Svečanim misnim slavljem uz nazočnost velikog broja vjernika jutros je na Dragoviji proslavljen blagdan zaštitnika mjesta sv Ivana Krstitelja.
Uoči svete mise održana je procesija sa svečevim kipom župnik don Mile Čalo tom prigodom je obavio blagoslov polja. Današnju svečanost brojni Dragovinjci nastavili su obiteljskim okupljanjem na djedovini.
1 of 6
I u Prudu je svetom misom s procesijom proslavljen blagdan sv. Ivana Krstitelja. Svetu misu predvodio je prof. dr don Ivan Kešina rodom iz Vida. Slavlje je pjesmom uveličao mješoviti župni zbor.
1 of 8
Veliku fotogaleriju proslave današnjega blagdana na Dragoviji i u Prudu možete pogledati na stranicama vid.hr i vidonjac.hr
Iz komunalnog poduzeća Metković d.o.o. obavještavaju korisnike vodnih usluga na području grada Metkovića i naselja Krvavac II i Doljani, da će danas, 25. lipnja 2020. od ponoći do 2 sata ujutro zbog radova na vodoopskrbnoj mreži doći do prekida u isporuci vode.
Na današnjoj konferenciji za medije u 14 sati ministar Davor Božinović je objavio promjene režima na državnoj granici s BiH, Srbijom, Kosovom i Sjevernom Makedonijom. Svi koji u Hrvatsku ulaze iz smjera navedenih država morat će ići u 14- dnevnu samoizolaciju. Izuzetak su putnici koje su u tranzitu, konkretno, to se odnosi na Neumski koridor.
Ova odluka stupa na snagu od ponoći 25. lipnja.
Ostaje otvoreno pitanje učenika koji polažu državnu maturu a dolaze iz BiH. Upute za njih će biti objavljene do kraja dana.
Na dan sv. Ivana Krstitelja 1930. u Metkoviću, u kući na kraju Krnjesavca, rodio se Ivan Slamnig, hrvatski pjesnik, prozaik, književni teoretičar i prevoditelj.
Od tada je prošlo punih 90 godina… Da nije ove nesretne korone, danas bi tim povodom u Metković došli akademici Luko Paljetak i Tonko Maroević. Ovako nam ostaje prisjetiti se tog velikana pera i, kako je netko jednom o njemu napisao, velikog zafrkanta novije hrvatske književnosti. Treba li spominjatiBarbaru?
Slamnig je nakon završenog studija od 1955. do 1958. živio i djelovao u Metkoviću kao prosvjetni radnik. Potom se s obitelji preselio u Zagreb gdje je bio sveučilišni profesor, gdje je student njegove prve generacija bio akademik Tonko Maroević. Ivan Slamnig je preminuo u Zagrebu 2001.
Slamnigova Izabrana djela su našla svoje mjesto u Matičinoj ediciji Stoljeća hrvatske književnosti. U prigodi promocije knjige u veljači ove godine u Metkoviću priređivač Izabranih djela akademik Maroević je rekao da je Slamnig jedan od najuniverzalnijih i najvažnijih hrvatskih književnika u drugoj polovini dvadesetoga stoljeća.
Za kraj donosimo Slamnigovu pjesmu u kojoj se on osvrće i čezne za samim sobom i pronalazi se u ambijentu svoga duhovnog zavičaja, pod starim orahom…
Kad mi svega bude dosta
evo oči, da ću poći
k onome što dolje osta.
Neću činit više, bome
ono, što do sada morah,
sjesti ću pod stari orah
(sličan onom pokojnome!)
stol će prostrt bit bjelinom,
za nj ću sjesti, pa ću jesti
kruh sa sirom, ribu s vinom.
U sklopu projekta Ja iz ove zemlje ne idem!započela je završna faza projektnih aktivnosti. Jedna od projektnih aktivnosti je i osposobljavanje gerontodomaćica. Kroz obrazovanje ciljana skupina će steći nova znanja i vještine, te će sudjelovanjem osnažiti i unaprijediti radni potencijal. Predavanja se sastoje od teorijske i praktične nastave.
Kompetencije koje polaznica stječe završetkom programa:
prepoznati i razlikovati potrebe osoba treće životne dobi te im pomagati primjenjujući načela poštovanja integriteta i dostojanstva osobe;
prilagoditi načine pripreme obroka/pripremati ga ili dostaviti hranu korisniku;
koristiti odgovarajuće postupke u održavanju osobne higijene, higijene i čišćenja (stambenog) prostora, odjeće i osobnih predmeta;
prilagoditi i obavljati poslove potrebama starije osobe i uvjetima kućanstva;
komunicirati na primjeren način sa starijim osobama i primijeniti pravila poslovnog bontona pri ostvarivanju suradnje s relevantnim ustanovama; primijeniti pravila zaštite na radu i pružanja prve pomoć.
Cjelokupnu edukaciju vodi Pučko otvoreno učilište Žižić.
Nositelj ovog projekta je udruga DOBRA, a ovaj projekt provodi na području općina Pojezerje, Slivno, Zažablje i grada Metkovića zajedno sa partnerskim organizacijama: Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – podružnica Dubrovnik, Centrom za socijalnu skrb Metković, Općinom Zažablje, Općinom Pojezerje, Udrugom osoba s invaliditetom Prijatelj i Gradom Metković.
Projekt Ja iz ove zemlje ne idem! sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i to u iznosu od 2.692.465,66 kuna.
– Start će biti u 18 sati na regatnoj stazi na Jarunu. Utrka je duga 9 km, i biti će zanimljiva svim gledateljima, te vas sve pozivamo! – kažu u UL Sv. Ilija.
Na utrci će nastupiti 16 lađarskih ekipa: UL Stablina, ULCrni put, SU Argo Bjelovar, Hrvatska ratna mornarica, Šumari Bjelovar, UL Zagreb, UL Gospa Karmelska Krvavac, UL Jerkovac, UL Sisak, UL Slivno, Veterani IV.gbr, Salašari somborski, Vinkovački lađari, Opuzen, te dvije ekipe UL Sv. Ilija.
– Početkom godine prošli smo na natječaju Grada Zagreba za organizaciju ove utrke, te je organizirali uz pomoć Grada zagreba i TZ Grada Zagreba i naših sponzora. Svim lađarima želimo sretan put, i dobro druženje! – poručuju iz UL Sv. Ilija Metković.
Situacija s koronavirusom u Italiji i Hrvatskoj nije ista. U Hrvatskoj je, zahvaljujući dobrom radu Stožera, znatno manji broj zaraženih i umrlih – ističe dr. Nela Sršen, koja je nakon šest mjeseci neprekidna rada u sveučilišnoj bolnici u Padovi i borbe s virusom uspjela uhvatiti vremena i doći u Metković posjetiti majku, piše Slobodna Dalmacija.
– Najviše sam se za nju brinula. Teško je kad ne možeš doći i zagrliti svoju majku – kaže liječnica, na kojoj je tromjesečna korona-kriza ostavila dubok trag. Ljuti se na Hrvate jer su nonšalantni. Maske se ne nose, socijalna distanca se ne poštuje, a svi govore o drugom valu i broje nove pozitivne.
– Kad sam se pojavila u Zagrebu s maskom, svi su me u čudu gledali. Neki su vjerojatno pomislili da sam luda ili zaražena – govori dr. Sršen.
Možda cjepivo i ne treba
Ona je i sama često bila u situaciji neposredna kontakta s koronavirusom u operacijskoj dvorani sveučilišne bolnice u Padovi, gdje radi kao kirurginja, zbog čega je završila u dvotjednoj izolaciji.
– Onog trenutka kada je završio “lockdown”, ne znači da je i virus nestao. Postoje još mala žarišta. Ali situacija više nije ista kao u veljači. Ako imamo pozitivnih pacijenata, više nema potrebe da oni idu u reanimaciju. Virus je definitivno oslabio i njegov viralni naboj nije kakav je bio. On se s vremenom mijenja, ali ne zato što je mutirao. Ima četrnaest manjih mutacija koje bi pokrivalo cjepivo. Ovaj novi virus ima ovojnicu koja ne mutira. I baš to je razlika u odnosu na cjepivo protiv gripe. Svake godine mora se raditi novo cjepivo jer se virus gripe mijenja, a s koronom to nije slučaj. Na koncu, ostaje otvoreno pitanje je li cjepivo protiv koronavirusa uopće potrebno – smatra naša sugovornica.
Ona kaže da Stožer i epidemiološka služba moraju promijeniti parametre testiranja. Ne mogu se ponašati kao prije tri mjeseca jer je virus evidentno oslabio.
– Svi oni koji su danas pozitivni ne moraju nužno biti zarazni za okolinu, ali to je pojam koji u Hrvatskoj trenutačno ne postoji. Kada se iznose podaci o novim slučajevima, primjerice, kažu kako “imamo tri pozitivna”. U našoj svijesti stvara se slika o tri pacijenta koji su infektivni i mogu zaraziti druge ljude. Kao što je poznato, visoki viralni naboj vrlo brzo ubija zdrave stanice, vidjeli smo posljedice toga, tisuće zaraženih i umrlih u Italiji. Međutim, ako je viralni naboj nizak, on ne može zaraziti stanice domaćina. Dakle, osoba je pozitivna na testiranju i nije dalje infektivna. To su takozvani asimptomatski slučajevi kakvih je sve više – ističe dr. Sršen.
Prema njezinim riječima, prilikom standardnog PCR testiranja danas je potrebno učiniti više ciklusa amplifikacije da se utvrdi postoji li nekakav trag virusa kod testirane osobe, dok je na početku epidemije bio dovoljan samo jedan ciklus koji je pokazivao je li osoba zaražena.
I on želi preživjeti
– To nam potvrđuje da virus slabi. Trebamo razlikovati slučaj visoke viremije, kada je osoba pozitivna i visoko zarazna, te slučajeve kada osoba ima nizak naboj virusa u sebi, bez simptoma, a kamoli da zarazi ljude u okolini – pojašnjava dr. Sršen. Postoji li objašnjenje zašto virus postaje blaži?
– To je veoma teško objasniti. Virus je pametan. On treba preživjeti i potrebno mu je živo biće. Dakle, njemu nije cilj ubiti domaćina. Sama transmisija virusa s čovjeka na čovjeka nosi tračke naših genoma, pa virus postaje blaži, odnosno adaptira se jednako kako su se kroz povijest adaptirali slični virusi. Nadam se da će i ovaj tako postati dio nas jer je već ušao u naš život i s vremenom se manifestirati kao obična prehlada. Očekujemo li onda drugi val, koliko je on realan?
– Ako u tom drugom valu podrazumijevamo tešku ekonomsku krizu i teško psihičko stanje ljudi, onda je odgovor da – doći će drugi val.
To što koji put imamo više pozitivnih osoba ne znači da nam dolazi drugi val. Razlog je što je završio “lockdown” i ljudi se više kreću. Ali treba poštovati sve epidemiološke mjere. U Italiji je kazna za nenošenje maske 400 eura. U Hrvatskoj nitko ne nosi masku i ne poštuje se socijalna distanca, svi se grle i ljube. I svi govore o drugom valu, a ne poštuju se epidemiološke mjere, ja sam šokirana. Na mene je ova situacija ostavila traga. U regiji Veneto, gdje živim, dnevno je bilo po dvije tisuće pozitivnih i 800 mrtvih ljudi. Zato sam još šokiranija takvim ponašanjem ljudi u Hrvatskoj, kao da se ništa nije dogodilo. U Hrvatskoj nije, ali u Italiji jest i zato trebamo biti oprezni. Drugog vala neće biti ako se ljudi budu odgovorno ponašali – rezolutna je dr. Sršen.
Ako se gosti vrate i požele ovo ljeto uživati na našoj obali svi se iznajmljivači trebaju dobro pripremiti i na slučaj “što ako”. Znate li uistinu što poduzeti ukoliko vam se gost obratti i kaže da je, primjerice, razvio simptome korona infekcije?
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je predstavio postupak što uraditi ukoliko se bolest pojavi kod gosta u turističkom smještajnom objektu, piše Slobodna Dalmacija.
Ukoliko postoji sumnja da vam je gost obolio, odgovorna osoba mora obavijestiti liječnika u ugovornoj ili turističkoj ambulanti.
Ukoliko liječnik pri prvom kontaktu s gostom i sam utvrdi kako postoji stvarna sumnja o pojavi bolesti – tada morate zamoliti gosta da ostane u smještajnoj jedinici, sa zatvorenim vratima, morate ga uputiti da ne smije napuštati sobu do dolaska liječnika, ali mu i omogućiti medicinsku masku kao i dovoljnu količinu papirnatih maramica.
Poslije toga sve je na epidemiološkoj službi. Oni odlučuju je li potrebno obaviti testiranje, a domaćin za to vrijeme mora paziti da je gostu omogućena dostava hrane.
U slučaju potvrde zarazne bolesti gost se transportira se u zdravstvenu ustanovu, ukoliko to zahtijeva njegovo zdravstveno stanje. Sukladno uputi liječnika dozvoljava se korištenje osobnog vozila, ali transport javim prijevozom nikako nije dozvoljen.
Ukoliko pak vaš gost ima blage simptome bolesti, ili ih uopće nema, provodi se izolacija u smještaju. Zamjena posteljine kao i čišćenje sobe se ne smije odvijati u uobičajenim razmacima i na uobičajeni način. Svaki takav gost mora sam održavati čistoću sobe/prostora u kojem boravi sa sredstvima koja će im smještajni objekt ustupiti na raspolaganje. Usluživanje obroka odvijat će se dostavom do pred vrata sobe/apartmana.
Domaći gosti idu kući u samoizolaciju, o čemu dalje skrbi izabrani liječnik (u konzultaciji s nadležnim epidemiologom), dok strani gost s potvrđenom COVID-om može se prije isteka izolacije vratiti u svoju države nakon konzultacije sa liječnikom, piše Slobodna Dalmacija.
Ministarstvo poljoprivrede za sve zainteresirane poljoprivrednike organizira tečaj Seoski turizam (dopunska djelatnost na poljoprivrednom gospodarstvu). Tečaj se provodi kroz Mjeru 01 – Prenošenje znanja i informacija, te je besplatan za nositelje ili članove poljoprivrednog gospodarstava.
Trodnevni tečaj će se održati u Metkoviću, u Galeriji GKS-a, u vremenu:
Korona-kriza ugrozila je i poljoprivredu kojoj ni prije a ni poslije pandemije ne cvjetaju ruže.
Pred nama je sezona berbe voća i povrća, u plastenicima dozrijevaju krastavci, paprike, rajčice, a na otvorenom počinje berba lubenica, koja će biti upamćena kao prva u novijoj povijesti u kojoj bi mogli izostati strani kupci.
Prazni hoteli i privatni smještaj nužno uvjetuju i smanjenje potrošnje voća i povrća pa je realno očekivati da poljoprivrednici neće imati kome prodati svoje proizvode. Apsurdno je da se, unatoč izostanku turista, uvoz rajčica, paprika i lubenica ne smanjuje.
– Riječ je o uvozu po dampinškim cijenama koji uništava domaću proizvodnju. Takvo voće i povrće uglavnom je niže kvalitete i već imamo nekoliko slučajeva da su trgovci vratili pošiljke krastavaca uvezenih iz Albanije. – kaže za Slobodnu Dalmaciju agronom Robert Doko.
Cijene se ne mijenjaju
Doko smatra da je uvoz veća prijetnja ovdašnjim poljoprivrednicima negoli korona-kriza i izostanak turističke sezone.
– Treba mijenjati svijest kupaca, koji bi kupovali naše proizvode. Tako bi se poticala domaća poljoprivredna proizvodnja koja bi bila dostatna za podmirenje naših potreba, a mogli bismo i izvoziti. Kupac mora imati pravo izbora, ali i vidljivo označene proizvode, tako da u svakom trenutku zna gdje je jabuka, rajčica ili jagoda uzgojena. Deklaracije moraju biti čitljive, a ne napisane sitnim slovima. – kaže Doko.
U neretvanskim plastenicima trenutačno dozrijevaju paprike, rajčice i krastavci. Prosječna cijena je kao i u normalnim godinama, no na tržište već stižu lubenice iz Grčke i Albanije.
Sve to jasno ukazuje na to da treba ograničiti uvoz svih vrsta voća i povrća. Najbolji primjer za to je ovogodišnja proizvodnja i prodaja jagoda. Neretvanski i vrgorski jagodari zadovoljno trljaju ruke jer su jagode prodavali po iznenađujuće dobroj cijeni. Prosjek je bio oko 20 kuna, dok je prethodnih godina prosječna cijena bila i desetak kuna niža. Glavni razlog tomu je korona-kriza i nemogućnost uvoza jagoda iz Italije, gdje je nedostajalo radne snage u berbi, pa jagode na plantažama nisu brali ni izvozili.
– Iznimno smo zadovoljni, sezona berbe jagoda je dobro završila. Uglavnom smo jagode prodavali otkupljivačima izravno. Epidemija korone nije nam naštetila, jagode su se prodavale puno bolje negoli prošle godine – kaže predsjednik udruge Vrgoračka jagodaSlobodan Dropulić.
Za razliku od uzgajivača rajčica, paprika, krastavaca, lubenica, dinja i mandarina, koji očekuju neizvjesno ljeto i jesen, za proizvođače jagoda ovo je bila godina za pamćenje.
Zadovoljni urodom
– Ovo je jedna solidna godina, gdje se dalo nešto i zaraditi, a zaradu preusmjeriti u nova ulaganja u proizvodnju – reći će mladi neretvanski poljoprivrednik Petar Bjeliš, koji je zasadio tridesetak tisuća sadnica jagoda, i to sorte clary koja se pokazala iznimno dobra u dolini Neretve. Slatka je i posebno ukusna pa je i kupci prepoznaju među drugim sortama jagoda.
– Berba jagoda privodi se kraju. Cijena se dobro drži, a razlog je vjerojatno nedostatak robe iz uvoza. Urodom smo također zadovoljni. – kaže Bjeliš.
Poljoprivrednici na terenu su itekako svjesni da se uvoz voća i povrća ne može potpuno zabraniti, ali smatraju da se trebaju iznaći mehanizmi, poput dodatnih kontrola kvalitete, kako bi kupci na policama trgovačkih centara znali što i po kojoj cijeni kupuju, piše Slobodna Dalmacija.
