– Najoštrije kritiziramo trgovačke lance što domaću lubenicu u ovom slučaju koriste kao mamac proizvod u svojim trgovinama, poručuju iz Udruge proizvođača agruma i povrća Neretvanska mladež.
– Posljednjih dana možemo vidjeti da je lubenica u većini trgovačkih centara na akciji, a prodajna cijena se kreće od 1,99 – 2,49 kn/kg. Takvo stanje na tržištu je rezultat ogromnog uvoza, posebno iz trećih zemalja, izostanak turizma i gostiju na Jadranu te lošije vrijeme za njezinu potrošnju u unutrašnjosti, upozorava u svom priopćenju Udruga proizvođača agruma i povrća “Neretvanska mladež”
Ističu da je trenutno stanje na otkupima u dolini Neretve nepoznato. Otkupne cijene se kreću oko 1,00 kn/kg, ali većinom one nisu javne i proizvođači se nalaze u situaciji da ‘ne smiju’ ni pitati kolike su. S druge strane trgovci se prilagođavaju željama centara, prihvaćaju željene cijene i rade obrnutu kalkulaciju te tako formiraju otkupnu cijenu lubenica.
– Smatramo nedopustivim akcijanje s domaćom lubenicom te najoštrije kritiziramo trgovačke lance što ju u ovom slučaju koriste kao mamac proizvod u svojim trgovinama. Iz toga razloga, tražimo od svih nadležnih, uključujući i trgovačke centre da učine sve kako bi se maloprodajne cijene podigle na minimalno 2,49 kn/kg, a preporučujemo i na 2,99 kn/kg, reagiraju iz ove udruge.
Također, pozivaju i kupce da svakako čitaju deklaracije na ambalaži te uvijek biraju domaće proizvode pored uvoznih.
– Molimo Vladu RH da za javne potrebe vojske, bolnica i drugih državnih i županijskih institucija, otkupi trenutne viškove lubenica, drugog voća i povrća s tržišta, poručuje predsjednik Udruge Željko Bjeliš.
Krunoslav Capak izjavio je na današnjoj konferenciji za medije Nacionalnog stožera civilne zaštite da se upute i preporuke za okupljanje više od 100 osoba odnose i na liturgijska slavlja.
Odgovarajući na pitanja novinara, Capak je istaknuo kako svaki skup na koji dolazi više od 100 ljudi se treba prijaviti i treba dati popis, dodavši da to vrijedi i za misna slavlja.
Tijekom konferencije nisu pružena dodatna pojašnjenja.
Podsjećamo, noveUpute i preporuke za okupljanja objavljene su u petak 10. srpnja, a prema njima svi sudionici okupljanja trebaju biti evidentirani te prije ulaska izmjeriti temperaturu.
Također za cijelo vrijeme boravka u svim prostorima, uključujući dolazak i odlazak, fizički razmak između svih sudionika treba biti najmanje 1,5 metar.
Portrait of baby and mother together with reusable protective homemade face mask. Baby boy is looking at the camera and mother is looking at her baby.
Od danas je u Hrvatskoj obvezno nošenje zaštitnih maski za lice. Bile one pamučne ili kirurške, obvezne su u trgovinama i trgovačkim centrima, a mora ih nositi i osoblje u kafićima i restoranima.
Ministrar Božinović je danas najavio sankcije za one koji ne budu poštivali ovu mjeru te da se u trgovinama ne smije poslužiti nikoga tko nema masku. Alemka Markotić je objasnila da se otprilikesvaka tri sata treba mijenjati maske, ali ovisno o temperaturi, za platnene isto imati dvije-tri dnevno, ovisno o tome je li čovjek ispod toga kašlje ili kiše.
Međutim, pojedine osobe uslijed zdravstvenog stanja i značajki razvojne dobi ne mogu nositi masku ili mogu nositi masku samo uz određena ograničenja.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je danas objavio objašnjenje o tome tko je izuzet od nošenja maske. Prenosimo ga u cijelosti:
Vezano uz Odluku o nužnoj mjeri obveznog korištenja maske za lice ili medicinskih maski za vrijeme trajanja proglašenja epidemije bolesti COVID-19:
Pojedine osobe uslijed zdravstvenog stanja i značajki razvojne dobi ne mogu nositi masku ili mogu nositi masku samo uz određena ograničenja. Najčešće se radi o situacijama kod kojih nošenje maske može dovesti do otežanog disanja, opasnosti od gušenja ili do toga da se maska nosi nepravilno što može povećati izglede za zarazu. Kod navedenih stanja neophodno je omogućiti osobi da ne nosi masku. Riječ je o sljedećim stanjima i okolnostima:
djeca u dobi do 2 godine
djeca predškolske dobi nakon navršene druge godine ako dijete, usprkos nastojanju roditelja/staratelja da nosi masku, pruža otpor nošenju maske ili se ne može suzdržati od dodirivanja maske i lica (pojedinoj djeci maska smeta te osjećaju neotklonjivu potrebu da namještaju masku i dodiruju lice, čime se povećavaju izgledi za unos virusa kroz usta, nos ili oči)
djeca u dobi nakon navršene druge godine pa do nižih razreda osnovne škole mogu nositi masku samo u aktivnostima koje su vremenski ograničene (aktivnosti koje traju najviše sat ili dva) i kada su pod neprestanim nadzorom roditelja/staratelja (primjerice kod vožnje u javnom prijevozu, u zdravstvenoj ustanovi ili kod odlaska u trgovinu iako se roditeljima preporučuje da djecu vode u trgovine samo ako je to krajnje nužno)
osobe s određenim oblicima invaliditeta kao što su: određena oštećenja mentalnog zdravlja uključujući teškoće iz autističnog spektra ako osobe pružaju otpor ili ne podnose masku na licu, osobe s intelektualnim teškoćama, osobe s većim tjelesnim/motoričkim oštećenjima zbog možebitnih teškoća disanja ili nemogućnosti da skinu masku bez pomoći druge osobe
osobe koje trebaju prenijeti informaciju osobi s oštećenim sluhom, uključujući prevoditelje za gluhoslijepe osobe i druge osobe u pratnji, u situaciji kada poruku osobi s oštećenim sluhom ne mogu napisati ili prenijeti znakovnim jezikom, već isključivo čitanjem s lica i usana
osobe s oštećenim sluhom u situacijama u kojima maska onemogućuje učinkovitu komunikaciju i primjereno razumijevanje prenesene poruke
osobe s teškoćama disanja uslijed kroničnih bolesti (ove situacije ne treba zamijeniti s respiratornom infekcijom uz povišenu temperaturu ili druge znakove koji mogu biti karakteristični za bolest COVID-19 kada je nošenje maske obavezno)
osobe promijenjene svijesti ili kod gubitka svijesti
sve osobe koje iz drugih razloga ne mogu skinuti masku bez pomoći druge osobe.
Iritacija kože lica
Ponekad se nakon dužeg nošenja maski mogu javiti promjene na koži lica, posebno kod ljetnih vrućina. U takvim slučajevima neophodna je dosljedna higijena lica i pravilno nošenje maske:
– operite lice nježno sapunom i vodom, i to dva puta dnevno
– zamijenite masku ako je vlažna ili oštećena
– nosite masku preko nosa i usta – ne samo preko usta
U slučaju jače izraženih promjena na koži lica, javite se liječniku obiteljske medicine ili pedijatru.
U ponoć bi sva goriva trebala poskupjeti. Najavljuje to portal cijenegoriva.info, čije su tjedne procjene kretanja cijena goriva obično prilično točne.
Prema njihovim bi informacijama spremnik od 50 litara benzina mogao poskupjeti za 4 kune. Isti takav spremnik dizela mogao bi poskupjeti za 3,5 kuna.
Prosječni spremnik LPG-a mogao bi poskupjeti za 2 kune. Ovo znači da bi Eurosuper 95 u ponoć trebao poskupjeti za 8 lipa, a Eurodizel za 7 lipa.
Adriatic Tank Terminals d.o.o. Ploče (ATT) izvijestio je danas da je osoba zaražena koronavirusom na području Ploča radnik koji izvodi radove na njihovu gradilištu. Priopćenje prenosimo u cijelosti:
Tijekom ovog vikenda obaviješteni smo da je jedan od izvođača radova na našem gradilištu, nakon što je osjećao laganu slabost, testiran na virus Covid-19, te je nalaz bio pozitivan. Izvođač je odmah započeo samoizolaciju. Danas se testiraju drugi izvođači preventivno i ostat će u samoizolaciji dok se ne saznaju rezultati.
Od početka pandemije, mjere opreza protiv Covid-19 provedene su i na samom terminalu, kao i na našem gradilištu. Mjere uključuju: socijalno distanciranje – s distanciranjem od 2m koje se uvijek primjenjuje – mjerenje temperature, rad u malim timovima, redovito pranje ruku i poticanje ljudi da ostanu kod kuće kad se ne osjećaju dobro. Izvođači iz različitih ugovornih tvrtki koji su angažiranih na našem gradilištu rade neovisno jedni od drugih. Sve grupe imaju odvojene prostore u kojima se zadržavaju, poput prijenosnih toaleta i uredskih prostora.
Upravne zgrade ATT-a zatvorene su od 17. ožujka 2020. za sve zaposlenike i izvođače ATT-a, osim operativnog sektora koji je terminal održavao kao ključnu infrastrukturu. Deset zaposlenih ATT-a bilo je dopušteno vratiti se u svoje urede 11. svibnja 2020. poštujući pravila socijalne udaljenosti i sve ostale sigurnosne
mjere.
Kad se prije nešto više od deset godina Hrvatska biskupska konferencija izjasnila protiv pripremane privatizacije našeg vodnoga gospodarstva, vjerojatno su i ateisti uzviknuli “Hvala Bogu!”. Crkva je, naime, bila brana nakani da se privatizira vodoopskrba i pročišćavanje voda, piše Slobodna Dalmacija.
No, premda se to formalno nikad nije dogodilo, upravo svjedočimo slučajevima “zaobilazne privatizacije” nekoliko najvrjednijih izvora pitke vode kojima se diče stranci. Tako je dio najvažnijih vodnih resursa dospio u strano vlasništvo po istoj špranci po kojoj su se strani državljani dokopali obradivog poljoprivrednog zemljišta. Iako oni po zakonu ne mogu kupiti neki izvor, rijeku ili jezero, niti obradivo poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, mogu doći u vlasništvo trgovačkog društva, na primjer zadruge, koja u vlasništvu ima poljoprivredno zemljište ili koncesiju nad izvorom vode do pedeset godina.
Miris petrodolara
Za ilustraciju, Predrag Matijević, srpski kralj mesa, najveći strani vlasnik oranica u Hrvatskoj, kupnjom je od Envera Moralića preuzeo zadruge Jankovci i Negoslavci s 1500 hektara obradivog zemljišta u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Tako je de facto postao vlasnik nacionalnog bogatstva koje se po važećim zakonima ne može prodati strancima. Ista je špranca na djelu s još vrjednijim nacionalnim biserom, izvorima pitke vode.
Izvori u Lipiku, Janinu vrelu, Svetom Roku i Cetini također su prešli u portfelje stranaca. Koprivnička “Podravka” svojedobno se odlučila odreći poslova s vodom pa je brend “Lipički studenac” s pripadajućim pravima crpljenja na izvoru prodala “Radenskoj” iz Slovenije, koju su prije te transakcije kupili Česi.
Koncesionar nad izvorom Sveti Rok pokazao je iznimnu uspješnost u ishodovanju prava na dugogodišnju koncesiju nad izvorom, ali kada je krenuo s eksploatacijom izvorišta na nikomu shvatljiv način, nagomilao je gubitke i “kleknuo”?! Ubrzo se u Lici osjetio miris petrodolara. Sveti Rok je završio u vlasništvu kupaca iz Saudijske Arabije. Izvor Janino vrelo bio je ponos Ivice Todorića. Jamnica je krenula preko Atlantskog oceana, na izdašno tržište SAD-a. Kovali su se veliki planovi da bi se već poslije prvih isporučenih količina isticalo kako će Jamnica postati najveći svjetski promotor Hrvatske. A onda je Agrokor stigao do ambisa. Za njegovo spašavanje, uzimanje novih i servisiranje starih kredita, založena je i Jamnica. Strane banke postale su vlasnikom brenda, ali i vlasnikom koncesije na korištenje Janina vrela i samim tim njegova izvora.
Među najistaknutijim pojedincima koji se godinama zalažu da vodni resursi bezrezervno ostanu hrvatsko nacionalno dobro je fra Bože Vuleta, rodom iz Otoka, s Cetine, dugogodišnji predsjednik Franjevačkog inistituta za kulturu mira.
– Kada se svojevremeno radila nacionalna strategija o vodnim resursima, naš Institut izišao je u javnost sa svojim objekcijama, usprotivili smo se i ukazali na negativne stvari privatizacije potvrđene u praksi u mnogim zemljama koje su u pravilu siromašnije, zadužene i korumpirane. Ti elementi za nas su bili pretpostavka da bi i Hrvatska mogla biti ranjiva te smo inzistirali da se iz strategije izbaci mogućnost privatizacije. Institut je 2007. godine izdao studiju “Žeđ na izvoru”, kroz koju smo se jasno odredili.
Tek poslije četiri godine strategija se ponovno pojavila na sceni, bez mogućnosti privatizacije, ali se u međuvremenu drugim zakonima pripremila privatizacija hrvatskog vodnog dobra. Vidjevši kuda to vodi, Hrvatska biskupska konferencija preko Komisije Iustitia et pax usprotivila se javnom izjavom. Kao tadašnjem članu Komisije povjerena mi je zadaća pripreme te izjave. Mi u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj zauzimamo se da se pravo na vodu izjednači s pravom na život jer je licemjerno govoriti o pravu na život, a čovjeku uskraćivati vodu bez koje života nema. Tome svjedoče toliki primjeri svakodnevnog umiranja ljudi bez vode diljem svijeta, naročito u zemljama Afrike i Južne Amerike. Naš stav o pravu na vodu i ne privatizaciji vodnih resursa u našoj zemlji na tragu je učenja Katoličke crkve iz enciklike pape Franje “Laudato si'” iz 2015. godine. Tužan sam da su izvori koje navodite došli u ruke stranaca – kaže fra Bože Vuleta.
Amerikanci se domogli i Cetine
Na širem vrličkom području, u neposrednom susjedstvu izvora rijeke, pokrenuta su dva vodocrpilišta za flaširanje vode. Prva je u posao krenula jedna obiteljska manufaktura koja se razvijala, izgradila na tržištu prepoznatljivi brend i na kraju ulaganjima ostvarila industrijski pogon za pakiranje vode u staklene i plastične flaše. Dobivena je, po poznatome hrvatskom receptu, koncesija na crpilište od 50 godina.
Sve se to, dakako, pakovalo u hrvatsko domoljublje. A onda je u konačnici cijela operacija završila preuzimanjem izvora Cetine od offshore kompanije iz američke savezne države Delaware. Ako je voda hrvatski strateški nacionalni interes, kako se to deklarira u najvažnijim državnim dokumentima, onda su Hrvatske vode kao državna tvrtka kojoj je povjerena skrb o tome nacionalnom blagu, kao i nadležno ministarstvo, trebali i morali Hrvatskom saboru predložiti zakonska rješenja po kojima stranci ni u kojem slučaju, po bilo kakvoj špranci, ne mogu biti vlasnici nacionalnog vodnog bogatstva. Svjedoci smo da to nisu napravili i da stranci, korak po korak, preuzimaju vlasništvo i nad tim segmentom hrvatskog obiteljskog srebra. Možda baš domišljatošću onih koji su još 2009. godine pripremali zakon o privatizaciji hrvatskoga vodnoga gospodarstva?
Piše: Toni Paštar/SD
Naslovna fotografija: Zvonimir Barisin
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 5 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Riječ je o 3 mlađe muške osobe i jednoj muškoj osobi srednjih godina koji su nastanjeni u Župi dubrovačkoj, te jednoj mlađoj muškoj osobi s boravištem u Pločama. Svima su simptomi blagi, a epidemiološka obrada je u tijeku.
Ukupno je hospitalizirano 6 osoba u OB Dubrovnik. Od početka pandemije na analizu je poslano 4653 uzorka.
U samoizolaciji se nalazi 162 osobe, a u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizlacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 40 slučaja kršenja samoizolacije.
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Zbog pogoršane epidemiološke situacije neće se održati 17. po redu Skokovi u Neretvu koji su se trebali biti u subotu, 18. srpnja 2020.
– Slijedom preporuka i Odluka Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, održavanje ove vrste manifestacije nismo u mogućnosti u cijelosti organizirati pa je slijedom toga donesena odluka da se ove godine Skokovi ne održe, kažu u SKU Ispod mosta koje je organizator natjecanja.
– Zahvaljujemo se svim sponzorima i donatorima u pomoći za organizaciju ovogodišnjih skokova te ih obavještavamo da će sve donacije u cijelosti biti iskorištene za Skokove 2021. godine.
Nakon što je donesena odluka o pooštravanju mjera i kontrole na granicama, pojavila su se brojna pitanja oko načina prelaska hrvatske granice, piše Večernji list.
Na stranici koronavirus.hr jučer je objavljena uputa koja pojašnjava sve o prelasku granice, kako za hrvatske državljane, tako i za strance.
Uputu prenosimo u cijelosti:
Ulasci u Republiku Hrvatsku
Hrvatski državljani i članovi obitelji hrvatskih državljana, neovisno o svom državljanstvu, slobodno mogu ući u Republiku Hrvatsku, bez potrebe dokazivanja razloga ulaska, ali uz predočenje dokumenta koji dokazuje srodstvo s hrvatskim državljaninom (npr. rodni list).
Državljani država članica Europske unije odnosno država članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru kao i članovi njihovih obitelji (bez obzira na prebivalište) te državljani trećih zemalja koji su osobe s dugotrajnim boravištem na temelju Direktive Vijeća 2003/109/EZ (od 25. studenoga 2003. o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravištem) te osobe koje imaju pravo boravka temeljem drugih direktiva EU ili nacionalnog prava ili osobe koje imaju nacionalne dugoročne vize ne moraju prilikom ulaska u RH posebno dokazivati razlog svog ulaska (poslovni, gospodarski, turistički itd.), već mogu ulaziti pod jednakim uvjetima kao i prije pojave bolesti COVID-19, ali i nadalje uz epidemiološku kontrolu te uz obvezu pridržavanja općih i posebnih preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Navedeno se odnosi i na državljane Kneževine Andore, Republike San Marino, Kneževine Monako i Svete Stolice. Prilikom ulaska u RH državljana tih država članica, evidentirat će se njihov ulazak uz prikupljanje dodatnih podataka (mjesto odredišta, broj mobitela i e-mail adresa), radi eventualne potrebe kontaktiranja iz epidemioloških razloga.
Potrebno je ispuniti obrazac na stranici EnterCroatia i ostaviti podatke.
Ulasci u RH iz trećih zemalja
1. Ako stranci nemaju državljanstvo države članice EU, EGP ili prethodno navedenih zemalja, niti reguliran boravak u tim državama niti su članovi njihovih obitelji, a putuju iz države koja nije članica, zbog neodgodivih osobnih razloga, prilikom dolaska na granični prijelaz moraju dokazati svoj razlog za ulazak u Republiku Hrvatsku, koji može biti: neodgodivi osobni razlog – potrebno je predočiti valjanu dokumentaciju, primjerice u slučaju: odlaska na sprovod (npr. smrtni list, osmrtnicu), odlaska na liječenje ili pratnja osobe koja odlazi na liječenje (npr. liječnički poziv, potvrda o zakazanom liječničkom/stomatološkom pregledu, preporuku liječnika) ako ste vlasnik ili zakupac (vrijedi i za nositelje leasinga) nekretnine, pokretnine ili morskog plovila (brod, jahta itd.) u Republici Hrvatskoj graničnoj kontroli pri prelasku graničnog prijelaza u Republiku Hrvatsku potrebno je predočiti dokumentaciju kojom se dokazuje posjedovanje nekretnine/pokretnine u Republici Hrvatskoj (npr. vlasnički list/ugovor); članovima obitelji vlasnika će biti omogućen ulazak uz predočenje valjanog dokumenta iz kojeg je vidljivo srodstvo s vlasnikom.
Za ove osobe je određena je mjera karantene/samoizolacije uz zdravstveni nadzor u trajanju od 14 dana, uz mogućnost skraćenja trajanja mjere na 7 dana, ako osoba o svom trošku napravi bris nosa i ždrijela sedam dana po ulasku u Hrvatsku i dobije negativan rezultat PCR testa na SARS-CoV-2.
2. Ako stranci koji nemaju državljanstvo države članice EU, EGP ili prethodno navedenih zemalja, niti reguliran boravak u tim državama, žele ući u Republiku Hrvatsku zbog: poslovnih razloga ili gospodarskog interesa Republike Hrvatske, potrebno je predočiti dokumentaciju koja dokazuje poslovni razlog posjeta Republici Hrvatskoj ili gospodarski interes Republike Hrvatske, kao što je poziv na sastanak gospodarskog subjekta iz Republike Hrvatske, dokaz o članstvu u upravi, o vlasništvu ili suvlasničkom udjelu u tvrtki registriranoj u Republici Hrvatskoj, dokumentacija o dogovorenoj poslovnoj obvezi s fizičkom ili pravnom osobom i dr. turističkih razloga, potrebno je predočiti potvrdu plaćenog smještaja u nekom od smještajnih objekata u Republici Hrvatskoj (ugovor o zakupu ili paušalnom plaćanju kampa, ugovor o stalnom vezu u luci nautičkog turizma, dr.) i obrazovanja, potrebno je predočiti dokaz o školovanju/ studiranju (npr. indeks, potvrda obrazovne ustanove i dr.).
Ove osobe ne podliježu mjeri karantene/samoizolacije, ako na graničnom prijelazu predoče negativni nalaz PCR pretrage brisa nosa i ždrijela na SARS-Cov-2, koji nije stariji od 48 sati (računajući od vremena uzimanja brisa do dolaska na granični prijelaz).
Osobe koje ne predoče negativni nalaz PCR pretrage podliježu mjeri obavezne 14-dnevne karantene/samoizolacije. Putnici u tranzitu mogu putovati kroz Republiku Hrvatsku pod uvjetom da je ulazak ili tranzit u susjednoj zemlji omogućen. Prilikom tranzita potrebno je bez nepotrebnog zadržavanja koristiti najkraće prometne pravce, uključujući i autocestu tamo gdje je to moguće. Izlazak iz Republike Hrvatske mora biti u što kraćem roku, a najdulje 12 sati od trenutka ulaska, što će granična policija provjeravati.
U utorak, 14. srpnja, u 21 sat na Ljetna sceni GKS-a bit će prikazana predstava Traži se novi suprug. Ulaz je slobodan!
Ovo dramsko djelo Mire Gavrana, u kojem autor s izrazitim simpatijama oslikava prepoznatljive junake naše svakodnevice koji nastoje ostvariti svoje snove i ambicije, predstavit će gimnazijska dramska scena Kraljica.
Uloge tumače Zaga Grubešić, Jakov Kulić i Bartul Mušura.
