Prema nerevidiranom konsolidiranom izvješću za prvih šest mjeseci 2020. godine, neto gubitak Grupe Luka Ploče iznosi 6,47 milijuna kuna. Ilustracije radi, neto dobitak u 2019. godini iznosio je 10,92 milijuna kuna.
Grupu Luka Ploče čine Luka Ploče d.d., Pomorski servis Luka Ploče d.o.o., Luka Šped d.o.o. i Pločanska plovidba d.o.o.
Poslovni prihodi iznose 69,11 milijuna kuna što je 29,79% manje u odnosu na prethodnu godinu (98,44 milijuna kuna).
Poslovni rashodi iznose 73,36 milijuna kuna i manji su za 14,29% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (85,59 milijuna kuna).
– EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije): 2,67 milijuna kuna (2019. 16,42 mil. kuna)
– EBITDA marža: 3,87% (2019. 16,68%)
– EBIT: -4.25 milijuna kuna (2019. 12,85 mil. kuna)
– Neto gubitak: 6,47milijun kuna (2019. neto dobitak 10,92 milijuna kuna)
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata nije zabilježen niti jedan novi slučaj zaraze COVID-19 infekcijom.
Što se tiče dvoje stranih državljana kojima je jučer potvrđena zaraza virusom COVID-19, važno je istaknuti da se radi o osobama koje su testirane zbog obaveze testiranja prije ulaska u RH, a zbog toga što dolaze iz trećih zemalja. Od samog ulaska u RH bila im je određena mjera samoizolacije te se oni i trenutno nalaze u samoizolaciji.
S današnjim danom su i dvije osobe izliječene, obje iz Ploča.
Od početka pandemije je analizirano ukupno 6065 uzoraka.
U OB Dubrovnik hospitaliziran je 1 pacijent pozitivan na COVID-19.
U samoizolaciji su 182 osobe, a u posljednja 24 sata nije bilo kršenja mjera samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 47 slučajeva kršenja samoizolacije.
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Udruga DOBRA započela je prvu godinu provedbe trogodišnjeg programa Od obrazovanja do zapošljavanja br. 2 koji za cilj ima smanjenje socijalne isključenosti drugih socijalno osjetljivih skupina kao što su žene starije od 40 godina i/ili nezaposlene žene sa područja doline Neretve, te ruralnih područja Dubrovačko neretvanske županije i Splitsko dalmatinske županije. Ove godine ciljana skupina žena će kroz teorijski i praktični dio biti osposobljena za gerontodomaćice.
Nositelj programa je udruga DOBRA, dok su partneri Centar za socijalnu skrb Metković i grad Metković.
NATJEČAJ ZA STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE
Pozivaju se žene koje su iznad 40 godina te one koje su dugotrajno nezaposlene (s najmanje osnovnoškolskim obrazovanjem) s ruralnih područja Splitsko dalmatinske županije i Dubrovačko-neretvanske županije da se prijave na Natječaj.
Prijava mora sadržavati pismo namjere i životopis, potvrdu sa HZZ-a o nezaposlenosti (u slučaju nezaposlenosti), a šalje se ili donosi osobno na adresu: Udruga DOBRA,Ante Starčevića 12, 20350 Metković ili na e-mail: dobra.udruga@gmail.com, uz naznaku: „Za natječaj za osposobljavanje – gerontodomaćice“
Natječaj je otvorendo 15. kolovoza 2020 godine.
Po završetku Natječaja odabrat će se 15 polaznica koje će proći edukaciju, koja će se sastojati od teoretske i praktične nastave. Obrazovanje, predavanja i praksa će se održavati u Metkoviću.
Nakon položenih ispita i odrađene prakse zvanje se upisuje u e-radnu knjižicu. Edukaciju će obavljati Centar za obrazovanje Narona iz Metkovića. Napominjemo da su troškovi osposobljavanja za korisnice podmireni od strane Ministarstva.
Program Od obrazovanja do zapošljavanja br. 2 financiran je sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
S obzirom na povećanu prisutnost ljudi u morskom okolišu tijekom ljetnih mjeseci, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja podsjeća na pravila ponašanja prilikom susreta s dupinima, kitovima i morskim kornjačama kako bi se spriječili mogući neželjeni događaji. Prenosimo ih u cijelosti:
U Jadranu je do sada zabilježeno pojavljivanje deset vrsta iz skupine kitova (Cetacea), ali je danas samo dobri dupin (Tursiops truncatus) stalno prisutan u cijelom jadranskom bazenu. Prugasti dupin (Stenella coeruleoalba), glavati dupin (Grampus griseus) i Cuvierov kljunasti kit (Ziphius cavirostris) prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora dok se veliki kit (Balaenoptera physalus) sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu. Ulješura (Physeter microcephalus), dugoperajni bjelogrli dupin (Globicephala melas), crni dupin (Pseudorca crassidens) i grbavi kit (Megaptera novaeangliae) pojavljuju se kao zalutale jedinke. Obični dupin (Delphinus delphis) koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru sada se smatra regionalno izumrlom vrstom, a rijetko se pojavljuju jedino zalutale ili zaostale jedinke.
Kitovi se nalaze na vrhu hranidbene mreže morskih ekosustava te utječu na njihovu strukturu i funkcioniranje. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utječe na morski ekosustav. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan prelovom, slučajni ulov tijekom ribarenja, antropogena buka, morski otpad (primjerice plastične vrećice), onečišćenje mora, bolesti i namjerno ubijanje. Sve vrste iz skupine kitova koje se zateknu u Jadranskom moru strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode.
Pravila ponašanja prilikom susreta s kitom ili dupinom:
Ne usmjeravajte plovilo direktno prema opaženim životinjama!
Ukoliko se opaženim životinjama želite približiti, učinite to polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te izbjegavajte nagle promjene smjera ili brzine!
Ne proizvodite iznenadne zvukove motorom! Osigurajte da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila!
Nemojte ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta!
Ukoliko kod životinja primijetite znakove uznemirenosti ili primijetite majke s mladuncima, odmah napustite područje susreta (promjenom smjera, bez ubrzavanja)!
Područje susreta napustite usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od životinja!
Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti životinja nemojte plivati ni roniti sa životinjama, nemojte ih hraniti niti ih pokušavati dodirivati!
Ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama; životinje mogu slučajno progutati plastični otpad što može uzrokovati njihovo ugibanje.
U Jadranskom moru zabilježene su tri vrste morskih kornjača: glavata želva (Caretta caretta), zelena želva (Chelonia mydas) i sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea). Glavata želva je najbrojnija vrsta morskih kornjača u Jadranskom moru, koje se smatra jednim od najvažnijih područja za prehranu ove vrste u Sredozemnom moru, pri čemu jedinke potječu iz grčke natalne populacije. Morske kornjače su migratorne vrste gmazova koje nastanjuju morski ekosustav i većinu svog vremena provode pod vodom. Danas su jedna od najugroženijih skupina morskih organizama. Glavni razlog ugroženosti morskih kornjača u Jadranu predstavlja interakcija s ribarstvom (slučajni ulov), sudari s brodovima te onečišćenje. Većina pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom i kitom odnosi se i na susret s morskim kornjačama.
Sve tri vrste morskih kornjača u Hrvatskoj su strogo zaštićene, stoga je zabranjeno svako namjerno uznemiravanje, hvatanje i ubijanje tih životinja. Svako namjerno uznemiravanje strogo zaštićene vrste prijavite Državnom inspektoratu. Prijava se podnosi putem obrasca na mrežnoj stranici Državnog inspektorata koji se nalazi na poveznici https://dirh.gov.hr/podnosenje-prijava/83.
Nalaz ozlijeđene, bolesne ili uginule jedinke dupina, kita ili morske kornjače dojavite na broj 112 ili Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja putem adrese e-pošte: vrste@mzoe.hr.
Temeljem naredbe Općinskog suda u Dubrovniku u utorak, 28. srpnja, pretražena je kuća u Konavlima koju koristi 36-godišnjak, kada je pronađena jedna trenažna mina, 106 komada streljiva, inzulinska šprica s manjom količinom ulja kanabisa, 119 stabljika indijske konoplje, 1,5 kg marihuane i oprema za proizvodnju marihuane, odnosno 12 reflektora, 4 ventilatora, sklopka za ventilator, dva grijača i prijenosna klima.
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da spomenuta droga, kao i oprema za uzgoj marihuane, pripada 36-godišnjaku zbog čega je, uz kaznenu prijavu za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave, dok je za pronađeno oružje i streljivo utvrđeno da pripadaju 60-godišnjem bliskom članu njegove obitelji koji je kazneno prijavljen za nedozvoljeno posjedovanje, izradu i nabavu oružja i eksplozivnih tvari.
Koncert Sjećanje na Olivera – koncert klape & mandoline u spomen na omiljenog splitskog pjevača Olivera Dragojevića koji je preminuo prije dvije godine održat će se u subotu, 1. kolovoza, s početkom u 21 sat u Gradskom parku u Metkoviću.
Uz Mandolinski orkestar KUD-a Metković nastupit će klape Ošjak i Kumpanija iz Vela Luke, klapa Stina iz Ploča i Marija Maja Jerković.
S do sada nedoživljenim iskustvom susreću se poljoprivrednici iz Staševice kada, obrađujući svoja polja u okolici naselja, nerijetko dobivaju neobično društvo. Riječ je o pravoj lisici, često željnoj igre, suprotno naravi većine ovih divljih životinja, koje su izuzetno nepovjerljive, uglavnom žive samotnjački i jako im je teško prići, prenosi Rogotin.hr.
No, ova je lisica potpuno drugačija i u štapu s kojim je pojedinci žele otjerati vidi sredstvo za igru. I ima i ime. Zove se Bruna. Čak je, istina silom prilika, 12 dana bila kućni ljubimac u obitelji Marević iz Staševice.
A sve je započelo prije otprilike dva mjeseca kada se 37-ogodišnji Mario Marević vraćao kući s posla iz noćne smjene u ATT-u u pločanskoj luci. Nekoliko kilometara prije kuće ugledao je na cesti bespomoćnu lisicu, koja je ležala s ozlijeđenom nogom. „Pretpostavljam da ju je ozlijedio automobil koji je tim pravcem prošao prije mene. Onako ranjena, cvilila je i bilo mi ju je žao. Jednostavno, nisam mogao samo proći i ostaviti je na cesti u takvom stanju, jer bi je neki od automobila koji bi uskoro prošao mogao usmrtiti. Volim životinje i kod kuće ih imam nekoliko, ali ipak sam bio oprezan, jer ovakvo iskustvo nikada nisam doživio. Uglavnom, nepovjerenje i oprez bili su obostrani, ali situacija je bila takva da je ozlijeđena lisica na kraju, i na iznenađenje mojih ukućana, završila kod mene“, prepričava nam svoje neobično iskustvo Mario.
Naravno, odmah je trebalo provjeriti je li lisica bijesna, što je učinio lokalni veterinar. Nakon što je utvrdio da nema unutarnjeg krvarenja, pomogao je da se što prije zaliječi ozljeda novoga stanovnika u obitelji Marević. Prva dva dana lisica nije ništa jela, tek je pila manje količine vode. I dok je trajala rehabilitacija nenadanoga gosta, sklapala su se nova prijateljstva. Posebno veliki interes pokazala je Mariova trogodišnja kćer Josipa, a ravnodušna nije bila ni kućna ljubimica Marevićevih, mačka Jesika. Ona je čak, prvih dana kada je stanje bilo najozbiljnije, ulazila u korpu u kojoj je bila lisica i grijala ju je svojim tijelom. Prijateljstvo je toliko uznapredovalo da je lisica dobila i ime, Bruna. Pa su tako mještani Staševice, mogli ispred kuće obitelji Marević, što je bio novi, privremeni dom ozlijeđene lisice, gledati kako zajednički objeduju Bruna i Jesika.
Domaćini novoj gošći nisu mogli ponuditi glodavce, kukce, crve, jaja ili ribu, što je njeno omiljeno jelo, ali su se uvjerili da Bruna nije imala ništa protiv pašteta i sličnih proizvoda koje su joj ponudili. Kako je, ipak, riječ o divljoj životinji, čije je mjesto u prirodi, nakon što se oporavila Marevići su je pustili da ode. Sada ponovno živi u svome prirodnom ambijentu, ali očito nije zaboravila kratkotrajno iskustvo s ljudima, koje joj je ostalo u dobrome sjećanju, što pokazuje i njeno sadašnje ponašanje.
Na Ljetnoj sceni GKS-a na zadovoljstvo brojnih mališana prikazan je sinoć eko-mjuzikl Zelena priča u produkciji splitskog Studio Suncokreta.
Kako zaštititi okoliš? Kako odvajati otpad? – samo su neka pitanja na koja odgovore tražili junaci predstave: smetlar Medo te mudra Sova, Gica Prljavica, Magarac, Ribica, Vjeverica i Glista.
Uz veliki broj edukativnih pjesama Duška Mucala možda je najvažnije istaknuti i glavnu misao ovog ekološkog mjuzikla: O zaštiti okoliša brinemo se od malena.
Lutke kojima je upravljao Slaven Sumić izradio je Jakov Gavran magistar kazališne umjetnosti akademski glumac i lutkar na Umjetničkoj akademiji u Osijeku dok su za scenu bili zaduženi St Arc i Slaven Raos.
Je li tome razlog pandemija ili nešto drugo, ali u posljednje vrijeme u našem Jadranu viđamo sve više kitova, dupina, pa i morskih pasa, srećom bezopasnih za ljude. Jednom takvom prizoru naša je ekipa svjedočila kod Komarne, u neposrednoj blizini budućeg Pelješkog mosta. Naišli su na nekoliko kitova, duljih i od 15 metara, objavio je danas HRT.
Rijedak je to prizor i na otvorenom moru, a kamoli u malom zaljevu. Dva kita prošla su između stupova Pelješkog mosta i kreću se prema kraju Malostonskog zaljeva.
Poznato je da u Jadransko more ulaze dvije vrste kitova.
– To je veliki kit i Cuvierov kljunasti kit, Ziphius cavirostris, dakle dvije vrste koje su kozmopolitske, imaju svoje populacije i u Sredozemnom moru i redovno zalaze u Jadran, samo je situacija ta da oni se obično drže otvorenih voda, kaže dr. sc. Valter Kožul, Institut za more i priobalje, Dubrovnik.
Ovaj put zalutali su u uski zaljev, a mi im samo možemo poželjeti da se iz njega i sretno vrate.
Autor: Pero Štrbe/HRT
Snimatelj: Jure Jerković/HRT
Iz komunalnog poduzeća Metković d.o.o. obavještavaju korisnike vodnih usluga u Put Narone da će sutra, 31. srpnja 2020., od 8 do 9 sati doći do prekida u isporuci vode zbog radova na vodoopskrbnoj mreži.
