U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 44 nova slučaja zaraze koronavirusom, a za njih 28 je utvrđena epidemiološka veza. Obrađena su 293 uzorka.
Radi se o 19 osoba iz Dubrovnika, osam iz Župe dubrovačke, pet iz Ploča, tri iz Metkovića, po dvije osobe iz Konavala i Opuzena, po jednoj osobi iz Blata, Korčule i Vele Luke te dvije osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije.
Ukupno je zaraženo 26 osoba muškog spola, 18 osoba ženskog spola, a za njih 28 je utvrđena epidemiološka veza.
Dvije osobe su preminule, jedna muška osoba iz Dubrovnika (rođ. 1938.) i jedna ženska osoba iz Metkovića (rođ. 1942.).
Izliječeno je 58 osoba: 20 iz Dubrovnika, 11 iz Metkovića, devet iz Župe dubrovačke, pet iz Konavala, četiri iz Blata, tri iz Korčule te po jedna osoba iz Dubrovačkog primorja, Orebića, Ploča, Pojezerja, Vele Luke kao i jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije.
U OB Dubrovnik hospitalizirane su 54 osobe pozitivne na koronavirus. Devet bolesnika zahtijeva intenzivnu skrb, pet bolesnika je na respiratoru – neinvazivna ventilacija, tri su na invanzivnoj ventilaciji, a jedan na kisiku.
U samoizolaciji je 1141 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije.
Prelazak na novi televizijski sustav punog naziva DVB-T2/h.256 HEVC, koji se odvijao postupno po digitalnim regijama, završava s prvim minutama današnjeg dana, 12. studenog, i to sa Splitsko-dalmatinskom i neretvanskim dijelom Dubrovačko-neretvanske županije.
Prelazak na novi televizijski signal obradovao je trgovine elektroničkom robom, koje su morale ponavljati svoje narudžbe samostalnih prijemnika i televizora, ali su se kako kažu dobro pripremili, piše Slobodna Dalmacija.
Cijena samostalnih prijamnika kreće se između 179 i 220 kuna, a možete ih pronaći u svim opremljenijim trgovinama elektroničkom robom. Zbog prijelaza na novi televizijski signal ne morate se nužno riješiti starijih modela televizora jer uz samostojeći prijemnik i takvi televizori mogu primati novi signal, ali ti televizori ne podržavaju visoku razlučivost. Isto tako, ako ste vlasnik starog TV prijemnika i niste poduzeli odgovarajuće korake od ponoći možete gledati – samo rižu!
Premda nam je iz Odašiljača i veza bilo najavljeno da će odašiljač Metković s današnjim danom emitirati još nekoliko novih tv-programa, to se ipak nije dogodilo. I dalje se emitira samo osam nacionalnih programa, a ostali su u planu.
Nad Neretvansku dolinu stiže kratkotrajna promjena vremena. Tijekom, četvrtka će biti pretežno oblačno. Slaba kiša je moguća tijekom noći. U petak ponovno razvedravanje s umjerenom naoblakom.
Temperatura zraka će biti bez veće promjene: jutarnja oko 8 °C, najviša dnevna oko 18 °C. Puhat će slaba bura koja će povremeno prelaziti u sjeverozapadnjak.
Slično vrijeme možemo očekivati i tijekom vikenda.
Još 2017. je bio obavljen tehnički pregled sustava za obranu od poplave na desnoj strani Metkovića u dužini 6,5 km. Početak radova na nasipu je bio 2013. godine. Međutim, svoju potpunu funkciju ovaj sustav će dobiti tek kad se izgradi dio nasipa u Bosni i Hercegovini.
Preda je Hrvatska, odnosno Hrvatske vode, osigurala sredstva, gradnju nasipa i pripadajućih objekata na području Gabela Polja nisu počeli, a tada je bilo predviđeno da će do kraja 2017. biti ishođene dozvole za njegovu gradnju.
Iz državnoga proračuna RH za 2020. je osigurano milijun maraka za ovaj projekt, a jučer, 11. studenoga, je u Čapljini potpisan Sporazum o financiranju projekta izgradnje Obrambenog nasipa na području Gabela Polja u sklopu prekograničnog projekta obrane od poplava grada Metkovića. Potpisali su ga gradonačelnik grada Čapljine Smiljan Vidić i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković. Ukupna procijenjena vrijednost za realizaciju projekta iznosi 6.484.000 KM.
Projekt obuhvaća izgradnju obrambenog nasipa, ustave Glibuša, ustave Strimen, crpne stanice Glibuša, preljevne građevine s uređajem za kontrolirano upuštanje voda u branjeno područje i ostalih hidrotehničkih objekata koje štite branjeno područje od poplava.
Splitska policija traži muškarca zbog pljačke počinjene u lipnju.
“Molimo građane, ukoliko imaju saznanja o identitetu muškarca da se jave na broj 192, u I. policijsku postaju Split, ili na e-mail: splitsko-dalmatinska@policija.hr”, piše policija.
Objavili su fotografiju i snimku muškarca kojeg traže.
1 of 2
“Policijski službenici provode kriminalističko istraživanje zbog počinjenog kaznenog djela Teške krađe od 12. lipnja ove godine u Splitu, o čemu smo već izvijestili. Prema do sada utvrđenim činjenicama, tijekom dana je provaljeno u stan iz kojeg je otuđen nakit i novac, za što se sumnjiči nepoznata muška osoba. Vlasniku je pričinjena znatna materijalna šteta.
Javna ustanova „Nacionalni park Mljet“ slavi 60. rođendan. JU „Nacionalni park Mljet“ osnovana je dana 11. studenog 1960. godine te je najstariji morski park u Republici Hrvatskoj.
Nacionalni park Mljet obuhvaća gotovo 5300 ha, uključujući i morski pojas 500 m od obale, otočića i hridi, te tako zauzima otprilike trećinu otoka. Morem potopljeni zaljevi, Malo i Veliko jezero, najistaknutije su lokacije ovog područja te važan geomorfološki i oceanografski fenomen i jedan od glavnih razloga proglašenja ovog dijela otoka zaštićenim. Uz slana jezera bitno je spomenuti i šumu koja je razlog zašto je otok Mljet danas poznat kao zeleni otok. Šumska vegetacija prekriva preko 90% kopnene površine NP Mljet, a njeno bogatstvo se vidi u velikom broju biljnih i životinjskih vrsta. Sredinom 19. stoljeća tadašnja vlast je namjeravala proglasiti zaštićenim područjem ovaj dio Mljeta baš zbog očuvanosti šuma. Osim bogate prirodne baštine, područje NP Mljet ima izuzetno bogatu kulturno tradicijsku baštinu, a najpoznatiji spomenici su benediktinski samostan na otoku Sv. Marije u Velikom jezeru te ostaci rimske palače koja je ujedno i treća najveća rimska građevina u Hrvatskoj. Brojna su i podvodna arheološka nalazišta.
Kroz svoje postojanje i djelovanje JU „Nacionalni park Mljet“ je postala prepoznatljivi simbol očuvanja prirodne i kulturne baštine te su sve aktivnosti Ustanove usmjerene tome.
Te aktivnosti su rezultirale i značajnim otkrićima pa se tako neprekidnim znanstvenim istraživanjima došlo do saznanja o postojanju većeg broja endemskih, autohtonih vrsta na području Parka.
JU „Nacionalni park Mljet“ uz svoju temeljnu zadaću ima za cilj i edukaciju kako posjetitelja tako i lokalne zajednice. Najveće zadovoljstvo ipak predstavlja rad s najmlađim otočanima i učenicima, mlađom i budućom generacijom za koje Ustanova čuva prirodna i kulturna blaga.
Dugi niz godina Ustanova organizira brojne radionice za lokalno stanovništvo te ih podupire kroz sponzoriranje različitih kulturno-tradicijskih manifestacija. Potpora lokalnom stanovništvu se vidi i kroz financijske i druge poticaje, posebno u poljoprivredi.
NP Mljet je godinama meta velikog broja posjetitelja, a ono što je zanimljivo je to da mu se veliki broj posjetitelja svake godine vraća. U 2019. godini NP Mljet je posjetilo 148 395 posjetitelja, dok je u 2020. godini bilo 37 844 posjetitelja zbog utjecaja globalne pandemije uzrokovane koronavirusom na turistička kretanja. Zaljubljenici u prirodu, planinari i svi oni koji žele pobjeći od gradske vreve u NP Mljet mogu doći u bilo koje doba godine. NP Mljet ima preko 200 km planinarskih staza koje vode do predivnih lokacija kao što je vidikovac Montokuc na kojem se nalazi protupožarna osmatračnica s pogledom na cijeli NP Mljet, ili do vrha Planjak na kojem se nalazi i budući planinarski dom. Staze NP Mljet su posebno lijepe u proljeće i na jesen.
Nautičari su prepoznali ljepotu mljetskih uvala o čemu svjedoči povećanje broja plovila čak i u 2020. godini. S ciljem zaštite livada posidonije i općenito morskog dna od sidrenja te organiziranju boljeg prihvata nautičara radi se i na projektiranju i gradnji obalnog zida – rive u luci Polače i te se radi na stvaranju preduvjeta za isto i u luci Pomena.
Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Parka je kontinuiran proces koji omogućuje održivi razvoj područja. Tako su u skladu s održivosti kroz projekte i vlastitim sredstvima nabavljeni i katamarani na solarni pogon za vožnju Velikim jezerom, električni vlakići, napravljen je Veliki most, gradi se i moderni posjetiteljski centar Gustjerna, uređuju se brojne planinarske i biciklističke staze i šetnice. U tijeku je realizacija projekta Mljet- Odiseja Mediterranea vrijednosti 49.268.324,09 kn financiran sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Cilj Ustanove je pokazati posjetiteljima sve posebnosti ovog zaštićenog područja i ukazati na važnost zaštite istih te ih potaknuti da i sami pronađu načine kako pomoći očuvanju prirode.
JU „Nacionalni park Mljet“ ovim putem želi zahvaliti svojim djelatnicima i svim onima koji svojim radom ostvaruju njezine temeljne ciljeve i funkciju. Kroz 60 godina postojanja svoj doprinos unaprjeđenju NP Mljet je dalo 423 djelatnika, učenika i studenta. Bitno je spomenuti i brojne volontere koji sudjeluju u volonterskim programima te uz djelatnike Parka vrijedno rade na razvoju i očuvanju NP Mljet.
Sve navedeno se odvija pod budnim okom i uz pomoć Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i mnogih drugih partnera kao što su Općina Mljet i njena poduzeća, Dubrovačko – neretvanska županija, Grad Dubrovnik, Dubrovačka Biskupija, Sveučilište u Dubrovniku s posebnim naglaskom na Institut za more i priobalje, Sveučilište u Zagrebu, a naročito Prirodoslovno-matematički, Šumarski i Agronomski fakultet, Hrvatske vode, Hrvatski veterinarski institut, Hrvatski restauratorski zavod, HGSS, brojne udruge i mnogi drugi.
Zbog svadbi koje mladenci iz Metkovića organiziraju u svadbenim salonima s druge strane granice, ovaj je grad postao novo žarište širenja koronavirusa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, piše Slobodna Dalmacija.
U posljednjih pet dana 69 osoba oboljelo je od COVID-a 19 pa je tako prema službenim statistikama broj zaraženih (aktivnih) slučajeva u Metkoviću 83.
Epidemiološka situacija na terenu je još lošija jer ima dosta slučajeva koji nisu evidentirani zato što nisu ni tražili liječničku pomoć. Uglavnom liječničku pomoć traže oni koji su baš toliko loše da se ne mogu liječiti u kućnim ljekarnama ili pak oni kojima treba pravdanje bolovanja za izostanak s posla.
Epidemiolozi idućih dana u Metkoviću očekuju povećanje broja oboljelih, uglavnom kontakata s jedne svadbe održane koncem listopada.
Nikakva kontrola
– Organiziranje svadbi u Hercegovini veliki nam je epidemiološki problem. Riječ je o organiziranom okupljanju u drugoj državi na koje ne možemo utjecati. Prema našim informacijama, i u Hercegovini su ograničena okupljanja na svadbama, ali to se očito ne poštuje – ističe epidemiolog dr. Miljenko Ljubić. Napominje i da je u Metkoviću povećan broj testiranja, što onda rezultira i većim brojem pozitivnih osoba.
Već smo pisali da su svadbe, koje se održavaju uz izigravanje preporuke Kriznog stožera i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, potencijalno velika žarišta širenja COVID-a 19, poglavito one koje se organiziraju u Hercegovini. Nad tim svadbama nitko nema nikakvu kontrolu. U svadbenim salonima, umjesto trideset, okupi se deset puta više svatova, kojima se uz dobru spizu i kapljicu korona ne čini nikakav problem, iako će za nekoliko dana kada dobiju temperaturu stajati u redovima za testiranje.
Epidemiološka struka je nemoćna pred ovim problemom, epidemiolozi jedino mogu evidentirati rapidan porast broja zaraženih i širenje epidemije, za što nitko neće odgovarati, ni mladenci, a ni njihovi gosti koji se s takvih pirova vraćaju zaraženi i ugrožavaju druge ljude.
Kako spriječiti organiziranje svadbi po Hercegovini pitanje je na koje odgovor trebaju dati Stožer civilne zaštite i MUP. Naime, organiziranoj svadbenoj koloni ne bi trebalo dopustiti prelazak državne granice, mada se u pograničnom području i to može izigrati.
S obzirom na epidemiološku situaciju u Metkoviću, može li se ograničiti odlazak na svadbena slavlja u BiH – pitali smo Županijski stožer civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije.
– Stožer civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije nema ovlasti regulirati prelazak državne granice Republike Hrvatske bez obzira na razloge izlaska, odnosno ulaska hrvatskih državljana – odgovorili su nam kratko i jasno, piše Slobodna Dalmacija.
Nemoćni i u BiH
A nemoćni su i u susjednoj Hercegovačkoj-neretvanskoj županiji, gdje svadbeni saloni uveliko izigravaju mjere, premda je u BIH propisano da se u zatvorenom prostoru može okupiti samo 25 ljudi. Kako doznajemo, na teren izlaze dva inspektora, civilne zaštite i ugostiteljstva, koji vikendima obilaze svadbene dvorane. Međutim, ako napišu kaznu vlasniku dvorane od dvije tisuće maraka (oko osam tisuća kuna), oni je plate i nastavljaju po starome. Neki čak svadbene dvorane podijele pregradama pa kad dođe inspekcija, tvrde da imaju tri-četiri svadbe, a ne jednu.
Čini se ipak da će ovom problemu doskočiti središnja federalna vlast koja uvodi policijski sat u BIH od 23 do 6 sati. Tako će svadbe morati završiti prije ponoći pa će možda to odvratiti mladence od organizacije svadbenih slavlja preko granice.
U ranim jutarnjim satima jučer, 10. studenog, ulaznoj graničnoj kontroli na MCGP Karasovići pristupio je autobus albanskih nacionalnih oznaka kojim je upravljao 53-godišnjak, a s kojim se u vozilu nalazio i 36-godišnjak, obojica državljani Albanije.
Tijekom obavljanja granične kontrole policijski službenici Postaje granične policije Gruda s djelatnicima carine posumnjali su na krijumčarenje droge zbog čega je zatražen nalog za pretragu vozila.
Pretragom je u rezervnom kotaču autobusa pronađeno 12 pvc vreća u kojima se nalazila droga marihuana, ukupne težine 17,450 kg.
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su spomenuti albanski državljani počinili kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama, te su uz kaznene prijave predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 74 nova slučaja zaraze koronavirusom, za njih 44 je utvrđena epidemiološka veza.
Radi se o 34 osobe iz Dubrovnika, devet iz Župe dubrovačke, osam iz Metkovića, sedam iz Blata, pet iz Vela Luke, četiri iz Konavala, dvije iz Ploča, po jednoj iz Lumbarde, Opuzena i Orebića te dvije osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije.
Izliječeno je 28 osoba: 11 iz Dubrovnika, osam iz Metkovića, četiri iz Župe dubrovačke te po jedna osoba iz Dubrovačkog primorja, Konavala, Kule Norinske, Opuzena i Slivnog.
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 56 osoba pozitivnih na koronavirus. Devet bolesnika zahtijeva intenzivnu skrb, pet bolesnika su na respiratoru – neinvazivna ventilacija, a četiri je na invanzivnoj ventilaciji.
U posljednja 24 sata obrađena su 253 uzorka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 21 432 uzorka.
U samoizolaciji su 1062 osobe, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 95 slučaja kršenja samoizolacije.
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Lovorka Sršen novo je ime na hrvatskoj kantautorskoj sceni. Iako je već glazbenim znalcima poznata po suradnji s bendovima Kensington Lima , Yo Soy Tu Madre i Nan DeSKA?!, s pjesmom Delta se po prvi put predstavlja kao samostalna glazbenica.
Glazbu za singl potpisuje Josip Radić, poznatiji kao dio Valentina Boškovića i frontmen benda Kensington Lima, tekst sama Lovorka, a produkciju jedan od najboljih producenata mlađe generacije, Jere Šešelja.
– Delta je mala posveta mom djetinjstvu i kraju u kojem sam odrasla, gdje sada provodim ljeta s obitelji. Simpatično mi je što je to prva pjesma koju sam ikada napisala i koja govori o mojim prvim sjećanjima, a onda je slučajno postala i prva pjesma koju je Josip uglazbio te prvi samostalni singl. Za muziku je uvijek dobro da je neka delta u pitanju – nekoga zapadne Mississippi, a nekoga Neretva. Volim Americanu, a imam i suradnike koji imaju sličan glazbeni senzibilitet, tako da možemo reći da iz toga dolazi najviše utjecaja ali stvaramo ne razmišljajući o žanrovima, pa kud nas odnese – rekla je Lovorka.
Mudri Brk je izrazito ponosan što je ova sjajna i talentirana glazbenica odlučila odabrati naš mikro label za izgradnju svoje karijere i tako se pridružila vrhunskim i probranim izvođačima kao što su Irena Žilić, Valentino Bošković, Neon Wife i Struja Svijesti.
– Bilo mi je jako stalo da spot zaista prikazuje lokacije iz mojih uspomena tako da je sniman u blizini mjesta Blace u dolini Neretve koja je čarobna – objasnila je Lovorka. Redatelj spota je talentirani Benjamin Strike, koji s Lukom Vidovićem iz pocket palme stvara sjajan projekt “Drop of Comfort Sessions”.
Sve navedeno se odvija pod budnim okom i uz pomoć Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i mnogih drugih partnera kao što su Općina Mljet i njena poduzeća, Dubrovačko – neretvanska županija, Grad Dubrovnik, Dubrovačka Biskupija, Sveučilište u Dubrovniku s posebnim naglaskom na Institut za more i priobalje, Sveučilište u Zagrebu, a naročito Prirodoslovno-matematički, Šumarski i Agronomski fakultet, Hrvatske vode, Hrvatski veterinarski institut, Hrvatski restauratorski zavod, HGSS, brojne udruge i mnogi drugi.
