Iz HEP-a obavještavaju potrošače na području Metkovića i Opuzena da će u petak, 5. veljače, doći do obustave isporuke električne energije, i to u 15-minutnim intervalima. Razlog u radovi na redovitom održavanju postrojenja koje će biti na više lokacija od 8 do 14 sati.
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Ston 60-godišnji vlasnik ugostiteljskog objekta s područja Pelješca osumnjičen je da je počinio prekršaj iz čl. 47. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
Naime, policijski službenici su u večernjim satima jučer, 3. veljače, nakon dojave građana da spomenuti objekt radi, u istom zatekli održavanje privatne zabave na kojoj je prisustvovalo 13 gostiju, od kojih su dvoje djeca.
Osim vlasnika i gostiju, unutar objekta zatečena je i 55-godišnja suvlasnica te dvije zaposlenice objekta, iako je Odlukom o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja, donesenom od strane Stožera civilne zaštite RH 27. studenog 2020. godine, a koja je i dalje na snazi, naložena obustava rada ugostiteljskih objekata.
Svi zatečeni prekršajno su sankcionirani pa gore spomenutom Zakonu, zbog ne nošenja maske za lice, dok je vlasnik objekta, kao što je već navedeno, sankcioniran i zbog nepoštivanja zabrane organiziranja privatnog okupljanja.
Policija je o svemu obavijestila i Državni inspektorat, koji će poduzeti daljnje mjere i radnje iz svoje nadležnosti.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 39 novih slučajeva zaraze koronavirusom (11 utvrđeno brzim antigenskim testom).
Radi se o 23 osobe iz Dubrovnika, pet osoba iz Konavala, po dvije osobe iz Metkovića, Ploča, Dubrovačkog Primorja i Župe dubrovačke te po jednoj osobi iz Blata i Korčule kao i jednoj osobi koja nema prebivalište na području naše županije.
Ukupno je zaraženo 17 osoba muškog spola i 22 osobe ženskog spola, a njih 26 ima utvrđenu epidemiološku vezu.
Izliječeno je 26 osoba: 22 iz Dubrovnika te po jedna iz Metkovića, Ploča, Dubrovačkog Primorja i Župe dubrovačke.
U posljednja 24 sata obrađeno je 225 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 39400 uzoraka.
U OB Dubrovnik hospitalizirane su 23 osobe pozitivne na koronavirus. Jedan pacijent zahtijeva intenzivnu skrb i na invazivnoj je ventilaciji.
U samoizolaciji je 817 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježena su četiri kršenja mjere samoizolacije, od čega su 3 kršenja mjere zabilježena na granici. Od početka pandemije zabilježeno je 301 kršenje mjere samoizolacije.
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Epidemiologinja Goranka Petrović je izjavila da je jučer došla potvrda od AstraZenece da bi prvu pošiljku cjepiva, radi se o nešto manje od 29 tisuća doza, trebali dobiti tijekom sljedećeg tjedna, najvjerojatnije 9. veljače.
Potvrdili su i daljnje doze – ukupno oko 155 tisuća doza cjepiva u veljači, prenosi HRT.
– U ovom trenutku traje docjepljivanje, ne cijepljenje. Oko 1 i pol posto stanovništva Hrvatske je primilo 1 ili 2 doze a ukupno je potrošeno oko 89 tisuća doza cjepiva, kazala je i naglasila da će dalje cijepljenje ići brže jer će se isporuke stabilizirati, Pfizerova cjepiva će doći čak i u većim količinama u ožujku.
Na pitanje hoće li se u tom slučaju AstraZenecinim proizvodom cijepiti starije osobe, odgovorila je da je Europska agencija za lijekove odobrila i registrirala AstraZenecino cjepivo za primjenu osoba 18 i stariji i nije dala gornju dobnu granicu. Jedino je napomenula, kaže, da ne postoji dovoljno podataka o djelotvornosti kod osoba stariji od 65 godina, što ne znači da ono nije djelotvorno, naprosto je u istraživanju bio manji udio tih osoba.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji lani je bilo evidentirano 31.362 umirovljenika. U gradu Dubrovniku je gotovo 12 tisuća umirovljenih, a njihova je prosječna mirovina bila 3.212 kuna. Uspoređujući s mirovinama u drugim većim gradovima, Dubrovnik je na trećem mjestu, nakon Zagreba i Rijeke, piše Dubrovački vjesnik.
Prvi put u Hrvatskoj broj umrlih umirovljenika u jednoj godini je premašio broj novih korisnika mirovine.
– U 2020. godini bilo je ukupno 54.578 umrlih korisnika mirovina ostvarenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju te 50.008 novih korisnika mirovina – kažu u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Podatke o broju umrlih korisnika mirovina ne vode prema županijama ni područnim uredima, pa nije poznat omjer na hrvatskom jugu, međutim, HZMO donosi niz zanimljivih statističkih podataka koji se tiču umirovljenika, ali i radno sposobnih osiguranika.
Među ostalim podacima nalazi se i onaj o prosječnoj mirovini stečenoj prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, a koja je iznosila 5.634 kune. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 2.336 osoba prima mirovinu prema tom zakonu. Među njima je najviše primatelja invalidske mirovine, njih je 1.805, a prosječna mjesečna mirovina iznosila im je 5.508 kuna. Prosječnu obiteljsku mirovinu od 6.865 kuna, prema zakonu o hrvatskim braniteljima primaju 404 osobe.
Inače, Dubrovačko-neretvanska županija ima 44.538 osiguranika. Većinu radno sposobnog stanovništva čine žene (53 posto), a kod ugovaranja radnog odnosa još uvijek značajan dio čine ugovori na određeno vrijeme (29 posto). Ovi statistički podaci govore o stanju na dan 30. studenoga 2020. Područni ured HZMO-a u Dubrovniku, tada je imao tek 1.013 obrtnika i 1.873 poljoprivrednika. Gledajući pojedinačne djelatnosti, najviše je zaposlenih u pružanju smještaja i ugostiteljstvu, potom u trgovini i u javnoj upravi. Imamo, recimo, osmero ljudi koji su prijavljeni na radu u izvanteritorijalnim organizacijama i tijelima. Također, imamo 345 umirovljenika koji koriste pravo na rad do polovice radnog vremena. Čime se oni bave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, takvog podatka nema, ali gledajući na državnoj razini, umirovljenici koji i dalje rade najčešće su znanstvenici, političari u različitim tijelima i direktori.
Iz HZMO-a napominju kako oni vode evidenciju osiguranika, a ne zaposlenih, no indikativan je i zabrinjavajući trend pada broja osiguranih osoba koje rade na ovom području. U samom Dubrovniku, broj osiguranika pao je za čak 2.260 u odnosu za turistički uspješnu 2019. godinu. Kriza značajno pogađa radno sposobno stanovništvo u Dubrovniku. Od listopada do kraja studenog prošle godine, HZMO na svom popisu ima 575 osiguranika manje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, od toga 287 u gradu Dubrovniku. Blato, Ploče, Pojezerje, Ston i Zažablje, jedina su mjesta u županiji u kojima broj osiguranika nije pao, piše Dubrovački vjesnik.
Piše: Silvia Rudinović/DV
Težak frontalni sudar dogodio se u četvrtak ujutro u naselju Hrašljani u Ljubuškom.
Kako doznaje portal Jabuka.tv, sudarili su se Volskwagen Golf 4 i BMW 5, a od siline udara BMW je završio u krugu vrtnog centra.
Osim materijalne štete na automobila, oštećeni su i okolni objekti. Za vrijeme policijskog očevida, kojeg su izvršili policijski pripadnici PU Ljubuški, promet se odvijao otežano.
Šef Nacionalnog stožera i potpredsjednik vlade Davor Božinović u RTL-u Danas je govorio o današnjem prosvjedu poduzetnika i o mjerama.
– Naravno da ih shvaćamo, mi ih shvaćamo od početka ove epidemije. Pogotovo smo ih shvaćali u 9., 10. i 11. mjesecu kad je Hrvatska praktički bila jedina zemlja Europske unije koja je dopustila rad ugostiteljskim objektima, sjećate se tog razdoblja. Napravljene su određene mjere koje realno nije lako provoditi u ugostiteljstvu. Brojevi su nam tada počeli rasti. Broj pacijenata u bolnicama je rastao, bolnice su bile preopterećene i onda smo išli logikom zatvaranja tih objekata, kazao je.
Na primjedbu novinarke da se nema gdje sjesti jer su zatvoreni i unutarnji dijelovi kafića i terase te da bi se kava inače uzela kao i na benzinskoj i na kiosku odgovara: Ljudi bi se okupljali i to znamo da je to situacija koja je realna i mislim da je to svakome jasno.
Može li se i kada očekivati da će barem nešto od onoga što je danas zatraženo na prosvjedu biti ispunjeno?
“Mi pratimo epidemiološku situaciju koja je bolja, ako se nastavi ovim trendom smanjenja broja oboljelih i hospitalizacija možemo korigirati neke stvari. Realno, Hrvatska ima najliberalnije mjere u Europskoj uniji i praktički ove dvije djelatnosti – ugostiteljstvo i te vježbe u zatvorenim prostorima – su jedino gdje se još ima prostora za popustiti”, rekao je Božinović.
Više na RTL-u.
Ustavni sud danas je odbio tužbe sedam hrvatskih banaka i potvrdio ništetnost valutne klauzule i promjenjive kamatne stope u švicarskim francima.
“Sada je konačno okončan kolektivni spor u kojem su podnositelji tvrdili da su nepoštene ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi u švicarskim francima. Time su ti postupci u Hrvatskoj okončani”, izjavio je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, prenosi Index.
U priopćenju nakon sjednice održane u srijedu Ustavni sud je naveo da je odbio i odbacio ustavne tužbe sedam hrvatskih banaka podnesene protiv presuda Vrhovnog suda i Visokog trgovačkog suda u kolektivnom sporu koji je pokrenula Udruga Potrošač zbog nepoštenih ugovornih odredbi vezanih uz švicarski franak.
“Ustavni sud RH nije našao povrede ustavnih i konvencijskih prava na koje su u ustavnim tužbama ukazivale banke”, navode u priopćenju.
Kolektivna tužba u slučaju franak pokrenuta je još 2012., a godinu kasnije uslijedila je prva presuda zagrebačkog Trgovačkog suda koji je zaključio da su valutne klauzule i promjenjive kamatne stope ništetne. Nakon toga je, do odluke Ustavnog suda, uslijedio niz postupaka i različitih odluka na više sudskih grana.
Nedugo nakon objave odluke Ustavnog suda na Facebooku se oglasila Udruga Franak.
Njihovu objavu donosimo u cijelosti:
“USTAVNI SUD ZAPEČATIO JE NIŠTETNOST VALUTNE KLAUZULE CHF!
SVE OBITELJI S KREDITIMA U FRANCIMA DOBILE SU TIME NEDVOJBENO PRAVO NA PRIVATNE TUŽBE KOJIMA TREBAJU OSTVARITI OBEŠTEĆENJE ZBOG NEPOŠTENA POSLOVANJA BANAKA!
Radujmo se! Ustavni sud odbio je 3. veljače 2021. sve ustavne tužbe banaka protiv revizije Vrhovnog suda RH kojom je potvrđena pravomoćna presuda suca Radovana Dobronića pž-1401/12, i sada možemo slavodobitno izreći rečenicu:
„Udruga Franak pobijedila je svih osam tuženih banaka koje više nemaju pravnih lijekova u Hrvatskoj, i na temelju kolektivne tužbe dobila je neoborivo kolektivno utvrđenje ništetnosti valutne klauzule i promjenjive kamatne stope u svim kreditima tih banaka s valutnom klauzulom CHF!“
To sada znači da više nema niti teoretske mogućnosti, niti bilo kakvog pravnog lijeka u Hrvatskoj kojim bi osuđene banke mogle ukinuti bilo koji dio presude suca Radovana Dobronića.
Čestitamo prije svega Ustavnome sudu na novoj pravičnoj odluci, i prisjetimo se da smo upravo zahvaljujući dosljednoj primjeni hrvatskog prava i prava EU-a 2016. prihvaćanjem tužbe Udruge Franak na Ustavnome sudu dobili novu šansu da utvrđujemo ništetnost valutne klauzule CHF, i evo danas je Ustavni sud ponovno odlučio onako kako je to jedino bilo moguće. Hvala Usudu na dosljednoj primjeni prava!
U prijevodu, odbijanje ustavnih tužbi banaka znači sljedeće:
1. Svi ljudi koji su imali CHF kredit bilo koje vrste, bilo stambeni, bilo za motorno vozilo, bilo hipotekarni, bilo nenamjenski kredit bez hipoteke, imaju pravo na temelju privatnih tužbi dobiti sve preplaćene anuitete zbog rasta kamata i rasta tečaja CHF u njihovim kreditima.
2. Osim preplaćenih iznosa svi tužitelji dobit će i zatezne kamate na te preplaćene iznose.
3. U Hrvatskoj je bilo oko 70.000 kredita koji su otplaćeni prije konverzije CHF kredita, i svi ljudi s takvim kreditima dobit će nedvojbeno svoj novac, ali moraju privatno radi toga tužiti banke.
4. Ljudi koji su konvertirali kredite na temelju zakona, i koji nisu do danas tužili, ipak trebaju pričekati do odluke Suda EU o njihovim pravima nakon konverzije.
Udruga Franak nije završila svoju aktivističku borbu s bankama. Mi sada moramo afirmirati i dalje pravna shvaćanja koja još nisu donesena na Vrhovnome sudu RH, a to su sljedeća nedovršena pitanja:
1. Pitanje ništetnosti CHF ugovora. Nakon koprivničke pravomoćne presude Županijskoga suda u Varaždinu za ništetnost dvaju ugovora, slijedi potvrda ništetnosti CHF ugovora na Vrhovnome sudu RH. Vjerujemo da će o tome pitanju odlučivati Sud EU.
2. Na Sudu EU već je predložen postupak za odlučivanje o pitanju prava na restituciju za potrošače iz konvertiranih CHF kredita, a predmet se vodi pod oznakom C-567/20. Taj predmet važan je za 55.000 obitelji koje su konvertirale svoje kredite.
3. Osim ništetnih kamata i ništetne valute CHF, banke su ugovarale i ništetne izlazne naknade za prijevremenu otplatu kredita, ali i ništetne ulazne naknade za obradu kredita, pa moramo afirmirati i ta pitanja u javnosti.
Pozivamo sve bivše i sadašnje dužnike u kreditima s valutnom klauzulom CHF da se jave Udruzi Franak i zatraže savjet kako tužiti banku. Nemojte ostavljati svoj novac u bankama! Da biste dobili svoj novac, morate tužiti banku!
U četvrtak, 28. siječnja, je objavljen Javni natječaj za izgradnju vatrogasnog doma u Kuli Norinskoj, objavljeno je na službenoj stranici Županije.
Nositelj projekta je županija Dubrovačko-neretvanska, a sredstva su osigurana kroz projekt Interreg Italy – Croatia, FIRESPILL, a procijenjena vrijednost investicije je 6.6 mil. kn.
Natječaj je otvoren do 19. veljače 2021.
Stipe Vuletić, osnivač OPG-a, odrastao je u Opuzenu u dolini Neretve pa mu je, kao i većini djece s tog područja, bavljenje poljoprivredom sastavni dio djetinjstva. Prva berba koje se sjeća je ona iz 1984. Kroz maglu se sjeća da su ga kao dvogodišnje dijete odrasli članovi obitelji stavili u praznu gajbu mandarina. Priča vezana uz uzgoj mandarina počela je u dolini Neretve krajem 50-ih i početkom 60-ih godina prošlog stoljeća, nakon gradnje brana na gornjem i donjem toku Neretve, piše Jutarnji list.
Poput ostalih pionira u uzgoju mandarina, Stipin djed i baka, Stipan i Danica Vuletić, na mjestu nekadašnje vinove loze, koja je dugo godina bila jedina kultura, 1962. posadili su prve mandarine. Danas mandarine beru njihovi unuci, a uskoro će i praunuka Luna Vuletić. Obitelj Vuletić ima oko 2,5 hektara voćnjaka koji su zasađeni najvećim dijelom mandarinama, ali s vremenom su zasadili i druge vrste agruma: limune, naranče, klementine, grejp, kumkvat i kivi.
“Dio nasada je na vlastitoj, a dio na državnoj zemlji u zakupu. Unatoč tome što smo 24 godine u njegovu posjedu, ne dobivamo mogućnost otkupa državnog zemljišta. Rješenje problema državnog zemljišta trebalo bi biti prioritet svake hrvatske vlade i svake politike koja misli dobro svojim građanima”, smatra Vuletić.
Ovo je sedma sezona kako dostavljaju agrume na kućni prag. Na početku su dostavljali samo u Zagreb i Ljubljanu, a danas svaki tjedan, osim Zagrepčana i Ljubljančana, Vuletići opskrbljuju brojne kupce u Grazu i Beču. Poslovna priča supružnika Matee i Stipe Vuletića kroz projekt Mandarinet traje od rujna 2014. Među prvima su krenuli s izravnom dostavom agruma, odnosno direktnom prodajom.
“Projekt Mandarinet, od ideje i realizacije do daljnjeg razvoja, djelo je moje životne i poslovne suputnice Matee i mene. Ideja, vizija, upornost i realizacija podjednaka su zasluga nas dvoje, uz potporu naših obitelji u Opuzenu i Zagrebu”, otkriva Stipe Vuletić. Matea je diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Beču, a Stipe je profesor geografije s diplomom zagrebačkog PMF-a.
“Nakon pet godina rada u prosvjeti, dao sam otkaz, ostavio siguran posao i krenuo na put u nepoznato. Za sve uspjehe koje smo dosad napravili s Mandarinetom, Matea i ja smo jednako zaslužni, iako ću ja uvijek reći kako je upravo ona pokretačka snaga s vizijom i idejama, a ja odličan logističar i realizator. Iako, kao i u svakom obiteljskom poslu, svatko radi sve, naš posao je podijeljen tako da je Matea zadužena za marketing, a ja za logistiku. Mi smo po karakteru idealan spoj za posao kojim se bavimo”, naglašava Stipe Vuletić.
Uz plasman svježeg voća, supružnicima Vuletić se nametnula i potreba za preradom nižeklasnog voća. Tako su nastale marmelade, arancini i sušeni slatkiši od mandarine, piše Jutarnji list.
“Problematika propadanja golemih količina, a radi se o 10 do 20 posto godišnjeg uroda voća nižih klasa, u dolini Neretve proteže se od propasti PIK-a Neretva sredinom devedesetih. Otad ni jedna politika nije pokazala nikakav interes za pokretanje pogona za preradu. Bilo je, doduše, pokušaja poduzetnika. Tako ni nama nije preostalo ništa drugo nego da se okrenemo sami sebi i da pokušamo, u skladu s vlastitim mogućnostima, nešto učiniti. Uspjeli smo napraviti iskorak i možemo reći da su danas naše prerađevine već prepoznatljiv dio brenda na kojima gradimo budućnost.
Njihov udjel u našem ukupnom poslovanju raste iz godine u godinu. Značajniji iskorak napravit ćemo nakon gradnje mini pogona za proizvodnju sušenog slatkiša od mandarine, koji je upravo u procesu realizacije. Za njegovu gradnju dobili smo bespovratna sredstva Zagrebačke banke na natječaju Zaba Start u iznosu od 120.000 kuna. Ukupna investicija trebala bi iznositi između 150.000 i 175.000 kuna”, ističe Vuletić.
Buduća ulaganja idu u smjeru povećanja nasada agruma te povećanja kapaciteta za veću preradu. “Stalno zaposlene osobe danas si rijetko koji OPG može priuštiti, posebice onaj koji se bavi sezonskim voćem kao mi. Ovisno o potrebama u pojedinom dijelu proizvodnog procesa, zapošljavamo pokojeg radnika, dok najveći dio poslova obavljamo upravo Matea i ja te članovi naših najužih obitelji.
Planovi su, kao i u svakom rastućem poslu, jasni: postupni rast u svim segmentima, uključujući i zapošljavanje manjeg broja radnika te gradnja tvrtke na jakim temeljima”, kaže Stipe Vuletić i dodaje da se skoro osnivanje tvrtke nameće samo po sebi.
Prerađevine, kao i svježe voće, plasiraju na domaćem te na slovenskom i austrijskom tržištu. U planu im je skoro širenje na srednjoeuropskom. To im je, pojašnjava, najbliže tržište, a na ruku im ide i to što građani tih zemalja prepoznaju brend Hrvatske, Jadrana i Mediterana.
“Od samog početka bilježimo kontinuirani rast. Premda smo na izvrsnom putu, još ne možemo cjelokupni urod plasirati putem direktnih kanala. U ekološkoj proizvodnji smo, službeno, već tri godine, iako smo bez kontrole stručnih i nadležnih tijela i prije toga bili u režimu ekološke proizvodnje. Poljoprivrednike u dolini Neretve za ulazak u ekološku proizvodnju najviše odbijaju birokracija i papiri”, naglašava Vuletić.
Piše: Jozo Vrdoljak/Jutarnji list
