-

Podignuta optužnica protiv 26-godišnjaka zbog izazivanja prometne nesreće

Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je, nakon provedene istrage, podiglo pred Županijskim sudom u Dubrovniku optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1994.) zbog počinjenja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 4. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona, prenosi Dubrovački vjesnik.

Okrivljeniku se stavlja na teret da je 6. lipnja 2019. na predjelu grada Ploča upravljao vozilom pod utjecajem alkohola i suprotno zakonskim odredbama o brzini kretanja u vezi stanja ceste, zbog čega je izgubio nadzor nad vozilom te je izvan kolnika udario u stablo pri čemu je putnik u njegovu vozilu preminuo od zadobivenih ozljeda na mjestu nesreće.
Okrivljenik se brani sa slobode.

Ministar Beroš za HRT: Danas ćemo proglasiti opasnost od epidemije širenja koronavirusa!

Kako se Hrvatska bori s koronavirusom i kako se priprema s obzirom na dramatične brojeve koji dolaze iz Italije, u HRT- ovoj emisiji U mreži Prvog govorili su ministar zdravstva Vili Beroš, zamjenica ravnatelja za javno zdravstvo dr. sc. Ivana Pavić Šimetin te pročelnica za zdravstvo Primorsko-goranske županije dr. sc. Đulija Malatestinić koja je i predsjednica Stožera za zarazne bolesti.

Ministar Beroš kazao je da se broj oboljelih nije promijenio u odnosu na jučerašnji dan. Naglasio je da je potvrđeno 10 slučajeva zaraze koronavirusom. Pet slučajeva je u Rijeci, tri su u Zagrebu te dva u Varaždinu.

Beroš je kazao da su u tijeku 272 testiranja te da 10-ak još nije dovršeno.

Najavio je da će danas proglasiti opasnost od epidemije širenja koronavirusa, ali da je to samo administrativna mjera te da se ne odnosi na zatvaranje škola.

Rekao je da je u Italiji jutros povećan broj osoba koji boluju od koronavirus te da se epidemiološka situacija ondje i dalje pogoršava.

Pavić Šimetin kazala je da epidemiološka služba u Hrvatskoj ima 24-satna dežurstva te da Hrvatski zavod za javno zdravstvo za svaku situaciju koja zahtijeva specifične preporuke i specifična postupke pokušava izraditi posebne naputke.

Kazala je da se na stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo mogu naći sve relevantne i važne informacije koje zanimaju građane. Pavić Šimetin ističe da su uveli još dva dodatna telefonska broja koji su dostupni građanima od 8 do 22 sata radnim danom te vikendom od 8 do 14 sati. Brojevi su 091 4683032 i 099 4683001.

Beroš je istaknuo da je Hrvatska nastojala biti korak ili dva ispred bolesti te da smo se dobro pripremili za dolazak koronavirusa u Hrvatsku.

Istaknuo je da je u Hrvatskoj 2600 osoba pod nadzorom što je rezultiralo dobrom epidemiološkom slikom, jer u deset dana samo je deset oboljelih, te da može reći da je epidemiološka situacija vrlo povoljna.

– Nastojali smo ništa ne prepustiti slučaju, biti promišljeni, organizirani i pokazati svoju volju i da se nosimo na najbolji mogući način, rekao je Beroš.

Malatestinić ističe da je situacija još pod kontrolom, jer su u Rijeci svi slučajevi  zaraženih pripadnici šire obitelji. Dodala je da su tri osobe i dalje u bolnici te imaju temperaturu, ali s blagim simptomima. Ostali su članovi obitelji u samoizolaciji bez ikakvih znakova bolesti. Istaknula je da je u Primorsko-goranskoj županiji 430 osoba pod nadzorom.

Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je da će danas proglasiti opasnost od epidemije širenja koronavirusa, ali da je to samo administrativna mjera te da se ne odnosi na zatvaranje škola.

Dodaje da je potrebno naglasiti da je klinička slika bolesnika zaraženih koronavirusom zadovoljavajuća te nema potrebe za raspodjelom zdravstvenih radnika, ali da Hrvatska treba biti spremna i za tu mogućnost.

Pavić Šimetin je istaknula da samoizolaciju izriče dežurni epidemiolog te da se  potpuno treba držati njegovih uputa.

– Važno je da se pri ulasku u Hrvatsku iskreno i temeljito kaže graničnom policajcu gdje ste bili i gdje ste putovali posljednjih 14 dana kako bi se mogao taj lanac postupanja pokrenuti, kazala je.

Beroš je istaknuo da se u užem kabinetu Vlade svakodnevno komunicira o širenju koronavirusa.

KAKO SE ZOVEŠ? Domagoj Vidović je istražio najčešća imena novorođenih u 2019. u našoj Županiji

Popis najčešćih osobnih imena novorođenih 2019. u Dubrovačko-neretvanskoj županiji potvrđuje pretpostavku kako su u posljednja dva desetljeća promjene u njihovu inventaru sve brže.

Vremeplov

Sve se do kasnoga srednjovjekovlja u osobnim imenima zrcalila isprva jezična i etnička pripadnost (otud stara hrvatska imena Cvijeta, Dobra, Dragobrat, Milohna, Radogost, ali i Hrvatin i Hrvoje s jedne te romanska imena Engleza, Orsat, Lampridije, Roman i sl. s druge strane), zatim pripadnost određenoj vjerskoj zajednici (isprva su kršćanska imena nosili Romani, ali su ih postupno svojemu jeziku prilagođivali i počeli nadijevati i sami Hrvati, npr. Srđ, Vlaho te Dživo, Đurica, Kate, Mare, Maroje, Nikoleta i sl.), a u posljednjemu stoljeću i naglašivanje ili maskiranje narodnosne pripadnosti (otud izrazito često nadijevanje osobnih imena hrvatskih narodnih vladara 70-ih i 90-ih godina, ali i narodnih imena koja nisu snažno obilježena kao što su Damir, Dragan, Jadranka, Mirjana, Nada, Sanja, Snježana, Vesna, Zoran i Željko).

Od 1970-ih godina sve se češće nadijevaju strana imena (npr. Andrea, Anita, Mario, Nikolina, Sandra), od kojih su neka srodna tradicionalnima (usp. Matea i Mateo s Matija i Mate/Mato, Antonio s Ante, Marijana s Marija i Ana). 80-ih se i 90-ih godina u modu se vraćaju i neka kršćanska imena kao što su Ivana, Kristina i Josip, a nakon 2000. i Martina.

Od 2000. u nadijevanju se osobnih imena sve više teži za individalizacijom te se fond osobnih imena znatno proširio. Posebno je to očito u žena.

Ženska imena – neka raste tisuću cvjetova

Unutar deset su najčešćih imena stanovnica Dubrovačko-neretvanske županije rođenih do 1930. Marija (1.), Mara (2.) i Mare (4.), Ane (3.) i Ane (7.) te Kate (5.) i Kata (6.), dakle tri temeljna imena s ukupno sedam inačica. Godine 2019. samo je jedan par takvih imena bio među prvih deset: Mara i Marija (na diobi 9. mjesta).

Treba napomenuti kako se na dubrovačkome području (ali i po otocima) osobno ime Mara (s kratkim a) izvodilo od Margarita, a Mare je bila izvedenica od Marija. Tijekom 30-ih je i 40-ih godina bilo vrlo rašireno osobno ime Anka, inačica osobnoga imena Ana. Izvedeno ime Katica raširilo se 40-ih godina, a temeljno ime Katarina (od kojega potječu pokraćena imena Kata i Kate) počelo se češće nadijevati nakon 1970. Od 60-ih godina sve su češće inačice osobnoga imena Ivana, isprva Ivanka, zatim Ivana (koje je bilo najčšće žensko ime od 1970. do 1999.), a u najnovije vrijeme Iva.

Među deset su najčešćih ženskih imena 2019. Mia, Marta, Maris i Ema, ženska imena koja ni u jednome međupopisnome razdoblju nakon 1930. nisu bila među prvih deset, a i ženska imena Laura, Lea, Lana, Elena, Karla, Klara i Luce sve do 2000. nisu bila osobito česta.

Mogli bismo reći da stanovnice Dubrovačko-neretvanske županije sve češće nose kratka i/ili strana (Mia, Lea, Ema, Elena, Karla, Lana, Maris, Nika), a da žensko ime Luce brani čast starih pokraćenih tvorba na -e na dubrovačkome području i otocima (uz Mare, Ane i Kate još je i osobno ime Jele do 1929. bilo među prvih 10).

Kako bismo predočili razmjere promjena u odnosu na ranija razdoblja, vratimo se u XIV. stoljeću kad su najčešća ženska imena među dubrovačkim vlastelinkama bila Margarita (usp. Mara), Ana, Nikoleta, Frana, Jele, Marija, Desislava, Dobroslava, Kata, Radoslava i Stane. Danas je stanje znatno drukčije jer su se ženska imena znatno približila hrvatskomu prosjeku.

Posebnost je naše županije u 2019. u odnosu na stanje u cjelokupnoj Hrvatskoj veća čistoća ženskih imena Maris, Mara i Marija, ali i činjenica da ženska imena Sara i Rita nisu među deset najčešćih.

Muška imena – srce ćaćino i djedovo

Kad je riječ o muškim imenima, napomenimo da su među prvih deset muških imena među rođenima do 1929. također bile česte inačice istoga osobnog imena: Ivan (1.) i Ivo (2.), Antun (3.) i Ante (6.), Petar (4.) i Pero (9.) te Nikola (5.) i Niko (8.). Takvih parova više među deset najbrojnijih muških imena nema, a među 20 je samo jedan – Niko (4.) i Nikola (15.).

Treba napomenuti i kako su od 50-ih do 80-ih godina bila izrazito omiljena izvedena imena Ivica i Nikša, inačice kršćanskih imena Ivan i Nikola. Muška su imena nešto tradicionalnija. Tako su u XIV. stoljeću najčešća muška imena dubrovačkih vlastelina bila Marin, Nikola, Ivan, Matej/Matija, Petar, Mihael/Mihajlo, Junije/Džono, Vlaho, Andrija i Bartul. Od njih je samo osobno ime Džono već stotinjak godina gotovo nepoznato, ali se odrazilo u istozvučnome prezimenu u istočnoj Hercegovini.

Među 10 najčešćih imena u 2019. samo se tri u međupopisnim razdobljima nakon 1930. nisu pojavljivala među deset najčešćih: Matej, Jakov i Karlo. Ipak, i ta se muška imena (osim donekle Karla) mogu smatrati tradicionalnim (Matej i Mateo novije su inačice starijega imena Mate/Mato) kao i osobna imena Lovro, Toma i Mihael (starije su temeljne inačice Mihovil i Mihajlo), razmjerno česta u matičnim knjigama već nekoliko stoljeća, a danas među 20 najčešćih.

Novim se muškim imenima mogu smatrati strana imena Noa, Leon i Matija s tim da je Matija do 1929. bilo deseto žensko ime po čestoći i nije se nadijevalo muškarcima. Iz podataka je razvidno kako se postupno gube područne razlike.

Tako je lik Mato bio temeljni na kopnu istočno od Neretve, na istoku Pelješca i Elafitima, a Mate zapadno od Neretve te na zapadu Pelješca i Korčuli. Danas ih u velikoj mjeri zamjenjuju imena Matej, Mateo i Matija. Lik je Mihajlo bio čest na istoku Pelješca i među Hrvatima u istočnoj Hercegovini, a u srednjovjekovlju i u samome Gradu.

Uz njega je bio raširen i lik Mihovil te pokraćena imena Miho (dubrovačko područje i istočna Hercegovina) te Mijo (zapadnoneretvansko). Tih osobnih imena više nema među češćima, a ni imena mjesnih svetaca kao što su Todor (Korčula), Damjan (Lastovo) ili Srđ (Dubrovnik).

Na otocima i u Neretvanskoj krajini nešto su češća imena Roko i Ante nego u dubrovačkome dijelu s tim da je osobno ime Ante nekoć bilo češće u franjevačkim župama. I muška su se imena znatno približila hrvatskomu prosjeku.

U odnosu na hrvatski prosjek u našoj su županiji znatnije zastupljena muška imena Niko, Marin i Marko, a osobna imena David i Borna te Mateo, za razliku od ostatka Hrvatske, nisu među deset najčešćih.

Osobno je ime Mateo, doduše, prvo ispod crte (11.), a treba istaknuti da je osobno ime David u srednjemu vijeku bilo izrazitije potvrđeno samo u Dubrovniku i Kotoru (kao i ime Juda koje također više nije omiljeno). Mode se očito mijenjaju kao i područja koja ih zahvaćaju.

Sve manje je jug Hrvatske prepoznatljiv po osobnim imenima

Ukratko, osobna se imena u posljednjih dvadesetak godina sve više individualiziraju i sve brže mijenjaju. Pomalo je neobično ipak to da individualizacija i brze promjene osobnoimenski fond naše županije sve više uprosječuju, pa smo od županije koja je donedavna poprilično odstupala od hrvatskoga prosjeka, u posljednjih dvadesetak godina postali znatno manje prepoznatljivi.

Na to su sigurno utjecale i demografske promjene, tj. znatno iseljavanje iz pasivnih krajeva, a useljavanja u gradove, posebno Dubrovnik, čije je osobnoimenski fond do početka XX. stoljeća bio izrazito prepoznatljiv. Promjene bi u osobnoimenskome fondu bile i znatno vidljivije da se danas ne rađa gotovo triput manje djece nego uoči Drugoga svjetskog rata.

Turska ‘nacrtala’ mape za migrante prema kojima zaobilaze područje BiH i Hrvatske

Grčki mediji ocijenili su da je to još jedan dokaz da je Ankara službeno sudjelovala u pokretanju izbjeglica u pohodu prema zapadnoj Europi

Turska je tisućama migranata koji se kreću prema granici s Grčkom preporučila nove rute na putu ka Zapadu, tako što će zaobići sve zemlje bivše Jugoslavije.

Grčki mediji koji su prenijeli tursku geografsku mapu s “rutama” koje vode s turske teritorije sve do Francuske i Njemačke, ocijenili su da je to još jedan dokaz da je Ankara službeno sudjelovala u pokretanju migranata i izbjeglica u pohodu ka zapadnoj Europi.

Mapu, uz uputstva na arapskom jeziku, objavila je službena turska državna televizija TRT, a prenijela ju je i na Twitteru.

Po toj mapi, migranti i izbjeglice su usmjereni na pet pravaca kroz Tursku do pet “ulaznih mjesta” u Grčku: četiri na njenim otocima i jedno na kopnenoj granici, preko rijeke Evros (Marica) gdje je posljednjih dana zbog krize raspoređena čak i grčka vojska i gdje su sukobi preko granične linije skoro neprekidni.

Pošto dođu u Grčku, migranti i izbjeglice bi, prema tom savjetu, trebali prijeći u Italiju na putu prema Francuskoj koja je prikazana kao glavno odredište, prenosi Dnevnik.ba.

Drugi pravac iz Turske ide prema sjeverozapadu, zaobilazeći sve zemlje bivše Jugoslavije, te prolazi preko Bugarske, Rumunije, Mađarske, Austrije, gdje se put grana u dva pravca: prema Njemačkoj i prema Francuskoj.

Izložba ‘Akrilici 2020’ Ivice Ivaniša Kulije sinoć je otvorena u Galeriji GKS-a

Izložba Akrilici 2020 metkovskoga slikara amatera Ivice Ivaniša Kulije sinoć je otvorena u Galeriji GKS-a Metković.

Riječ je o više od 50 akrilika na platnu, što ih je Kulija naslikao u posljednje vrijeme. Zanimljivo je da je taj plodni slikar do sada izlagao na 15 skupnih izložaba, dok mu je posljednja čak 27 samostalna izložba, otkako se slikarstvom amaterski počeo baviti 1979. godine. Tome treba dodati još niz scenografija koje je tijekom svoga rada u GKS-u izradio za potrebe predstava, koncerata i sl., ali i brodomaketarstvo, kojim se već dugo bavi.

Publiku je uvodno pozdravila i izložbu otvorila ravnateljica GKS-a Zrinka Mijoč, a slikarica i nastavnica likovne kulture Dubravka Šešelj govorila je o slikaru i izloženim radovima. Na kraju im se obratio sam Ivica Ivaniš Kulija te im zahvalio na dolasku na otvorenje izložbe.

Više o izložbi možete pročitati na metkovic.hr

Ivan Volarević je 20 000. član DP Hajduka, na Poljudu mu je uručeno posebno priznanje

Uoči najvećeg hrvatskog derbija u Trofejnom salonu na Poljudu upriličena je svečanost na kojoj su predsjednik Uprave HNK Hajduk Marin Brbić, predsjednik Nadzornog odbora Benjamin Perasović, savjetnik uprave za sportsku politiku Mario Stanić i voditelj Akademije HNK Hajduk “Luka Kaliterna” Boro Primorac uručili zahvalnice Društvima prijatelja Hajduka koji su u protekloj godini brojili najviše članova te prigodne dresove za pet sretnih članova koji su se učlanili u tekućoj godini do 1. ožujka te jubilarnog 20 000. člana u tekućoj godini.

Mario Stanić i Boro Primorac uručili su prigodne dresove s brojem 12 i natpisom “Tebi pripadam” jubilarnom 20 000. članu Ivanu Volareviću iz Metkovića te još petorici sretnih dobitnika. Prošle subote je u DPH Metković upisano novih 175 članova.

Priznanja za razvoj Hajdučke zajednice u 2019. godini predsjednik Uprave Marin Brbić uručio je Društvima prijatelja Hajduka iz Šibenika, Sinja, Stuttgarta i Županje. Priznanja su primili Marijo Bura (DPH Šibenik), Ivana Botica (DPH Sinj), Antonio Juzbašić (DPH Stuttgart) i Damir Punda (DPH Osijek).

ŽUPANIJSKI KUP Neretva pobijedila Neretvanaca na jedanaesterce, vratar Kozina junak utakmice

Danas u 2. kolu Kup natjecanja ŽNS Dubrovačko-neretvanskog (NC Dolina Neretve) u Opuzenu su se sastali Neretvanac i Neretva koja je nakon izvođenja jedanaesteraca prošla u daljnje natjecanje 2:2 (5:6), a Neretvnin junak utakmice je bio vratar Petar Kozina.

Neretvanac je vrlo dobro počeo utakmicu i već do 18 minute je vodio 2:0, golovima Ivana Prskala u 11. i 18 minuti. Nakon toga je Neretvanac propustio vrlo izglednu priliku za treći gol. U ovom dijelu utakmice Neretva nije imala izglednijih prilika, a istakao se Neretvin vratar Petar Kozina koji je obranio izvrstan udarac Ivana Bubala.

U drugom poluvremenu trener Neretve Damir Borovac u igru uvodi tri nova igrača, Luku Bubala, Dragana Brečića i Ahmeda Hasinovića, što je probudilo uspavane Metkovce koji su napokon zaigrali onako kako dolikuje ovakvim utakmicama. U 75. minuti je Ahmed Hasinović smanjio prednost Neretvanca na 2:1, a u 90. minuti se u šesnaestercu domaćina nakon ubačaja najbolje snašao Dražen Glibo i postigao izjednačujući pogodan što je tijek utakmice usmjerilo prema izvođenju jedanaesteraca. Prije toga, izvrsni vratar Petar Kozina je pročitao Ivana Bubala koji je propustio neponovljivu mat-priliku za vodstvo Neretvanca 3:1.

Za Neretvu su u izvođenju jedanaesteraca precizni bili Brečić, Glibo, Medić i Krešić, a kod Neretvanca Vukoja, Bubalo i Marušić, Deakov udarac je skinuo Kozina, a Žulju se ispriječila vratnica.

Neretva je ušla u finale NC Doline Neretve gdje dočekuje pobjednika susreta ONK Metković i Jadrana LP koji će se igrati sljedećega tjedna u Metkoviću.

OBAVIJEST U ponedjeljak će biti objavljen Javni poziv za dodjelu potpora u poljoprivredi

Obavještavaju se nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava sa sjedištem i poljoprivrednom proizvodnjom  na području Grada Metkovića da će Grad Metković dana 9. ožujka 2020. godine (ponedjeljak) objaviti Javni poziv za dodjelu potpora u poljoprivredi.

Natječaj će biti otvoren od 9. ožujka 2020. do 30. studenog 2020. godine, odnosno do utroška sredstava planiranih u proračunu za ovu godinu.

Cijeli tekst Javnog natječaja zajedno s potrebnim obrascima biti će objavljen na službenoj stranici Grada Metkovića: www.grad-metkovic.hr  te će isti također biti dostupni u prostorijama Grada Metkovića na adresi: Metković, Stjepana Radića 1.

FOTO U Metkoviću održana promocija policijskog zvanja

S ciljem animiranja što većeg broja mladih za policijskim zanimanjem i njihove prijave na natječaj koji je u tijeku, danas je PU dubrovačko-neretvanska organizirala promociju policijskog zvanja u sportskoj dvorani OŠ Stjepana Radića u Metkoviću.

Na postavljenim info punktovima, građani su mogli razgledati opremu koju u svom radu koriste policijski službenici, a najviše ih je zanimala oprema i naoružanje interventne policije. Policijski demo timovi temeljne i interventne policije prikazali su okupljenima vježbe pravilne uporabe i rukovanja vatrenim oružjem, primjenu policijskih ovlasti i tehnike borilačkih vještina.

Posebna atrakcija bio je policijski pas s kojim je prikazana vježba pronalaska droge kao i postavljeni poligon gdje su svi zainteresirani mogli provjeriti svoju razinu tjelesnih i motoričkih sposobnosti potrebnih za upis u policijsku školu.

Ministarstvo unutarnjih poslova raspisalo je natječaj, kojim traži 750 novih policijskih službenika. Kako bi se što više mladih upoznalo s time što sve policija radi i koju sve opremu koriste u svom radu, danas je u Dubrovniku održana prezentacija čiji je cilj bio zainteresirati što veći broj mladih ljudi za upis u Policijsku akademiju.

Program srednjoškolskog obrazovanja započeti će 14. rujna na Policijskoj akademiji, a za vrijeme školovanja, polaznicima su osigurani smještaj, hrana, oprema i mjesečna novčana naknada. Polaznici koji uspješno završe program obrazovanja, primati će se u radni odnos u Ministarstvo unutarnjih poslova sukladno potrebama službe, a nakon završetka vježbeničkog staža od šest mjeseci, postaju policajci te su obavezni raditi u policiji najmanje pet godina. Čeka ih dakle siguran posao, kao i mogućnost napredovanja i nastavka školovanja.

Više informacija o natječaju i programu srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka građani mogu pronaći na web stranicama Ministarstva unutarnjih poslova i Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Jučer je iznenadnom smrću preminuo fra Petar Vrljičak, nekadašnji kapelan u Metkoviću

Jučer je u Baškoj Vodi iznenadnom smrću preminuo fra Petar Vrljičak u 60. godini života, 41. redovništva i 33. svećeništva, župnik župe Uznesenja BDM u Baškoj Vodi. Fra Petar je svoju svećeničku službu počeo u župi sv. Ilije proroka u Metkoviću (1987.-1991.) kao župni vikar u vrijeme župnika pok. fra Mirka Buljca.

Rođen je 1960. u Krivodilu, nakon osnovne škole srednjoškolsko obrazovanje je nastavio u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju, a studij filozofije i teologije u Makarskoj i Zagrebu. Nakon službe u Metkoviću, obnašao je dužnost odgojitelja u Sinju, a potom je bio župnik Vrlici, Runoviću, Vrgorcu i Baškoj Vodi.

U petak 6. ožujka 2020. u 11 sati u župnoj crkvi u Baškoj Vodi slavit će se sv. misa za pok. fra Petra, a nakon mise bit će ispraćaj u Imotski.

Misa zadušnica slavit će se u crkvi sv. Frane u Imotskom u subotu 7. ožujka 2020. u 15 sati. Nakon mise bit će sprovodni obredi na groblju Gospe od Anđela u Imotskom.

Zadnje objavljeno