-

Bez negativnog PCR testa nema ulaska u države EU iz trećih zemalja

Zemlje članice Europske unije (EU) odlučile su tražiti negativan COVID-19 test na svim putovanjima u EU iz trećih zemalja.

U priopćenju iz Vijeća EU-a navedeno je da su se zemlje članice složile oko nove preporuke o ograničenjima putovanja za borbu protiv koronavirusa (COVID-19). U skladu s tim, države članice tražit će negativan COVID-19 test ne stariji od 72 sata na svim obaveznim ili neobaveznim putovanjima izvan EU-a.

Radnici u području pomorstva, prometa i graničnih službi će biti izuzeti ovog pravila, a njima će biti dovoljan brzi antigenski test.

Uz to, zemlje EU moći će zatražiti do 14 dana karantene i dodatna ispitivanja u vezi s COVID-19, što se naročito odnosi na zemlje u kojima su otkriveni novi sojevi koronavirusa. Također su utvrđeni uvjeti pod kojima se mogu ukinuti ograničenja za neobavezna putovanja u EU.

Da bi se ukinulo ograničenje broj novih slučajeva COVID-19 u posljednjih 14 dana u toj zemlji treba biti manji od 25 na 100.000 ljudi, u posljednjih sedam dana na 100.000 ljudi treba biti najmanje 300 testiranih, a postotak pozitivnih na virus u posljednjih 7 dana mora biti manji od četiri posto, te da u toj zemlji nisu otkriveni novi sojevi koronavirusa, prenosi Bljesak.info.

STOŽER: U Županiji 35 novozaraženih, od toga 4 u Neretvanskoj dolini

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 35 novih slučajeva zaraze koronavirusom (24 utvrđeno brzim antigenskim testom), obrađeno je 217 uzoraka.

Radi se o 21 osobi iz Dubrovnika, šest iz Konavala, tri iz Metkovića, dvije iz Dubrovačkog primorja te po jednoj iz Blata, Ploča i Stona.

Preminula je jedna muška osoba iz Dubrovnika (rođ 1934.)

Izliječene su 24 osobe: 18 iz Dubrovnika te po jedna iz Blata, Dubrovačkog primorja, Konavala, Korčule, Orebića i Stona.

U OB Dubrovnik hospitalizirane su 22 osobe pozitivne na koronavirus. Jedan pacijent zahtijeva intenzivnu skrb i na invazivnoj je ventilaciji.

U samoizolaciji je 805 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježeno je sedam kršenja mjere samoizolacije (četiri kršenja utvrđeno na granici).

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Danas je blagdan svetoga Blaža (Vlahe) – pomoćnika u bolesti grla i zaštitnika Dubrovnika

Na današnji dan svake godine po svim crkvama dijeli se blagoslov grla, a po zagovoru sv. Blaža (Vlahe), biskupa i mučenika. Ovaj se blagoslov temelji na prastaroj predaji po kojoj je sv. Blaž svojim blagoslovom spasio dječaka kome je u grlu zapela riblja kost.

Današnji svetac bio je također jedan od brojnih mučenika prvih stoljeća kršćanstva. Potjecao je iz grada Sebaste u Armeniji a već od ranog djetinjstva i mladosti opredijelio se za Krista napustivši radosti i užitke ovoga svijeta.

Bio je za ono doba veoma obrazovan čovjek i vršio je službu liječnika radosno pomažući siromasima. Pomagao im je ne samo kao liječnik, već je još više kao kršćanin u njima gledao i susretao samoga Krista.

Svojim držanjem i dobročinstvima postao je u gradu veoma popularna i draga osoba. A kako je tada Božji narod birao biskupa, te su po biskupovoj smrti na njegovo mjesto izabrali Blaža.

Za vrijeme cara Licinija buknuo je na istoku opet strašan progon kršćana a prvi su na udaru bili pastiri. Blaž je svoje vjernike bodrio da ustraju u vjeri. Na nagovor svećenika i vjernika Blaž se sklonio pred neprijateljima ali je ipak bio uhićen. Bio je mučen kako bi ga prisilili na otpad.

Sveti biskup hrabro je podnio sve muke i nije se dao ničim zastrašiti. Krvnik mu je godine 317. odrubio glavu. Ta glava kao dragocjena relikvija godine 972. dospjela je u Dubrovnik. Grad ga je izabrao za svog zaštitnika i preko 1000 godina stoji pod njegovom zaštitom. Dubrovčani svake godine najsvečanije slave svoga zaštitnika, a u procesiji biskup nosi svečevu glavu koju pobožni vjernici sa strahopoštovanjem ljube. Dubrovnik i sv. Vlaho, kako Dubrovčani nazivaju sv. Blaža, su nerazdruživi.

Molitva: Gospodine Isuse Kriste, koji si kazao da se molitvom i postom tjeraju zlodusi i vjerom ozdravljaju bolesnici, dopusti, molimo te, da po zagovoru svetoga Blaža, mučenika tvoga, ista ona vjera koja je njega učinila slavodobitnikom nad vlašću tmina i ljudskim bolestima, i nas uvijek očuva na spasenje. Po Gospodinu našem Isusu Kristu, Sinu tvome, koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen.

VIDEO Cijelim tunelom kroz Biokovo štitio zeca dok nije sretno stigao na morsku stranu

Lijepa priča stiže, ni manje ni više, nego iz tunela Sveti Ilija kroz Biokovo, piše Dalmacija danas.

Naime, vozač je ostao iznenađen kada se pred automobilom na samom ulazu u tunel stvorio – zec!

– Nisam ga htio ozlijediti, usporio sam i tako sam ga štitio cijelo vrijeme dok je bio u tunelu. Jasno da je bio prestrašen, no išao je pet kilometara pred mojim autom, od ulaza u tunel kod Zagvozda do izlazak kraj Baške Vode. Zeko je vjerojatno zalutao s Biokova, a kako je sretno stigao s kraja tunela, svjesno ili ne, sada uživa u blagodatima južne strane planine – kazao je čitatelj portala Dalmacija danas koji je sve to zabilježio kamerom.

 

POSLJEDICE KORONE! Sve više ljudi ima neurološke smetnje. Nakon bolesti gube dah, malaksali su, smeteni, opada im kosa…

Sve više osoba koje su preboljele COVID-19 traži liječničku pomoć zbog pojave post-COVID sindroma, piše Slobodna Dalmacija.

Simptomi vezani uz ovaj sindrom uznemiruju ih, onemogućuju normalno funkcioniranje i traju tjednima, a nekad i mjesecima. Neobično je i što se post-COVID problemi ne događaju samo osobama koje su preboljele teži oblik korone, nego i pacijentima koji su imali blagi oblik bolesti.

– Kad smo otvorili post-COVID ambulantu u bolnici Dubrava, imali smo desetak pacijenata dnevno, a sad ih je tridesetak. Do danas je obavljeno 530 pregleda, a riječ je o pacijentima koji su nam se obratili za pomoć nakon što su preboljeli COVID, ali i dalje osjećaju tegobe – kaže dr. Nevenka Piskač Živković, voditeljica Respiracijskog centra glavne COVID bolnice Dubrava.

U posljednje vrijeme, objašnjava, dolazi sve više pacijenata koji se žale na razne neurološke smetnje.

– Prije su se uglavnom javljale osobe koje su imale respiratorne tegobe, a sad, vjerojatno potaknuti brojnim informacijama i novim spoznajama o bolesti, dolaze i ljudi koji se žale na konstantan umor, pojačanu glavobolju, smetnje pamćenja i dugotrajnu nesanicu – napominje liječnica.

Podsjeća kako se u prvih mjesec dana nakon rekonvalescencije takvi problemi toleriraju, no ako ne prolaze ni nakon dva ili tri mjeseca, onda im se pacijenti javljaju za pomoć.

Najčešći simptomi koji se pojavljuju kod pacijenata nakon preboljele akutne faze COVID-19 uključuju dugotrajan gubitak osjeta okusa i mirisa, kroničan umor, malaksalost, poremećaj pamćenja i koncentracije, bolove u prsima, mišićima i zglobovima, pojačane glavobolje, noćno znojenje i nesanicu, kožni osip, kao i gubitak kose.

Virus SARS-CoV-2 ne utječe samo na dišni sustav, nego djeluje i na male krvne žile te na zgrušavanje krvi, pa je povećana mogućnost stvaranja ugrušaka čak i mjesecima nakon preboljele bolesti.

– U post-COVID dnevnoj bolnici dodatno proučavamo cirkulaciju, među ostalim, pacijentima radimo i perfuzijsku scintigrafiju pluća. Riječ je o dijagnostičkom postupku kojim se slikovno prikazuje prokrvljenost plućnog parenhima. Tu se daje kontrast i prati prokrvljenost, odnosno gleda jesu li dijelovi pluća zadovoljavajuće prokrvljeni. Kod određenog broja pacijenata uočili smo da pojedine male krvne žile nisu zadovoljavajuće prokrvljene, odnosno da nemaju dobar protok krvi – navodi liječnica, a poremećaji u mikrocirkulaciji također mogu uzrokovati probleme koncentracije.

Doc. dr. Ivan Gudelj, predstojnik Klinike za plućne bolesti KBC-a Split, potvrđuje nam kako i u splitsku bolnicu dolaze pacijenti koji se mjesecima nakon što su preboljeli koronu ne mogu osloboditi kašlja i gušenja.

Neki su imali plućne infiltrate, no isto tako, kaže, bilo je i onih koji su se žalili na smetenost, glavobolju i otežanu koncentraciju.

– Upravo su jutros tražili podatke iz Ministarstva zdravstva o post-COVID pacijentima, pa imamo i preciznu brojku. Kod nas je od 15. prosinca do 1. veljače, 240 pacijenata koji su preboljeli koronavirus radilo dodatne pretrage zbog post-COVID problema – navodi splitski pulmolog.

Usprkos svim nastojanjima, mehanizam nastanka dugotrajnih posljedica izazvanih virusom SARS-CoV-2 na ljudsko zdravlje i dalje ostaje nepoznanica. Kaže nam to prof. dr. Dragan Primorac, napominjući kako su logična razmišljanja vodećih virologa da je glavni razlog dugotrajnog trajanja simptoma povezanih s post-COVID sindromom zapravo prikrivena infekcija u organizmu koja dovodi do prolongiranog imunosnog odgovora tijela.

– Rezultati studije iz Italije, objavljeni u The Journal of Medical Association, upozoravaju da je dva mjeseca nakon prvih simptoma COVID-19, svega 12,6 posto osoba bilo bez ikakvih simptoma, 32 posto ispitanika imalo je jedan do dva simptoma, dok je njih 55 posto bilo s tri i više simptoma – ističe Primorac.

Autori te studije kao najčešće simptome navode opću slabost, koja postoji u 53,1 posto ispitanika, subjektivni osjećaj nedostatka zraka u 43,4 posto ispitanika, bol u zglobovima u 27,3 posto, dok bol u prsima postoji u 21,7 posto ispitanika.

S druge strane, neurološki simptomi (nesanica, znojenje, deficit kranijskih živaca, konvulzije, paraliza itd.) imaju veliku učestalost i predstavljaju značajan problem u osoba koje su preboljele COVID-19.

– Posljednjih tjedana u post-COVID-19 ambulantu Specijalne bolnice Sv. Katarina najviše dolaze pacijenti s neurološkim simptomima, nesanicom, gubitkom memorije, kroničnim umorom, malaksalošću, poremećajem pamćenja i koncentracije – naglašava Primorac.

Podsjeća kako, prema mnogim znanstvenicima, poremećaj mikrocirkulacije, ili, preciznije, oštećenje endotelnih stanica krvnih žila, inicira procese koji dovode do narušavanja integriteta krvnih žila, stimulacije agregacije trombocita, ali i leukocitne infiltracije, te predstavlja osnovu u razumijevanju oštećenja organskih sustava.

Rezultati upravo objavljeni u časopisu JAMA ističu da je preduvjet započinjanja upalnog procesa i formiranja tromba u krvnim žilama zapravo izvanstanično formiranje neutrofila i njihovih proizvoda (proteini s mikrobicidnim učinkom te brojnih enzima) koje čine brojne mrežne strukture.

– Može se zaključiti da je obujam oštećenja organa zbog stvaranja tromba i upalnih procesa razmjeran simptomima koji se poslije viđaju u oboljelih od post-COVID-19 sindroma – ističe Primorac.

Podsjeća i na nedavno objavljen rad u Brain Communicationsu, koji je analizirao mlađu populaciju preboljelih od COVID-19 i utvrdio da je među njima 78 posto pacijenata čak tri mjeseca nakon što su izišli iz akutne faze bolesti imalo blage kognitivne poteškoće, uključujući deficite pamćenja, pažnje, percepcije. Osim toga, pokazano je da i u mladih osoba COVID-19 može dovesti do začepljenja krvnih žila mozga, konvulzija, ali i sindroma (Guillain-Barréov sindrom) koji dovode do prolazne paralize, piše Slobodna Dalmacija.

Seniorke ŽNK Neretva pripremaju se za četvrtfinale Kupa i nastavak 1. HNLŽ

Već dva tjedna seniorke ŽNK Neretva pod vodstvom Ante Markote treniraju pripremajući se za proljetni dio prvenstva koji bi trebao početi 21. ožujka.

Zagrijavanje za prvenstvo nogometašice Neretve imat će 7. ožujka kad je na rasporedu Kup (očekuje se izvlačenje parova) te 15. ožujka odigravanjem zaostale utakmice protiv Viktorije iz Slavonskoga Broda. U 2. kolu Kupa, Neretva je s 5:1 svladala Marjan, piše Dalmatinski nogomet.

Restoran i izletište ‘Adria’ – 40 godina tradicije koja odolijeva svim iskušenjima

Metkovski Restoran Adria obitelji Sršen već preko 40 godina uspješno njeguje tradiciju ugostiteljstva u Neretvanskoj dolini, a zadnjih desetak godina upotpunila ju je atraktivnim izletištem u Badžuli.

Teško je pronaći nekoga u Neretvanskoj dolini tko barem jednom nije bio njihov gost u različitim prigodama: svadbene večere, obilježavanje različitih obljetnica, obiteljska druženja, kršenja, prve pričesti, krizme…

Dok iščekujemo što skori povratak na staro, obitelj Sršen je spremna udovoljiti vašim zahtjevima. Restoran Adria u Metkoviću raspolaže s 450 sjedećih mjesta u atraktivnom ambijentu.

U ponudi restorana je bogat izbor mesnih i ribljih specijaliteta s roštilja, ražnja i ispod peke. Kao posebni specijalitet u ponudi je neretvanski brudet od jegulje i žaba…

Posebna prednost restorana je što je smješten tik uz Hotel Metković koji raspolaže sa 60 ležaja tako da je u mogućnosti ponuditi kompletni turistički program s izletima, smještajem i restoranom.

Za one koji su željni izravnog dodira s prirodom tu je izletište Adria koje se nalazi u prirodnom okružju delte Neretve, u blizini jezera Kuti, u kojem se možete okrijepiti domaćim specijalitetima nakon kojih i te kako prija kapljica domaćeg vina.

U lijepo uređenom prostoru izletišta moguće su svadbene svečanosti i veća obiteljska druženja…

Boravak u izletištu možete upotpuniti vožnjom u tradicionalnoj neretvanskoj lađi i prepustiti se sigurnoj ruci voditelja koji će vas provesti kroz splet tajanstvenih kanala obraslih trskom i šašem…

Veseli nas dolazak svakoga gosta i radujemo se budućoj suradnji! – poručuje obitelj Sršen.

Škola nogometa ŽNK Neretva je počela s treninzima

Škola nogometa ŽNK Neretva počinje s treninzima nakon stanke uzrokovane epidemijom koronavirusa.

Tako će s treningom nastaviti pionirke i kadetkinje (od 7 do 16 godina) uz pridržavanje epidemioloških mjera. Treninzi će biti ponedjeljkom, srijedom i petkom od 18 sati Iza Vage na igralištu s umjetnom travom.

– Pozivamo sve djevojčice koje žele trenirati i igrati nogomet da nam se pridruže – poručuju iz ŽNK Neretva.

BURZA RADA U siječnju je potražnja za radnicima pala za 33 %, najveći pad dogodio se u tradicionalno najtraženijim zanimanjima

Potražnja za radom u siječnju ove godine za trećinu je manja nego u siječnju 2020. godine, objavio je Ekonomski institut, Zagreb koji je u suradnji s portalom MojPosao razvio Online Vacancy Index (OVI), mjesečni indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta, prenosi Slobodna Dalmacija.

– Tržište rada na početku 2021. godine i dalje pokazuje da je pod snažnim utjecajem COVID-19 pandemije i mjera dizajniranih za njezino suzbijanje. OVI indeks za siječanj 2021. godine ukazuje da je potražnja za radom bila 33 posto manja no u siječnju 2020. godine, što je najveći pad od svibnja 2020. godine, uzrokovan jačim restrikcijama ekonomske aktivnosti – navode analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb.

Potražnja za zanimanjima u uslužnim djelatnostima, koja su tradicionalno najtraženija – ona prodavača, kuhara i konobara – u siječnju 2021. godine bila je 54, 76 i 90 posto manja nego u siječnju prošle godine.

Ipak, za neka zanimanja se bilježi značajan rast potražnje, tako se primjerice traži dvostruko više učitelja te liječnika i stomatologa nego u siječnju prošle godine, dok je potražnja za inženjerima građevine i strojarstva narasla za 64 i 20 posto, pokazala je analiza oglasa.

– Gledajući potražnju za radom po tipu ugovora, vidljivo je kako je najviše pala potražnja za studentske i sezonske poslove, za čak 72 posto, dok su ugovori na određeno i neodređeno pali za oko četvrtinu u odnosu na siječanj 2020. – navedeno je u analizi.

Piše: Ljubica Vuko/SD

HRT: Kad vjetar zasvira iznad Rogotina…

Ekipa HTV-a bila je na brdu Trovro iznad Rogotina. Novinar Pero Štrbe od početka prati izgradnju vjetroorgulja, jedinstvenih na svijetu. Projekt se privodi kraju.

Kućice vjetroorgulja iznad Rogotina s križem postavljenim prije nekoliko godina već iz daljine plijene pozornost. Atraktivna je i kamena staza, ali 900 metara strmog puta nije baš lako proći.

A na vrhu Trovra prava ugoda, odmor za uši, oči i dušu. Najbolji ritam od triju orgulja imaju one okrenute sjeveru jer bura puše u naletima. Njihov zvuk ekipa HTV-a jedino je snimila.

– Nadamo se kroz zvuk vjetra i vjetroorgulja da će se čuti za Rogotin po cijelom svijetu, rekao je Marin Glamuzina iz Rogotina.

– Uz neke dodatne sadržaje, uz postavljanje teleskopa i aktivnosti odnosno sadržaja koje će se s vremenom nadopuniti, bit će idealno mjesto za izlete, dodala je direktorica Turističke zajednice Ploče Maja Erak.

Vjetroorgulje su najvećim dijelom financirane iz fondova EU-a dok je manji dio uložio Grad Ploče. Rogotinjani, pak, sami grade turističke objekte.

– Imamo 16 apartmana koji su napravljeni u posljednje dvije do tri godine te su se i otvorili, naglasio je Glamuzina.

Vjetroorgulje su već gotove, dok se na stazu koja se gradi u sklopu projekta postavljaju posljednji metri kamenih ploča.

– Do završetka nam je ostalo završiti stazu, napraviti dodatna podešavanja na samim vjetroorguljama, na komorama vjetroorgulja postaviti klupe za sjedenje, poručio je projektant vjetroorgulja u Rogotinu Željko Škorić.

No, već sada orgulje sviraju i to na mjestu s kojega se pruža prelijep pogled, s jedne strane na plodnu Neretvansku dolinu, a s druge na ušće Neretve, more i Pelješac.

Videoprilog HRT-a iz Rogotina možete pogledati OVDJE.

Zadnje objavljeno