvija nad glavom.

– Čemu to i zašto se jednom s tim ne završi?! – pitaju u splitskoj inicijativi.

– Najviše bi trpjeli oni koji su završili zdravstvena veleučilišta poput medicinskih sestara, fizioterapeuta, laboranata… Oni koji su među njima već zaposleni više ne bi imali odgovarajuću kvalifikaciju koja im je potrebna za radno mjesto koje obavljaju, što smatramo nedopustivim. Osim toga, ovakva degradacija i diskriminacija stručnih studija dovela bi do smanjenja upisa na te studije, a moguće čak i njihova potpunog uništenja – ističe Radovniković. Dodaje da je, zbog Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF), koji nije obvezujući za države članice, ali je svakako preporuka EU-a, u većini zemalja ovakav scenarij je apsolutno nemoguć.

Naime, u zemljama puno razvijenijim od naše, kao što su Austrija, Danska, Portugal, Norveška, Italija, prema smjernicama EQF-a, prvostupnički studiji, kako sveučilišni, tako i stručni na istoj su razini, a isto vrijedi i za master, odnosno magistre i specijaliste struke.

– Prvenstveno smatramo da treba donijeti Zakon koji ne bi bilo moguće proglasiti neustavnim. Treba nam dugoročno rješenje, kako se ne bi ponavljala ista situacija svakih nekoliko godina. Taj bi zakon trebao biti usklađen s EQF-om, kao i u drugim europskim državama. Slažemo se da stručni i sveučilišni studiji nisu jednaki, ali smatramo da su jednako vrijedni s obzirom na to da stručni studiji pripremaju studente za izravno uključenje na tržište rada, dok sveučilišni usmjeravaju studente prema znanosti i znanstvenom radu – zaključuju splitski studenti, piše Slobodna Dalmacija.

Gotovo je. Populacije periski u hrvatskom moru više nema…

By
LIKEmetkovic.hr
-

Manje od dvije godine trebalo je da skoro sve jedinke Pinnae nobilis, plemenite periske, endemske vrste na Mediteranu i drugog najvećeg školjkaša na svijetu, jednostavno uginu. Ubili su ih, pojedinačno ili u kombinaciji, parazit Hapolosporidium pinnae i bakterija iz roda Mycobacterium. Ali ne baš sve. U nešto više od deset posto slučajeva uzročnik smrti nije otkriven. Znanstvenici sumnjaju da bi iza tog nezaustavljivog pomora periski, koji se od 2016. godine iz Španjolske proširio na cijeli Mediteran, mogao stajati nepoznati virus. On je, pretpostavljaju, mogući uzrok pojave patogenih parazita i bakterija koje su odgovorne za nezapamćeni pomor u Sredozemlju, piše Zadarski list.

– U pozadini je nešto treće, nešto primarno, što potiče ova dva patogena, parazit i bakteriju, na djelovanje. Pokušavamo otkriti o čemu se radi, zajedno s kolegama iz Italije i Njemačke. Postoje sumnje da bi okidač bolesti koja je pobila cijelu populaciju periski mogao zapravo biti virus – kaže doc. dr. Ivan Župan, zamjenik pročelnice Odjela za ekologiju, akvakulturu i agronomiju Sveučilišta u Zadru.

– Ali nemojte nas više pitati od toga, jer ne želimo u to ulaziti prije nego što budemo potpuno sigurni. Između 20 poznatih virusa prisutnih kod životinjama nema takvog virusa. Virus je inače specifičan stvor, njegovu strukturu možete otkriti samo pod elektronskim mikroskopom, a mi takve uvjete nemamo. Zato nam pomažu kolege iz inozemstva. Istraživanja su u tijeku, čekamo potvrdu, ali nešto slično dosad nismo upoznali – dodaje njegov kolega s Odjela, doc. dr. Tomislav Šarić.

Njih dvoje su 23. rujna, u suradnji s kolegama sa sveučilišta u Napulju i Munchenu, objavili znanstveni rad u časopisu Pathogenes, jednom od vodećih veterinarskih časopisa na svijetu, gdje su opisali „Epidemiju masovne smrtnosti plemenite periske u Jadranskom moru, s karakteristikama rapidnog širenja i napredovanja bolesti”. Prije toga o nestanku periski na Mediteranu znanstvene radove od naših znanstvenika objavio je još samo Ivan Župan, prošle godine u Scientific Reports, odjeljku uglednog časopisa Nature, te biolog Hrvoje Čižmek iz Udruge 20.000 milja pod morem, u svibnju ove godine, potvrdivši prisutnost patogena i pojavi bolesti u Jadranu.

– Situacija je dramatična. Od Istre do Cavtata periski skoro više nema. Nažalost, južno od Zadra ima manje od deset živih primjeraka. Ako su u trenutku dok s vama razgovaramo još uvijek žive. Naime, dobivamo dojave građana s terena o živim primjercima, ali svaki put kad smo po tim dojavama izašli na teren, nismo našli nijedan živi primjerak. Samo ljušturu mrtve školjke. Periska je praktički izumrla, tako mali broj jedinki, i ako postoji, ne omogućava obnovu populacije – kaže Šarić.
Posljednji mogući ostaci mogli bi se pronaći jedino u Riječkom zaljevu. Specifično strmo dno, temperatura mora i razmjerna izoliranost zaljeva možda bi još uvijek mogli biti utočište nekih živih primjeraka. Ali za to nemaju dokaza…

– Na području Mediterana preživjele su samo periske u izoliranim morskim zaljevima i estuarijima rijeka, na dva mjesta u Španjolskoj, po jednom u Francuskoj, Italiji i Grčkoj. Na drugim mjestima mediteranske obale i otoka periski više nema. Kakva je situacija s afričkom obalom ne znamo, jer se tamo monitoring ne provodi. Ali sumnjam da je drukčije. Kolege iz Turske javljaju da se pomor događa u Mramornom moru, odnosno u tjesnacu Dardanele, te na Bosporu. Dakle, smrt je sveprisutna i, nažalost, nezaustavljiva – naglašava Šarić.

Morski biolozi na cijelom Mediteranu su na nogama. Prisustvuju jedinstvenoj pojavi u podmorskom i životinjskom svijetu, svjedoče potpunom nestanku jedne životinjske vrste, nemoćni da ga zaustave…

– Školjkaši nemaju stečeni imunitet. Odnosno imaju prirođenu obranu i na patogene uvijek reagiraju jednako, ali ako ih isti uzročnik napadne drugi put, oni će opet oboljeti. Ovdje su ti uzročnici bolesti smrtonosni, a zanimljivo je da drugi školjkaši, u okruženju perisku, nisu oboljeli. Stradavaju samo periske – tumači Ivan Župan.

Prvi primjerci uginulih periski na Jadranu primijećeni su u proljeće 2019. godine. Nošeni morskim strujama patogeni su prošli kroz Otrantska vrata i napali populacije južno od Pelješca. Bolest se potom rapidno širila na Mljet i pučinske otoke, Lastovo i Vis, da bi se do početka prošle zime proširila na cijelo područje od Zadra do Dubrovnika. Niža temperatura mora, manja od 13 stupnjeva Celzijusa, privremeno je zaustavila širenje, no početkom prošlog svibnja, kad se more ponovno počelo zagrijavati, pošast je brzo došla do Premude, Krka, Lošinja, Limskog zaljeva… Do kraja ovoga ljeta, bolest je zahvatila cijelu obalu hrvatskog Jadrana.

– Mislili smo da će se u nekim zavučenim dijelovima obale i na otocima, poput Velebitskog kanala, Paškog zaljeva ili Limskog kanala, uspjeti sačuvati neke jedinke, ali mortalitet je bio sto posto. U manje od mjesec dana populacija od nekoliko stotina primjeraka svela bi se na manje od deset posto. U nekoliko idućih dana i one bi uginule, najprije veći a zatim manji primjerci. Tako visoka smrtnost je dosad neviđena, poglavito što je populacija periska zadnjih nekoliko desetljeća, zbog zakonske zaštite, drastično narasla. Nikad je nije bilo toliko, a sada ih više nigdje nema… – govori Šarić.

Ima li ikakve nade da se periska, taj jedinstveni školjkaš i simbol Mediterana, ipak sačuva? U pulskom akvariju znanstvenici su uspjeli izdvojiti tridesetak odraslih primjeraka koje održavaju na životu. Pitanje je hoće li u takvim uvjetima na kopnu postići i njihovo razmnožavanje. Zadarski znanstvenici također nabavljaju opremu za uzgoj periski u tzv. recirkulirajućim uvjetima, no pravi bi podvig bi bio kad bi izmriješćenu mlađ periske uspjeli pronaći u moru.

– Problem je mrijest periske u „zatočeništvu”, kako od oplođene stanice dobiti školjkaša. Treba nam vrijeme da razvijemo tehnike mrijesta, a kako bi ga kupili, pokušavamo prikupiti mlađ iz mora. Na području Velebitskog kanala postavili smo nekoliko kolektora za prihvat mlađi periski. Nadamo se da još postoje u moru, da su preživjele nakon što su odrasle jedinke uginule. Ako ih uspijemo prikupiti, onda imamo šanse sačuvati perisku od potpunog nestanka. I jednog dana pokušati ponovno vratiti je u more – nada se tim zadarski znanstvenika, među kojima su, uz Šarića i Župana, još izv. prof. dr. Bosiljka Mustać, izv. prof. dr. Zoran Šikić i dr.sc. Bruna Petani.

Nažalost, u Španjolskoj su našli mlađ periske, ali su iduće godine opet uginule. Od izbijanja epizootije prije četiri godine na Balearima populacija periske u Španjolskoj nije se počela obnavljati. Nigdje na Mediteranu.

Zašto ubijaju domaćina?

Jedno od glavnih pitanja na koje zadarski znanstvenici i njihove kolege pokušavaju pronaći odgovor je zašto se bolest među periskama tako brzo širi. Naime, poznati patogeni u prirodnim populacijama se ne šire tako da ubijaju domaćina, nego žive u njemu što duže kako bi se mogli mirno razmnožavati. Kod periski je slučaj da patogeni u rekordnom roku ubijaju svoje domaćine i nastavljaju dalje. Jednostavno ih nije briga za domaćina, a bez domaćina možda bi i oni mogli nestati. Takvi su slučajevi u prirodi vrlo rijetki. Znanstvenicima zapravo sličan slučaj nije poznat u prirodnom svijetu da cijela populacija jedne vrste nestane u četiri godine, piše Zadarski list.

BURZA RADA Nova radna mjesta u Dolini Neretve

By
LIKEmetkovic.hr
-

Trenutno je na Burzi rada HZZ-a otvoreno tek 10 natječaja za nova radna mjesta na području gradova Metković, Ploče i Opuzen.

Metković (otvoreno 7 natječaja):

VIŠI STRUČNI REFERENT / ICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE
Rok za prijavu: 8.10.2020.

OSOBNI ASISTENT
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Udruga osoba s invaliditetom ‘Prijatelj’
Rok za prijavu: 23.10.2020.

UČITELJ / ICA MATEMATIKE
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: OSNOVNA ŠKOLA ‘STJEPANA RADIĆA’
Rok za prijavu: 1.10.2020.

UČITELJ / ICA EDUKATOR / REHABILITATOR ZA RAD U POSEBNOJ ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: OSNOVNA ŠKOLA ‘STJEPANA RADIĆA’
Rok za prijavu: 1.10.2020.

MAGISTAR / MAGISTRA FARMACIJE
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Ljekarne JOUKHADAR
Rok za prijavu: 14.10.2020.

RADNIK / ICA U PROIZVODNOM POGONU PVC, AL I STAKLARSKIH PROIZVODA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 3
Poslodavac: BOROVAC D.O.O. ZA INDUSTRIJSKU PROIZVODNJU,TRGOVINU NA VELIKO I MALO, UVOZ-IZVOZ
Rok za prijavu: 11.10.2020.

POMOĆNI MONTER / POMOĆNA MONTERKA LIMARSKIH ELEMENATA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: LIMMONT Proizvodnja limarskih proizvoda
Rok za prijavu: 25.2.2021.

Ploče (otvoren 1 natječaj):

STRUČNI / A SURADNIK / CA ZA OPĆE POSLOVE – PRIPRAVNIK / CA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: IZVOR PLOČE društvo sa ograničenom odgovornošću za javnu vodoopskrbu i odvodnju
Rok za prijavu: 7.10.2020.

Opuzen (otvorena 2 natječaja):

MESAR / ICA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: TOMMY društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu, turizam i ugostiteljstvo
Rok za prijavu: 3.10.2020.

MESAR / ICA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: TOMMY društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu, turizam i ugostiteljstvo
Rok za prijavu: 3.10.2020.

1...1.1231.1241.125...2.004Page 1.124 of 2.004

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr