-

Na gradilištu ceste Stolac-Neum radi se punom parom unatoč pandemiji

Pandemija korona virusa nije poremetila radove na izgradnji ceste Stolac – Neum. Na nekoliko dionica radi se punom parom.

Iako gradilištu tunela Žaba, koji je bio najveća prirodna prepreka na ovoj cesti, a koji je lani u srpnju probijen, nismo mogli pristupiti zbog propisanih mjera, ipak, vidljivo je bilo da se radi punom parom.

Na jednoj strani izvode se radovi u tunelu, kako se to vidjelo s rampe gradilišta, koji je, praktično, pri kraju, a s druge se gradi veliki nasip te drugi objekti planirani na tom dijelu ceste, piše Avaz.

Kako kažu radnici, vodi se računa o svim mjerama i propisima i, praktično, ne napuštaju Neum kako se ne bi doveli u situaciju da ugroze svoje i zdravlje svojih kolega, ali i obitelji u unutrašnjosti BiH.

Do sada je, uglavnom sve išlo prema planu, a završetak radova na tom dijelu očekuju, kako je to predviđeno, u kolovozu ove godine.

Istovremeno, visoko u brdu iznad stare ceste bruji mehanizacija na dionici Prapratnica – Hutovo, a kako kažu iz poduzeća Ceste FBiH, odabran je izvođač i potpisan ugovor za izgradnju dionice Broćanac – Papratnica.

Također, zahuktali su se radovi i sa stolačke strane na izgradnji dionice Stolovi – Drenovac, čija je dužina 8,7 kilometara.

“Za preostale dvije dionice Hutovo – Cerovica i Cerovica – Stolovi, odnosno, lotove 5 i 6 raspisan je natječaj, a rok za predaju ponuda je 12. svibanj, dok je rok za završetak radova 14 mjeseci od dana uvođenja u posao”, rekli su iz Cesta FBiH za Avaz.

Također, zahuktali su se radovi i sa stolačke strane na izgradnji dionice Stolovi – Drenovac, čija je dužina 8,7 kilometara.

“Za preostale dvije dionice Hutovo – Cerovica i Cerovica – Stolovi, odnosno, lotove 5 i 6 raspisan je natječaj, a rok za predaju ponuda je 12. svibanj, dok je rok za završetak radova 14 mjeseci od dana uvođenja u posao”, rekli su iz Cesta FBiH za Avaz.

Studentski dom više nije karantena, napustila ga je i vlasnica pločanskog Doma za starije osobe

Dubrovački Studentski dom od danas više ne služi za smještaj bolesnika pozitivnih na koronavirus i onih kojima je određena izolacija. Potvrdio je to za Dubrovački vjesnik, ravnatelj Studentskog centra Marko Potrebica.

Nakon pada broja zaraženih više nije bilo potrebe da se Studentski dom koristi kao sekundarni centar za liječenje oboljelih od koronavirusa. Dvoje pozitivnih prebačeno je u Opću bolnicu Dubrovnik, a ostali su vraćeni u Dom umirovljenika ili pušteni svojim kućama. Tamo će ostati samo COVID ambulanta i drive-in punkt za testiranje. Naravno, ukoliko bude potreba, dom se odmah može staviti u funkciju. – ističe Potrebica te dodaje kako bi za petnaestak dana trebali biti nastavljeni radovi na dovršavanju Studentskog doma.

– Objekt je 93 posto građevinski završen i čim se radnici budu mogli vratiti, nastaviti ćemo radove i dovršiti prvi dubrovački Studentski dom. – poručuje Marko Potrebica.

Ravnatelj dubrovačke bolnice dr. Marijo Bekić također je potvrdio da je Studentski dom po pitanju koronavirusa zatvoren.

– Oni koji su se trebali nastaviti liječiti prebačeni su u bolnicu u kojoj je trenutno 12 pacijenata oboljelih od virusa COIVID – 19. Drugi su pušteni kućama, pa koliko znam i vlasnica Obiteljskog doma u Pločama – rekao je dr. Bekić.

OBAVJESTI! S radom počinju specijalističke ambulante u OB Dubrovnik, donosimo važne upute…

Opća bolnica Dubrovnik obavještava da od 4. svibnja 2020. g. započinju s radom specijalističke ambulante u Poliklinici.

Pacijenti će biti kontaktirati radi potvrde novih termina koji su točno precizirani. Stoga molimo sve pacijente koji su imali zadane termine prije početka ove pandemije, da ne dolaze u Bolnicu dok s njima ne uspostavimo telefonski kontakt.

Za sve invazivne procedure i elektivne zahvate pacijenti moraju prethodno biti upućeni na testiranje na COVID-19 od strane obiteljskog liječnika.

Svi oni koji imaju termin za pregled u bolnicu ne trebaju dolaziti satima prije, dovoljno je 10 minuta ranije jer prije toga neće biti moguć ulazak u prostorije bolnice. Svi naručeni pacijenti na ulazu u bolnicu će dobiti zaštitnu masku čije je nošenje obvezno, uz ostale mjere zaštite (alkoholno utrljavanje ruku, mjerenje tjelesne temperature i održavanje razmaka od dva metra).

Na glavnom ulazu bolnice bit će postavljen trijažni punkt na kojem će odgovorna osoba organizirati i nadzirati ulazak pacijenata u bolnicu, što znači da nema ulaska bez poziva. Prilikom ulaska u prostor bolnice obvezna je dezinfekcija ruku i brisanje cipela u dezinfekcijski otirač. Na trijažnom punktu pacijentima će se mjeriti tjelesna temperatura i uzimati epidemiološki podaci, kako bi se otklonila sumnja na moguću zarazu COVID-19, a u čekaonici će se istovremeno moći nalaziti samo dva pacijenta na posebno obilježenim sjedalima. Zadržavanje pacijenta u ordinaciji točno je vremenski određeno.

Pristup u Polikliniku, Odjel za labortorijsku dijagnostiku, Odjel za radiološku dijagnostiku, Polikliniku za zaštitu mentalnog zdravlja djece omogućen je putem ULAZA 2, što je adekvatno obilježeno.

Preporuka je naručivati se preko obiteljskog liječnika ili telefonski 431 600, 431 700.

Na snazi je i dalje zabrana posjeta hospitaliziranim pacijentima.

ŽUPANIJSKI STOŽER U posljednja 24 sata nije zabilježen novi slučaj koronavirusa

Prema zasad dostupnim podacima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata nema novih slučajeva zaraze koronavirusom, a svih 64 uzorka poslanih na analizu u srijedu su negativni.

Ukupno je 112 zaraženih. Imamo i tri izliječene osobe, dvoje djelatnika Doma za starije Ploče te jedna osoba iz Opuzena. Ukupno je 57 izliječenih osoba.

Od početka pandemije na analizu u Zagreb poslano je 1794 uzorka.

S današnjim danom hospitalizirano je 11 pozitivnih pacijenta, 10 osoba je na Zaraznom odjelu OB Dubrovnik, jedan pacijent je u Jedinici intenzivnog liječenja, ali poboljšanog stanja te više nije intubiran. U Studentskom domu nema pacijenata.

Ukupno je 352 građana u samoizolaciji, a u posljednja 24 sata nisu utvrđeni slučajevi kršenja mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 24 slučaja kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera, posebice što se tiče zabrane okupljanja i fizičkog distanciranja.

HZJZ objavio upute za vrtiće i škole: Tko treba ostati kod kuće, kada se smanjuje razmak…

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je upute za vrtiće i škole. U trećoj fazi popuštanja mjera, koja počinje 11. svibnja, omogućen je odlazak predškolskoj djeci u vrtiće, kao i povratak u škole učenicima od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, prenosi Večernji list

Kako navode, upute se odnose na ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osnovnoškolske ustanove u kojima je osigurana mogućnost zbrinjavanja djece rane i predškolske dobi te učenika koji pohađaju razrednu nastavu. Boravak u vrtićima i školama potencijalno može predstavljati veći rizik za zarazu djece koronavirusom nego što je to obiteljski dom odnosno kućanstvo, posebno ako su ukućani uključeni u takav tip dnevnih obaveza da mogu dosljedno izbjegavati situacije povećanog rizika za zarazu SARS-CoV-2.

Detaljne upute moguće je pročitati OVDJE., a ovo su neke odredbe:

Djeca s kroničnim bolestima ili u doticaju s kroničnim bolesnicima Preporučuje se ostanak kod kuće djece i osoblja/djelatnika s kroničnim bolestima (respiratornim, kardiovaskularnim, dijabetesom, malignim bolestima, imunodeficijencijama, djece s većim tjelesnim/motoričkim oštećenjima) kao i djece čiji roditelji/skrbnici ili ukućani imaju jednu od navedenih bolesti. Ako ukućani osoblja/djelatnika imaju jednu od navedenih bolesti ili su starije životne dobi (65 i više godina), osoblje/djelatnici tijekom boravka kod kuće pridržavaju se mjera fizičkog razmaka u donosu na ukućane kao i pojačane higijene radi zaštite ukućana.

Ostanak kod kuće kada je to moguće. Također potičemo ostanak kod kuće sve djece za koju se to može osigurati, s obzirom na to da broj djece u vrtićima i školama može biti takav da se mjere fizičkog razmaka u tim kolektivima neće moći poštovati. Budući da će se nastava na daljinu i dalje održavati, potičemo nastavak obrazovanja djece razredne nastave od kuće u svim situacijama kad je to moguće.

Fizičko udaljavanje od 2 m

Rad ustanove neophodno je organizirati na način da se osigura u što većoj mjeri socijalno distanciranje (fizički razmak) kao i pojačana osobna higijena i higijena prostora. Fizički razmak od najmanje 2 metra u zatvorenom prostoru posebno provode djelatnici u odnosu na druge djelatnike te se navedeni fizički razmak preporučuje održavati kada je god moguće između djelatnika i djece, s iznimkom njege djeteta koja se provodi u što kraćem vremenu.  

U istom zajedničkom prostoru (primjerice zbornica) djelatnici održavaju fizički razmak od 2 metra te se sastanci, dogovori i edukacije djelatnika odvijaju e-komunikacijom ili telefonom, a ulazak roditelja u ustanovu treba izbjeći kad je god moguće. U istom prostoru u isto vrijeme smiju boraviti isključivo djeca i odgajatelj/nastavnik iz iste odgojno-obrazovne grupe.

Fizički razmak kao i pojačanu osobnu higijenu djece neophodno je poticati, ali treba očekivati da će kod provedbe neminovno dolaziti do određenih odstupanja uslijed razvojnih značajki pojedine dobi koje karakterizira:

  • istraživanje prostora i predmeta koji okružuju dijete (u određenoj dobi stavljanje u usta ruku i predmeta),
  • znatiželja u odnosu na druge osobe/drugu djecu,
  • nerazumijevanje uputa,
  • nepoštovanje uputa, motorička nespretnost i nedoraslost,
  • motorički nemir i potreba za kretanjem.

Organizacija rada s djecom

Boravak u vrtićima i školama neophodno je organizirati na sljedeći način:

  • odgojno-obrazovne skupine djece s manjim brojem uvijek iste djece (po mogućnosti do 9 djece u grupi i jedan odgajatelj/nastavnik, što ukupno daje po mogućnosti 10 osoba
  • nakon formiranja skupine djece, 14 dana od početka primjene ovih uputa uključujući neradne dane, ne primaju se nova djeca u skupinu),
  • za jednu grupu djece brine jedan odgajatelj/nastavnik odnosno dva (u slučaju produženog boravka u školi odnosno u popodnevnoj smjeni u dječjem vrtiću) bez „preklapanja“,
  • izbjegava se fizički kontakt (bliski kontakt) djece iz jedne odgojno-obrazovne skupine s drugom djecom, roditeljima/starateljima druge djece i s drugim djelatnicima ustanove,
  • svaka odgojno-obrazovna skupina boravi u jednoj odgovarajućoj prostoriji,
  • odgajatelj/nastavnik s djecom provodi što je više moguće vremena na otvorenom,
  • krevetići za dnevni odmor djece, stolovi za jelo i školske klupe razmiču se tako da djeca leže odnosno sjede na udaljenosti od 2 metra i to svako dijete uvijek na istom mjestu.

Organizacija prostora

Preporučene značajke prostorije u kojoj boravi jedna odgojno-obrazovna grupa djece (učionica ili drugi odgovarajući prostor, primjerice sportska dvorana):

  • prostorija što veće površine i visine, prozračna i osunčana (odgovarajući izvor dnevnog svijetla),
  • prostorija je vratima odvojena od prostorija u kojima borave druge skupine,
  • prostorija se može dobro provjetriti vanjskim zrakom,
  • u neposrednoj blizini prostorije je toalet koji koristi isključivo ta odgojno-obrazovna grupa,
  • u prostoriji je potrebno organizirati prehranu djece (obroci se mogu dostaviti u prostoriju te konzumirati u prostoriji), na način da osoba koja donosi hranu ostavi hranu na kolica ili sl. ispred ulaza u učionicu/skupine te odgajatelj/učitelj unosi hranu u prostoriju u kojoj borave djeca, hrana mora biti unaprijed podijeljena u porcije.
  • prostorija ima direktan izlaz na veću terasu, balkon ili, ako je moguće, dvorište,
  • izbjegava se svaki ulazak drugih osoba (primjerice zbog čišćenja, popravka ili donošenja hrane) u prostoriju tako dugo dok su djeca u prostoriji,
  • prolazak kroz zajedničke prostorije treba izbjegavati i skratiti na minimum, a ako je navedeno neophodno, prolaz kroz zajedničke prostorije se organizira na način da u isto vrijeme prolaze djeca i odgajatelj/nastavnik iz jedne odgojno-obrazovne skupine dok druge osobe ne prolaze u isto vrijeme, uz poticanje djece da kod takvih prolaza ne dotiču površine ili predmete.

Ulazak i izlazak iz vrtića i škola

Ograničen ulazak u školske ustanove. Do daljnjeg su zabranjeni svi posjeti vrtićima i školama (primjerice kazališne predstave, izvannastavne aktivnosti i sl.).  Neophodno je osigurati protok/dolazak što manjeg broj osoba, kako na ulazu u vrtić ili školu tako i u unutarnjim prostorima ustanove”, navodi se u uputama.

Prometna nesreća u Ulici Zrinskih i Frankopana

Oko 10:30 dogodila se prometna nesreća na križanju ulica Zrinskih i Frankopana i A. Stepinca u Metkoviću u kojoj je sudjelovalo osobno vozilo VW Passat i teretno vozilo.

Na mjesto nesreća je stigla Hitna medicinska služba i policija. Doznajemo da je u osobnom vozilu bila vozačica s djetetom i da srećom nisu teže ozljeđeni.

U ovom trenutku policija vrši očevid uz regulaciju prometa.

 

Izgrađena promatračnica na Baćinskim jezerima

Promatračnica za bioraznolikost, dodatni edukativni sadržaj Baćinskih jezera, sadržajno osmišljen u suradnji Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i Udruge Hyla, ušao je u završnu fazu izgradnjom objekta, kao sastavni dio aktivnosti projekta Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve.

Promatračnica za bioraznolikost osmišljena je na način da, širokim spektrom edukativnih elemenata, pruži informacije koje će posjetiteljima dodatno približiti prirodne ljepote i biološko značenje Baćinskih jezera. Budući da je promatračnica smještena na rubu jezera, znatiželjni posjetitelji imat će priliku, kroz posebne prozore, promatrati biološku raznolikost ovog područja.

Nositelj aktivnosti gradnje i opremanja promatračnice Grad Ploče, trenutno je u postupku nabave opreme koja će, modernim pristupom, interpretirati prirodne vrijednosti Baćinskih jezera. Zbog trenutne situacije s virusom COVID-19, predviđa se da će opremanje trajati dulje nego je predviđeno.

U vrgoračkom vinogorju podignut matičnjak autohtonih sorti Zlatarice i Trnka

U vrgorskom vinogorju, jednom o najvećih u Hrvatskoj po broju zasađenih čokota vinove loze, jučer je podignut matičnjak dviju bezvirusnih, autohtonih sorti – bijele sorte Zlatarice i crne sorte Trnak.

Rezultat je to dvogodišnje suradnje Grada Vrgorca sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom koji vodi projekt podizanja matičnjaka bezvirusnih klonova sorti Zlatarica vrgorska i Trnak s ciljem njihove pune revitalizacije.

Zahvaljujući ovom matičnjaku koji će omogućiti proizvodnju pupova određenih po kvaliteti dokazanih klonova, ztri do četiri godine moći će se proizvesti bezvirusni sadni materijal za podizanje novih nasada Trnka i Zlatarice, ali i unaprijediti spoznaje u procesima vinifikacije.

Vrgorski kraj obiluje autohtonim sortama kojima se u prošlosti nije davao potrebni značaj tako da su se stihijski sadile razne sorte, osobite one dobre rodnosti koje su služile samo za proizvodnju grožđa, i to u većim količinama, dok je vinarstvo bilo sekundarno. Slijedom toga, naše stare sorte su pomalo gotovo iščezle iako je riječ o sortama iz kojih nastaju vina vrhunske kvalitete. Osobito se ističu Zlatarica i Trnak koje se vraćaju u prvi plan suradnjom Grada Vrgorca, Udruge vinogradara i vinara Grada Vrgorca i Agronomskog fakulteta iz Zagreba.

Zahvaljujući tom projektu naši će poljoprivrednici dobiti mogućnost sadnje čistih autohtonih sadnica uz sve stručne i znanstveno dokazane informacije kako mogu poboljšati kvalitetu i količinu konačnog proizvoda. Među prioritetima je osiguravanje kvalitetne reprodukcije, odnosno, proizvodnja autohtonog sadnog materijala što će dovesti do poboljšanja sortnih karakteristika.

Očuvanje i gospodarska evaluacija autohtonih sorti vinove loze iznimno je važna za mnogobrojne obiteljske gospodarstvenike vrgorskog područja, a u ovim aktivnostima leži i veliki potencijal za daljnji razvoj vinarstva i eno-gastro turizma s obzirom na to da se područje vinogorja nalazi u zaleđu Makarske rivijere. Obiteljsko poljoprivredna gospodarstva s područja Grada Vrgorca od stručnjaka s Agronomskog fakulteta dobit će važna znanja i informacije za bavljenje vinarstvom.

Ove godine zasadili smo oko 320 sadnica vinove loze Zlatarice i Trnka te bismo s drugom godinom, nadamo se, imali broj od 500-tinjak trsova. Riječ je o sortama specifičnim za ovaj dinarski kraj, a koje se ponajprije izdvajaju kvalitetom. Zanimljivost je da je upravo Zlatarica sorta za koju vinogradari i potrošači imaju samo riječi hvale, pojasnio je vrgorski vinogradar Dario Gašpar.

Bogata ponuda u malim vinarijama važan je dio daljnjeg razvoja ruralnog turizma, a u vrgorskom kraju sigurno će dodatno obogatiti turističku ponudu. U vrgorsko vinogorju zasađeni su milijuni čokota vinove loze, a s obzirom i na pršutane na svom području, Vrgorac s pravom nosi epitet grada Dalmatinskog pršuta i vina.

Grad Vrgorac i zagrebački Agronomski fakultet 2018. godine su potpisali petogodišnji ugovor o suradnji o istraživanju i očuvanju dviju sorta vinove loze – Zlatarice (bijela sorta) i Trnka (crna sorta), kako bi se, među ostalim, potaknula i prodaja sadnica i van granica Grada Vrgorca, naravno uz kontrolu Grada i Agronomskog fakulteta.

Konačno malo bolje vijesti: Na autocestama 30% više vozila, raste prodaja goriva i promet u trgovinama

Popuštanje mjera karantene ipak je hrvatskom gospodarstvu omogućilo da prodiše, makar i na škrge, što bi Hrvatskoj, u konačnici, moglo omogućiti da izbjegne najcrnji scenarij krize potaknute pandemijom koronavirusa, piše Jutarnji list.

Ipak, upozoravaju makroekonomisti, povratak u normalu još je jako daleko, a od posljedica udara koji je pandemija dosad ostavila na ekonomiju Hrvatska će se oporavljati još godinama. Sve će, naravno, ovisiti o epidemiološkoj situaciji i nadi da se u potpuni lockdown nećemo morati ponovno vraćati: u tom slučaju, saldo bi bio još negativniji nego što je sada!

– Čini se da je prvo poluvrijeme pri kraju i da nam je gospodarstvo malo prodisalo. Neki sektori hrvatskoga gospodarstva, poput turizma i s njime povezanim djelatnostima, u ovoj će godini imati velikih problema i sigurno je da će teže izaći iz krize. S druge strane, sektori pružanja osobnih usluga, ali i OPG-a, već su se polako počeli oporavljati ili će se oporaviti znatno brže i lakše – kaže Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta i dalje se kao najvjerojatnijeg drži scenarija pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini od 9 posto. Potpuni lockdown, upozorava, gospodarstvo u prosjeku stoji oko 3 posto BDP-a mjesečno, a u uslužnim ekonomijama, kakva je naša, taj pad može biti i veći, ovisno o dijelu godine.

Dobitnici i gubitnici

– Već se sada može reći da će najveći gubitnik biti turizam i s njim povezane djelatnosti. Čak i ako svi Hrvati ovog ljeta odu na more, to ne bi moglo nadomjestiti gubitak prometa od stranih turista. S druge strane, imamo i dobitnike, u koje pripadaju proizvođači hrane i prehrambenih proizvoda, zatim farmaceutska industrija i proizvođači higijenskih potrepština – zaključuje Lovrinčević. Smatra i kako bi Vlada brzo morala izaći u javnost s mjerama daljnje podrške gospodarstvu kako bi se tvrtke mogle pripremiti.

Ekonomisti, naravno, upozoravaju da nitko još u ovom trenutku ne može prognozirati kakvi će biti konačni učinci popuštanja mjera karantene. Sam proces deblokade tek je u tijeku i trebat će pričekati razvoj situacije, kako ekonomske tako i epidemiološke. No, neki podaci ipak bude nadu.

Primjerice, Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb u posljednja dva tjedna bilježe polagani rast prometa i prihoda na svim dionicama kojima upravljaju. Prema dostupnim podacima, bilježi se ukupan porast prometa od 30 posto te rast prihoda od oko 20 posto. No, za sada je tu ipak riječ o blagom povećanju jer treba uzeti u obzir da se od druge polovice ožujka bilježi pad prometa od čak 70 posto.

Navala u dućane

Denis Čupić, predsjednik HUP-ove Koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara, rekao nam je da je u velikim trgovačkim formatima, poput Emezzete, već u ponedjeljak zabilježen posjet gotovo jednak kao i na taj dan prije krize, ali da nema podatke o prometu.

– Vjerojatno su ljudi odlučili iskoristiti slobodu kretanja i izaći u veliku trgovinu namještajem, ali nemamo podatke o prometu. Isti je slučaj s drugim velikim trgovinama neprehrambenim artiklima, koji su ovaj tjedan otvorili svoja vrata, ali mali formati trgovina u centrima gradova nemaju ni izbliza takav posjet, a promet je 95 posto manji nego prije krize.

Vidjet ćemo što će biti kada se otvore dućani u velikim trgovačkim centrima, ali je problem što su neke stvari i zakonski nejasne, pa od Vlade tražimo dodatne odgovore – rekao nam je Čupić.

U Ini nam, pak, kažu da se od 16. ožujka do 27. travnja prosječan pad potražnje za derivatima na njihovim crpkama kretao oko 40% u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ipak, u Ini ističu da je blag pomak zabilježen od ponedjeljka 27. travnja, no u usporedbi s istim danima prošle godine potražnja za derivatima i dalje je manja otprilike za 30%.

Iznos fiskaliziranih računa pao 35 posto u odnosu na 2019.

Prema podacima Porezne uprave, iz sustava fiskalizacije za razdoblje od 19. do 28. travnja ove godine za sve djelatnosti broj fiskaliziranih računa iznosio je 30,655.419, a iznos fiskaliziranih računa iznosio je 3.152,254.073,79 kuna. U istom razdoblju prošle godine broj fiskaliziranih računa iznosio je 57,882.729 kuna, a iznos fiskaliziranih računa iznosio je 4.689,103.253,93 kuna. To znači da se broj računa smanjio za 48 posto, a iznos za 35 posto.

U trgovini na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala, broj fiskaliziranih računa je u tom razdoblju ove godine bio na razini od 22,369.763, a iznos računa na 2.496,096.688,52 kune. Prošle je godine u tom razdoblju u toj djelatnosti broj računa iznosio 33,564.679, a iznos računa 3.220,234.989,97 kuna. Odnosno, pad broja računa bio je 33 posto, a pad iznosa računa 22 posto.

U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluge hrane broj računa u tom je razdoblju u 2020. iznosio 724.568, a iznos računa 47,290.901,92 kune. Prošle je godine u tom razdoblju broj računa bio na razini od 10,242.202, a iznos računa 607,410.660,57 kuna. Dakle, pad broja računa u ovoj godini u odnosu na 2019. bio je 93 posto, a iznosa računa 93 posto.

Više možete pročitati na portali Jutarnjeg lista.

U vrijeme ‘korone’ u Županiji je bilo 7 vjenčanja ‘pod maskama’, jedno u Opuzenu

Koronavirus jest podmuklo pokvario svadbene planove stotinama mladenaca, ali ipak nije potpuno zaustavio vjenčanja u Dubrovniku i našoj županiji, piše Dubrovački vjesnik.

Otkad je 19. ožujka na snagu stupio paket restriktivnih mjera za suzbijanje epidemije pa do 17. travnja, svim preprekama usprkos, sklopljena su četiri građanska braka u Matičnom uredu Dubrovnik, jedan u Matičnom uredu Opuzen, jedan građanski brak u Matičnom području Župa dubrovačka, te jedan brak u Matičnom uredu Cavtat. Iz Matičnog ureda Dubrovnik izvijestili su kako nije bilo evidentiranih crkvenih brakova s građanskim učinkom. Mladenci su dolazili iz Slavonije, Konavala, Dubrovnika, te jedna nevjesta iz Crne Gore.

Matičari su nam otkrili i kako izgleda obred sklapanja braka u izvanrednim okolnostima:
– Kod obreda se postupa prema uputama Nacionalnog stožera i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Slijedom toga, na obred sklapanja braka dolaze četiri osobe, s maskama i rukavicama, svojom kemijskom olovkom, te se drži preporučene udaljenosti između osoba.

Kad je pak riječ o najavljenim e-vjenčanjima, dubrovački ‘matičari’ kažu kako od nadležnih nisu dobili nikakve naputke u tom smislu, piše Dubrovački vjesnik.

 

Zadnje objavljeno