-

Uređuje se prostor za montažni objekt i parking za sanitet i patronažnu službu

Formiranjem COVID-19 ambulante, sanitetski prijevoz i patronažna služba Doma zdravlja Metković su ostali bez svog prostora i privremeno su smješteni u zgradi Doma zdravlja, a prostor za parkiranje sanitetskih vozila je ionako ograničen.

Predviđeni prostor za COVID-19 ambulantu do daljnjega je isti jer još nije poznato što nam donosi jesen, a jučer su počeli radovi na novom, montažnom prostoru za djelatnike sanitetskog prijevoza u krugu ustanove, kao i na uređenju parkinga za sanitetska i patronažna vozila. Dodatnim zahvatima će se povećati protočnost vozila u ovom dijelu parkinga Doma zdravlja.

U razgovoru s ravnateljem M. Štimcem doznajemo da bi najesen trebali početi građevinski radovi na Dnevnoj bolnici.

Povijesni urod jagoda: na vrgoračkim nasadima ubrano čak 600 tona

Manolada, Ilia, Greece - March 3, 2016: Immigrant seasonal farm workers (men and women, old and young) pick and package strawberries directly into boxes in the Manolada of southern Greece.

Gotovo nitko nije očekivao da će se u samo nekoliko tjedana situacija potpuno promijeniti te da će ovo biti najbolja berba u povijesti jagodarstva na vrgoračkom području. Da, dobro ste pročitali, a to je u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju potvrdio i dipl. ing. Milan Franić, potpredsjednik udruge “Vrgoračka jagoda”, koja okuplja vlasnike svih OPG-ova koji se bave proizvodnjom ovog slasnog voća.

– Kako bi neki rekli, bez katastrofe nema ni prilike. To se nama dogodilo ove godine s jagodom. Poklopile su nam se neke stvari u svijetu, i problemi koje je donio koronavirus, zahvaljujući tome uspjeli smo dobro prodati svoje jagode. Znači, tome su kumovala kretanja u Italiji i Španjolskoj, preskupa uvozna jagoda koju ove godine nisu brali Rumunji i neki drugi, nego domaća radna snaga. Pa je zato cijena kilograma uvozne jagode bila puno veća nego prethodnih godina. Zatim strah od koronavirusa u tim zemljama i okretanje naših kupaca domaćoj proizvodnji – kaže nam ovaj mladi inženjer.

No, u udruzi “Vrgoračka jagoda” ključnim događajem ovogodišnje berbe smatraju otvaranje zelenih tržnica tijekom korona-krize.

– Mi nemamo tolike količine da možemo zadovoljiti trgovačke lance, gotovo sve naše jagode išle su na zelene tržnice diljem Hrvatske i to je bila ključna stvar. Znači, na tržnicama diljem Hrvatske prodali smo oko 600 tona najkvalitetnije jagode iz Vrgorca, po prosječnoj otkupnoj cijeni od 22 kune za kilogram. Zahvaljujući jagodama, u Vrgorsku krajinu došlo je od 12 do 15 milijuna kuna. To je prilično lijepa svota s kojom proizvođači mogu podizati nove nasade, ali i zatvarati i pokrivati stara polja – istaknuo je Franić.

S obzirom na to da je ovogodišnja berba bila izuzetno uspješna, zanimalo nas je hoće li se proširiti nasadi, vide li vrgorački poljoprivrednici ponovno spas u jagodi? Naime, prošlih godina se, što zbog loše prodaje i odumiranja dijela stanovništva te iseljavanja, znatno smanjio dio površina pod jagodama. Jedan dio poljoprivrednika okrenuo se i drugim kulturama.

– Budimo realni, teško. U nas se sve planira dan za danom, a malo toga dugoročno. Za mjesec dana ide sadnja novih jagoda, ali mnoge firme koje se bave proizvodnjom sadnog materijala su propale. No, proširit će se nasadi za 300.000 do 400.000 novih sadnica, koje smo ranije dogovorili preko programa koji sufinanciraju Grad Vrgorac i Splitsko-dalmatinska županija. Po mom mišljenju ključno je zatvaranje preostalih površina pod jagodama, odnosno sufinanciranje plastenika. Tada ćemo imati sigurnu proizvodnju na koju ne mogu utjecati vremenske prilike – zaključio je dipl. ing. Milan Franić.

Na kraju povijesne sezone, proizvođači i otkupljivači zavrtjeli su dva kozlina, uz dobro vino i smijeh nazdravljalo se do kasno u noć.

Piše: Mate Primorac/SD

HZJZ o predizbornim skupovima: Trebaju biti na otvorenom, prije dolaska izmjeriti temperaturu…

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) preporučio je danas da se izborni skupovi, ako postoji mogućnost, organiziraju na otvorenom, kako bi se spriječila mogućnost zaraze koronavirusom.

Preporuke za izborne skupove odnose se na organizatore, građane, službene osobe, govornike i izvođače te ostale osobe koje će na njima sudjelovati.

Osigurati dezinfekcijska sredstva

Na ulazu u prostor gdje se skup održava, neovisno je li prostor otvoren ili zatvoren, ili neposredno nakon ulaza treba na vidljivom mjestu postaviti obavijest o obvezi pridržavanja općih higijenskih i mjera fizičkog distanciranja u skladu s preporukama HZJZ-a.

Organizatorima, osoblju i ostalim sudionicima te građanima na ulazu u prostor skupa te unutar njega na još pokojem lakše dostupnom mjestu treba biti osiguran dozator s dezinfekcijskim sredstvom za ruke i obavijest o potrebi dezinfekcije.

Za cijelo vrijeme boravka u prostorima, uključujući dolazak i odlazak, preporučuje se držanje fizičke udaljenosti između osoba (organizatora, službenih osoba, govornika i izvođača) od metra i pol. U zatvorenim prostorima Zavod preporučuje nošenje maski, osim za govornike i izvođače. Preporučuje i evidenciju osoba koje sudjeluju na skupu, odnosno prikupljanje osnovnih podataka – ime, prezime i broj telefona.

Prije dolaska na skup izmjeriti temperaturu

Osobe koje u bilo kojem svojstvu dolaze na skup prije dolaska trebaju izmjeriti temperaturu. Ako je ujutro viša od 37,2 C, te ako se osoba osjeća bolesno ili ima simptome bilo kakve bolesti, ne trebaju dolaziti.

HZJZ preporučuje da se prije svakog skupa označe sva sjedeća mjesta međusobno udaljena metar i pol, a da se u zatvorenom prostoru omoguće isključivo sjedeća mjesta.

Ako se ne može organizirati skup da svi sjede, nužno je osigurati minimalan razmak svakog prisutnog građana od metra i pol u svim smjerovima, osim ako nije riječ o članovima istog kućanstva.

Broj osoba relativan o prostoru

Najveći broj osoba u zatvorenom prostoru organizator će odrediti ovisno o veličini prostora, prema kriteriju četiri metra četvorna površine po osobi. Na otvorenom će voditi računa o veličini prostora, uz poštivanje udaljenosti od metra i pol.

Građanima koji žele biti na izbornom skupu preporučuje se da ulaze jedan po jedan i da prvi zauzima najudaljenije mjesto od ulaza, a kod izlaska prva izlazi osoba najbliže izlazu.

Nazočni trebaju držati razmak

U svim tim situacijama, kao i kod završetka programa, preporučuje se da nazočni drže razmak, ne zadržavaju se u grupama i ne približavaju jedni drugima. I organizatorima se preporučuje da sa skupa izlaze poštujući fizičku udaljenost, najbolje jedan po jedan, izbjegavajući susret sa publikom.

Razmak od dva metra preporučuje se između i od izvođača pjevačkih dionica te glazbenika s puhačkim instrumentima, kao i između publike i govornika, odnosno izvođača na sceni.

Dijele li se za izbornog skupa promotivni materijali, to radi za to zadužena osoba, održavajući pritom što veću udaljenost i što manje kontakata te učestalije dezinficirajući ruke. Hrana i piće na skupovima se poslužuju po preporukama koje vrijede za ugostiteljstvo, navodi HZJZ.

Tunel Žaba u završnoj fazi, uskoro početak radova na posljednjih 10 km ceste Neum -Stolac

Vjerujem da ćemo u idućih 15 dana dobiti suglasnost Europske banke za obnovu i razvoj za izbor najpovoljnijeg ponuđača za izgradnju zadnja dva lota magistralne ceste Stolac- Neum, od Stolova do Hutova, odnosno tunela Žaba, u dužini od 10 kilometara, i početi pripremne radove na toj dionici, izjavio je za Hrvatski Medijski Servis direktor Cesta FBiH Ljubo Pravdić.

S izgradnjom ove dionice, krajem iduće godine, bila bi završena izgradnja magistralne ceste Stolac- Neum, u dužini od 40 kilometara.

U međuvremenu intenzivno se radi na dionici od Drenovca do Stolova, iz pravca Stoca dugoj 8,7 kilometara. Izgradnja ove dionice trebala bi biti završena početkom iduće godine. Ovu dionicu gradi konzorcij kojeg čine mostarski HP Investing i Putovi Grude.

Radovi se paralelno odvijaju i iz pravca Neuma. Austrijski Strabag tako gradi dionicu Broćanac- Prapratnica, do tunela Žaba, dugu 3, 5 kilometara, dok su radovi u tunelu Žaba u završnoj fazi.

Izgradnja magistralne ceste Stolac Neum, koja će koštati 40 milijuna eura, dio je programa izgradnje i modernizacije magistralnih cesta u FBiH, kojeg kreditira Svjetska banka, Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj.

Šok za hercegovačke svatove: Bez gostiju iz inozemstva, rukovanja, grljenja i ljubljenja

Zavod za javno zdravstvo FBiH i Federalno ministarstvo zdravstva objavili su preporuke za održavanje proslava vjenčanja, maturskih zabava i sličnih događaja za vrijeme epidemije.

S obzirom na naredbu Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva o zabrani okupljanja više od 100 osoba u zatvorenom prostoru i više od 300 osoba na otvorenom preporuka je da se vjenčanja i proslave, kada god je to moguće, organiziraju na otvorenom uz osiguranje minimalne udaljenosti između osoba od 1-2 metra.

Ukoliko se proslava organiziraju u zatvorenom prostoru potrebno je ograničiti broj uzvanika na najmanji mogući broj u skladu s važećim naredbama o okupljanju, a preporučuje se prisustvo samo slavljenika i neophodnih uzvanika.

Kako se navodi u preporukama federalnog zavoda nije preporučljivo da proslavama prisustvuju osobe iz inozemstva i osobe starije od 65 godina.

U zatvorenom prostoru je potrebno osigurati razmak između stolova i dobru ventilaciju, a preporučuje se i vođenje evidencije prisutnih gostiju i uzvanika kao i evidentiranje njihovog rasporeda sjedenja.

U slučaju da dođe do pojave oboljelih od COVID-a 19 evidencija bi pomogla pri identificiranju kontakata.

Preporučuje se i da uzvanici sjede za stolovima i ne dolaze u bliske kontakte s drugima, osim ukoliko nisu u pitanju članovi jedne obitelji.

Ne preporučuju se pozdravi koji uključuju fizički kontakt kao što su rukovanje, grljenje i ljubljenje.

Glazbenici i pjevač bi trebalo od ostatka uzvanika da budu distancirani minimalno četiri metra uz minimalnu distancu od 1-2 metra između samih glazbenika.

Međunarodni dan arhiva: Otvaranje arhiva preduvjet je za suočavanje s komunističkom prošlošću

Dana 9. lipnja obilježava se Međunarodni dan arhiva. Hrvatska arhivistika prvi put obilježila je ovaj dan 2009. i od tada to čini svake godine.

Prije gotovo dvije godine je donesen novi HDZ-ov zakon o arhivima kojim je velik dio građe iz vremena komunizma postao nedostupan javnosti. HDZ-ov zakon, kojega je pripremilo Ministarstvo kulture, od stručnjaka je ocijenjen kao korak unazad u odnosu na ranije važeći Mostov zakon o arhvima, koji je bio na snazi samo godinu dana, piše narod.hr.

Otvaranje arhiva bitan je preduvjet za proces kojeg obično nazivamo lustracijom, a koji označava sučeljavanje i raščišćavanje komunističke prošlosti.

O potrebi sučeljavanja s posljedicama totalitarnog komunističkog sustava i donošenju posebnog zakona koji bi regulirao to područje, govore čak tri europske rezolucije.

Rezolucija 1096

Prva je Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe broj 1096. o mjerama za uklanjanje nasljeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava koja je stupila na snagu 1996. godine, a koju je moguće u cijelosti na engleskom jeziku pročitati ovdje. U njoj se ističe kako bi jedna od mjera za njezino provođenje svakako bila donošenje odgovarajućeg zakona kojim bi se reguliralo navedeno područje.

Rezolucija 1481

Druga je Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe broj 1481 o osudi komunističkih zločina, koja je stupila na snagu 2006. godine, a koju u cijelosti možete pročitati ovdje.

„Totalitarne komunističke režime, koji su u prošlom stoljeću vladali Srednjom i Istočnom Europom, a koji su još uvijek na vlasti u nekoliko zemalja svijeta, karakteriziraju, bez izuzetka, teška kršenja ljudskih prava. Ta su kršenja različita, ovisno o kulturi, zemlji i povijesnom razdoblju, a uključuju pojedinačna i kolektivna ubojstva i egzekucije, smrt u koncentracijskim logorima, izgladnjivanje, deportacije, mučenje, ropski rad i druge oblike masovnog fizičkog terora, progon zbog nacionalne ili vjerske pripadnosti, kršenje slobode svijesti, mišljenja i izražavanja, slobode tiska, te nedostatak političkog pluralizma.“ – stoji u ovoj Rezoluciji, koja nadalje ističe:

“Parlamentarna skupština odlučno osuđuje teška kršenja ljudskih prava počinjena od strane totalitarnih komunističkih režima te izražava suosjećanje, razumijevanje i priznanje za žrtve tih zločina.”

U Rezoluciji također stoji: „Skupština poziva sve komunističke i post-komunističke stranke u svojim državama članicama, koje to još nisu učinile, da ponovno ocijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, da se jasno distanciraju od zločina totalitarnih komunističkih režima te da ih potpuno jasno osude.“

Rezolucija Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu

Treća je Rezolucija Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu koja je stupila na snagu 2009. godine. Nju je u cijelosti moguće pročitati ovdje. Od njezinih bitnih elemenata izdvajamo riječi iz čl. 6:

„Europski parlament žali što je 20 godina nakon raspada komunističkih diktatura u srednjoj i istočnoj Europi pristup dokumentima koji su od osobne važnosti ili potrebni za znanstvena istraživanja još uvijek bezrazložno ograničeni u nekim državama članicama, poziva na pravni napor u svim zemljama članicama prema otvaranju arhiva, uključujući i one iz bivše službe unutarnje sigurnosti, tajne policije i obavještajne agencije iako treba poduzeti korake kako bi se osiguralo da se taj proces ne bi zlorabio za političke svrhe…“

Čl. 16. iste rezolucije precizira: „Europski parlament uvjeren je kako je krajnji cilj otkrivanja i ocjenjivanja zločina počinjenih od strane komunističkih totalitarnih režima pomirenje, koje se može postići prihvaćanjem odgovornosti, moleći za praštanje i njegovanje moralne obnove…“

JAVNI UVID Što za lokalno stanovništvo znači proglašenje Ušća, Modrog oka i jezera Kuti rezervatima?

Sutra, 10. lipnja 2020., u 12 sati u Društvenom domu Mlinište održat će se javno izlaganje Prijedloga Uredbe o proglašavanju posebnih rezervata Modro oko i jezero Desne, Ušće Neretve i Kuti.

Kako doznaje Ploče Online, u posebnom rezervatu dopušteni su zahvati i djelatnosti koje ne narušavaju povoljno stanje močvarnih i vlažnih staništa te ugroženu i zaštićenu ornitofaunu i ihtiofaunu. Kako je i dosadašnje korištenje vodenih i močvarnih staništa na području predloženih posebnih rezervata od strane lokalnog stanovništva bilo skromno i sporadično (prvenstveno za manju poljoprivrednu proizvodnju, organiziranje fotosafarija, vožnje lađom, ribarenje…) ne očekuje se da će predmetni posebni rezervati svojim proglašenjem donijeti negativane posljedice lokalnom stanovništvu.

Ono što može donijeti proglašavanje predmetnih posebnih rezervata je prilika da se šire područje brendira kao područje aktivnog (hiking, biciklizam) i drugih tipova alternativnog turizma, poput birdwatchinga, fotosafarija i sl. I ovako se primjećuje povećan broj privatnih osoba i obiteljskih gospodarstava koja se bave raznim uslugama vezanim uz bioraznolikost predloženih posebnih rezervata, te se taj rast može očekivati i u budućnosti. Širenje ponude suvenira i drugih proizvoda kojima je jasno porijeklo delta Neretve, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstavima šireg područja povećava mogućnost dodatne zarade uz njihove glavne djelatnosti.

Međutim, ograničenja koja donosi zaštita očituju se najvećim dijelom kroz potrebu ishođenja uvjeta zaštite prirode. U posebnom rezervatu potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite prirode u postupku izdavanja potvrda i drugih akata za građenje, odnosno dopuštenje za zahvate za koje nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje.

Ovakva obveza već postoji u postupku ishođenja lokacijske dozvole za sve zahvate van građevnog područja bez obzira da li su unutar zaštićenog područja ili ne. Vlasnik ili nositelj prava ima pravo na naknadu za ograničenja kojima je podvrgnut vezano uz uporabu i korištenje zaštićenog područja.

Ograničenje se također odnosi na lov i ribarstvo, a važna je uloga lovačkih i ribolovnih udruga u suzbijanju krivolova koji predstavlja prijetnju očuvanju faune (posebice populaciji ptica).

Lov je u području predloženih posebnih rezervata zabranjen zbog direktnog narušavanja svojstava radi kojeg su zaštićeni, odnosno radi uznemiravanja i/ili ubijanja ptica.

Zbog toga će se smanjiti lovna površina već ustanovljenih lovišta na područjima predloženih posebnih ornitoloških rezervata Kuti i Modro oko i jezero Desne, kao i na dijelu proširenja Posebnog ornitološko – ihtiološkog rezervata Ušće Neretve (u njegovom već zaštićenom dijelu ni sad nema lova).

Rijetko viđen prizor: Lovci spasili jastreba iz “zagrljaja” zmije

Na Facebook stranici lovačkog društva Sana iz Sanskog mosta objavljen je zanimljiv video. Jedan od lovočuvara snimio je borbu jastreba i zmije koja se dogodila prije nekoliko dana.

Zahvaljujući lovočuvaru, jastreb je spašen…

PAŽNJA ZA ČLANOVE Kako je približava lov na srndaća, obratite pažnju i na zmije, jer po informacijama sa terena, ove godine ih baš ima previše.Lovočuvar juče snimio u borbi sa jastrebom. Važno je da je i jestreb spašen

Gepostet von LD Sana am Freitag, 5. Juni 2020

 

Od ponoći dosta poskupljuje gorivo

Spremnik od 50 litara benzina od sutra bi mogao biti skuplji za 8,5 kuna, dok bi prosječan spremnik dizela mogao poskupiti oko 7,5 kuna, neslužbeno doznaje portal cijenegoriva.info.

Prosječni spremnik plina mogao bi poskupiti šest kuna.

Cijene nafte porasle su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima, nakon što su se glavni proizvođači dogovorili o produljenju sporazuma o rezovima proizvodnje do kraja srpnja, a kineski uvoz sirove nafte narastao je u svibnju na najvišu razinu.

Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 49 centi više u odnosu na prethodno zatvaranje, odnosno po 42,79 dolara. Na američkom tržištu cijena barela ojačala je za 27 centi, na 39,82 dolara. Maksimum nakon 6. ožujka na oba tržišta, od 43,41 odnosno 40,44 dolara, te cijene dosegnule su u jutarnjoj trgovini.

Cijena u Londonu gotovo je udvostručena od kada su u travnju Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC), Rusija i partneri proizvođači pod nazivom OPEC+ dogovorili rezove proizvodnje za 9,7 milijuna barela dnevno, tijekom svibnja i lipnja, kako bi poduprli cijene pritisnute krizom zbog koronavirusa.

Građani šokirani! Kakva je to pomoć – mirovanje kredita banke će naplatiti do 1.000 eura!?

Moratorij na otplatu kredita činio se kao slamka spasa svima onima koji su u ovom turbulentnom vremenu ostali bez dijela primanja ili, još gore, radnog mjesta, a imaju obveze prema banci. Budući da je ova odgoda predstavljena kao mjera pomoći osiromašenima, građani su, logično, smatrali kako ih moratorij neće ništa koštati.

Nažalost, ispostavilo se kako će banke i u ovoj situaciji zarađivati na svojim klijentima, naplaćujući im kamatu za vrijeme odgode, i to od 1000 kuna do čak 1000 eura, ovisno o visini kredita.

Uz to, građane je šokirala spoznaja da će, nakon isteka moratorija, ponovno morati platiti solemnizaciju ugovora o kreditu kod javnog bilježnika! Iznos solemnizacije ovisi o vrijednosti ugovora, a ako se on naknadno mijenja, naplaćuje se maksimalno četvrtina prve obračunate cijene.

Ova stavka će tako one koji su se odlučili na moratorij koštati još najmanje 1000 kuna.

Više na portalu Slobodna Dalmacija.

Piše: Linda Perić/SD

Zadnje objavljeno