U posljednjih nekoliko godina, na Korčuli u Blatu, na arheološkom lokalitetu Kopila, pronađene su grobnice lokalne populacije s prilozima iz antičke Grčke, u Lumbardi je pronađen vrijedan ulomak glasovite Lumbarajske psefizme, na istom je lokalitetu iskopana i helenistička cisterna jedinstvena na Mediteranu, a prije nekoliko dana na Pelješcu, na području Zakotorac, pronađena je grčko-ilirska kaciga kakvih do sada poznajemo manje od sto primjeraka u čitavoj Europi, piše Dubrovački vjesnik.

Koordinator i ovog istraživačkog tima je poznati doktor znanosti, redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjeka za arheologiju, Hrvoje Potrebica koji u Lumbardi istražuje više od 20 godina. Profesor Potrebica može se pohvaliti doista senzacionalnim otkrićima, a nedavno je na listu pronalazaka upisao još jedan.

„Istraživali smo grob iz 4. st. prije Krista koji je pripadao članu ratničke elite u kojem smo pronašli grčko-ilirsku kacigu, vrlo sličnu nedavnom nalazu na Kopili. U grobu smo našli i ulomke drugog željeznog oružja poput kopalja i noževa. Međutim, uz ratnika su ukopane još barem dvije, a možda i više osoba, od kojih je najmanje jedna žena na što upućuju i ostaci ženske nošnje. Pronađena kaciga je standarni tip koji nazivamo grčko-ilirskom kacigom. Takva kaciga ima nekoliko razvojnih faza, a ovakva varijanta iz 4 st. prije Krista koristila se i na grčkim i na ilirskim prostorima. Brončana je, ima čvrstu zaštitu za glavu i karakteristični pravokutni izrez za lice. Do danas ih je pronađeno tek oko 40 u Europi“, istaknuo je profesor.

Radi se o trenutno jednom od najzanimljivijih otkrića u Europi, a priča o pronalasku je započela 2019. godine, kad je ekipa Centra za prapovijesna istraživanja, čiji je osnivač i predsjednik profesor Potrebica, na poziv članova udruge Hrvatski dom Viganj, obišla prostor zapadnog Pelješca. Na tom su prostoru ustanovili nekoliko arheološki izuzetno zanimljivih prostora u neposrednoj blizini ilirskog svetišta Spile Nakovana. U poznatom špiljskom svetištu, od 4. do 1. st. prije Krista obavljali su se vjerski obredi nepoznatim božanstvima plodnosti. Tadašnje stanovništvo na toj je lokaciji ostavljalo mnoštvo darova čemu svjedoči velika količina fine helenističke keramike pronađene oko glasovitog falusoidnog stalagmita. Špilju je pronašao i istraživao prof. dr.sc. Stašo Forenbaher. Nakon što je zaključio istraživanja, špilja u Nakovani pala je u drugi plan.

Ipak, atraktivna otkrića u Lumbardi u posljednje dvije godine pokrenula su zanimanje i za već istražene lokalitete, pa je profesor Potrebica dobio poziv da zaviri u tajne zapadnog dijela Pelješca. Na teren je izašla dobro uigrana ekipa sastavljena od predstavnika nekoliko ustanova, dr.sc. Domagoj Perkić iz Dubrovačkih muzeja, dr.sc. Marko Dizdar ravnatelj Instituta za arheologiju i prof. dr.sc. Hrvoje Potrebica iz Centra za prapovijesna istraživanja.

„Primijenili smo znanstveni pristup koji obuhvaća cjelokupni krajolik, ne samo pojedinačne lokalitete, što odgovara najvišim europskim istraživačkim trendovima. Rezultat je da smo, osim špilje, utvrdili mnoštvo drugih, do sada nepoznatih lokaliteta i naučili mnogo o unutrašnjim zakonitostima tog izuzetnog prostora pri čemu nam je presudna bila pomoć Ivana Pamića, predsjednika udruge Hrvatski dom Viganj, velikog entuzijasta i zaljubljenika u Nakovanu“, istaknuo je profesor Potrebica.

Nakovanom dominira utvrđeno visinsko naselje na stijeni koje se naziva Grad, priča nam Potrebica, a oko Grada se pruža impresivan pogled na krajolik s kamenim gomilama i ravnim grobovima, gotovo potpuno skrivenim u kamenjaru i neprohodnom terenu. Jako je zanimljiva činjenica da se s tog prostora izravno vidi cisterna u Lumbardi. U ovoj kampanji istražili su dva groba koji datiraju iz 11., odnosno 7. st. prije Krista.

Paralelno s tim, naišli su na drugi prapovijesni krajolik oko sela Zakotorac. Riječ je o prapovijesnim gomilama iz različitih razdoblja oko gradine na brdu Kotorac. Od pretpostavljenog prapovijesnog naselja, niz gomila vjerojatno ukazuje na prapovijesni put do izvora Vidohovo gdje bi moglo biti i svetište, kako su zaključili istraživači. Grob iz kojeg je iskopana kaciga pronađen je prilikom sanacije jedne od oštećenih gomila koje su u najvećem broju manje ili više devastirane. Grob nije omeđen pločama, već je ukopan u živu stijenu, a riječ je o velikom pravokutnom prostoru dimenzija približno 3×2 metra. Iako su kosti pokojnika u prilično lošem stanju, pretpostavlja se da su položeni približno u smjeru zapad-istok. Ovi nalazi datiraju nešto ranije nego kolonija na Korčuli koja je osnovana krajem 4. ili početkom 3. st. prije Krista.

Ovaj pronalazak, nada se Potrebica, ubrzat će istraživanja na Pelješcu. Kako je riječ o početku istraživanja, ove godine nisu dobili nikakvu financijsku potporu za rad iz bilo kojih izvora. Snalazimo se, kaže profesor, uz pomoć Općine Orebić, udruge Hrvatski dom Viganj i volonterskim radom. Međutim iduće godine se nadaju potpori Ministarstva kulture, jedinica lokalne i regionalne samouprave i drugih izvora financiranja jer istraživačkom konzorciju, kojeg čine Dubrovački muzeji, Filozofski fakultet iz Zagreba i Institut za arheologiju, a koordinira ga Centar za prapovijesna istraživanja, predstoji dugogodišnji rad na istraživanju i prezentaciji ovih prostora. Uz postojeće turističke sadržaje, gastronomiju i posebno vino koje se direktno zrcali u nekim aspektima pogrebnih običaja, mogućnosti su praktički bezgranične, vizionarski je istaknuo profesor.

„Golemi potencijal ovog pronalaska će potaknuti sustavniji pristup cjelokupnog istraživanja. Nas četvorica se nadamo kako ćemo iduće godine imati priliku nastaviti s istraživanjem kako bi pronalasci dobili širi kontekst i kako bismo bolje razumjeli, na odgovarajući način zaštitili i, u suradnji s lokalnom zajednicom, prezentirali ove jedinstvene krajolike koji u kombinaciji s izuzetnim nalazima na Korčuli otvaraju potpuno novu sliku značaja južnog Jadrana u povijesnoj dinamici ovog dijela Europe“, istaknuo je Potrebica, piše Dubrovački vjesnik.

Piše: Dora Lozica / DV
Foto: Hrvoje Potrebica