Javnobilježnički ured Joško Pandža više nije u Ulici Ante Starčevića. Od ponedjeljka, 9. studenog, bit će otvoren na novoj adresi, u Ulici Hrvatskih iseljenika 6 (na Limanu, gdje je nekada bila Hypo banka).
U 93. godini je preminuo Marko Carević – čovjek koji je umnogome zadužio Metković
Danas je u 93. godina života preminuo Marko Carević, on je svojim javnim djelovanjem obilježio politički, privredni, kulturni i društveni život Metkovića i Doline u drugoj polovici prošloga stoljeća.
Grad Metković mu se odužio Nagradom za životno djelo koju je primio na svečanoj sjednici Gradskoga vijeća 19. srpnja 2014. godine. Tim povodom je u obrazloženju odluke o pok. Marku bilo rečeno sljedeće:
Marko Carević rodio se 1928. u Metkoviću u obitelji Grge i Petrice. Osnovnu i građansku školu završio je u Metkoviću, a elektrotehničku školu naknadno je završio u Zadru.
Prvi je posao dobio u poslijeratnom Mjesnom odboru privrede, potom radi u metkovskoj poljoprivrednoj zadruzi do rujna 1948., kada Razvitak osniva Kino Pobjeda u kojemu gosp. Carević započinje novi radni odnos, kao kinooperater i voditelj. Filmski repertoar nije zaostajao za kultnim zagrebačkim kinima. Gužve pred blagajnom oslikavale su kulturni puls grada, ali i cijele Doline. Care će napustiti kino 1959. godine kada osniva prvu metkovsku tiskaru i knjigovežnicu Štamparija Biokovo. Zapošljava sedamdeset radnika koji rade u tri smjene. Nakon pet godina prelazi u novoosnovanu poslovnicu Ribomaterijal Zagreb u Metkoviću kojom rukovodi do umirovljenja 1. srpnja 1985.
Sa suprugom Gabrijelom, rođenom Ketini, dobio je dvoje djece, pok. Grgu i Vandu.
Kino i kazalište u Metkoviću obilježili su Carin život. Privuko ga je Biokovsko-neretvansko kazalište pa u rujnu 1945. glumio agenta u predstavi Teški časovi u režiji Ivice Gluščevića… u kazalištu volontira kao tehničar i majstor svjetla gotovo četrdeset godina.
Bio je član odbora za izgradnju Ljetne pozornice, koja je otvorena predstavom Dundo Maroje, i Doma kulture, volonterski je vodio radove sedam od trideset godina izgradnje.
Bio je član metkovskog i republičkog SIZ-a za kulturu, tajnik Lovačkog društva Metković, član osnivačkog društva Ornitološke zbirke Metković, odbornik Kotara Makarska i općinski odbornik, svjedok na vjenčanjima, predsjednik NK Neretva 1973., bio je predsjednik Komisije za vjerska pitanja kada je pripomogao da se župna kuća vrati Crkvi, kao i da se dobije građevinska dozvola za izgradnju crkve sv. Nikole.
Osam godina je bio predsjednik MO Centar. Za njegova je mandata obnovljen rad Gradske knjižnice u Metkoviću pri MZ Centar, sagrađena je gradska mrtvačnica, dijelom provedena kanalizacija, uređeno staro groblje i započeta izgradnja novoga groblja.
Životni je vijek posvetio borbi za ljepši i kvalitetniji život u Metkoviću. Jedan je od poslijeratnih Metkovaca, uz Dragu Bušića, Ivicu Gluščevića i Marija Veraju, koji su Metkoviću priskrbili perjanicu grada, kulturnoga središta Neretve, na kojemu su nam zavidjela mnoga neretvanska mista.
1. HNLŽ: Split je bio nepremostiva prepreka za nogometašice Neretve
U 7. kolu 1. HNL za žene Neretva je Iza Vage ugostila favorizirani Split koji je na kraju slavio 0:6.
Nije bilo za očekivati da će Metkovke moći parirati jednoj od dvije nabolje ekipe lige. Pogotke za gošće su postigle Matea Bošnjak (14′), Aida Hadžić (31′., 40′, 57′), Anela Lubina (42′) i Ana Bakalar (83′).
Agram je danas svladao Dinamo (2.0) te je tako na ljestvici pretekao Neretvu i Donat koji je izgubio od vodećeg Osijeka (6:0).
Poredak:
- Osijek 19
- Split 19
- Dinamo 12
- Agram 10
- Donat 9
- Neretva 9
- Marijan 4
- Viktorija 0
U 8. kolu Neretva će gostovati kod Dinama, utakmica bi se trebala igrati 15. studenoga.
1. ŽNL: Dragan Brečić dvostruki strijelac za pobjedu Metkovića nad Gusarom
Dana sje odigrano 8. kolo Prve županijske nogometne lige koja nije donijela promjenu na vrhu tablice: i dalje su Croatia i Metković vodeće momčadi prvenstva, a za vratom im puše Župa dubrovačka.
Derbi zapadne strane pripao je metkovskim crveno-bijelima. ONK Metković je ostvario četvrtu uzastopnu pobjedu, i to je s 2:0 na svom travnjaku svladao Gusara iz Komina. Dvostruki strijelac je bio Dragan Brečić, u 33. i 90. minuti). U 9 kolu ONK Metković će gostovati kod rivala iz Gabrila, Croatije, očekuje se zanimljiv susret.
Croatija je projurila kroz Grudu, uzela sva tri boda na Gnjilama. Slaven je griješio, a to se ne smije protiv momčadi trenera Frane Lojića. Već na poluvremenu je bilo 3:0 za lidera (Tin Vidak u 35., Borna Tikvica u 37. i Vlaho Grbešić u 45. minuti iz kaznenog udarca), koji je u nastavku postigao još jedan pogodak (Grbešić u 60. minuti), a nije dozvolio da se njegova mreža zatrese.
Rezultati 8 kola:
- Maestral – Jadran Smokvica 0:0
- Žrnovo – Župa dubrovačka 0:5
- Konavljanin – Sokol 2:1
- ONK Metković – Gusar 2:0
- Hajduk 1932. – Orebić 2:4
- Slaven – Croatia 0:4
TABLICA
Raspored 9. kola (15. studenog):
- Orebić: Orebić – Maestral
- Komin: Gusar – Hajduk 1932.
- Gabrili: Croatia – ONK Metković
- Dubravka: Sokol – Slaven
- Čibača: Župa dubrovačka – Konavljanin
- Smokvica: Jadran – Žrnovo
3. HNL JUG: Neretvanski derbi zasluženo pripao Neretvancu
Na opuzenskoj Podvornici, u 14. kolu 3. HNL Jug, Neretvanac je dočekao Neretvu. U utakmici bez gledatelja na tribinama, ali zato ih je bilo na magistrali, domaćin je na kraju zasluženo slavio 2:0.
U prvom dijelu prvoga poluvremena nije bilo izglednijih prilika i igralo se uglavnom za prevlast na sredini terena. Negdje od 25. minute Opuzenci polako počinju vršiti pritisak na obranu Neretve i stvarati prve prilike, ali bez opasnosti za golmana Petra Kozinu. Onda je u 35. minuti Neretva odigrala nekoliko lijepih poteza u šesnaestercu protivnika, ali nitko nije uspio loptu uputiti prema golu. Već u sljedećoj minuti je uzvratio Neretvanac, u prvoj velikoj prilici za gol Danijel Lukić loptu uputio pored gola. U 40. minuti je u prodoru s desne stranbe precizniji bio Ante Mihaljević za vodstvo Neretvanca 1:0. Do kraja poluvremena se igralo potpuno otvoreno. Prvo je Mihaljević izbio sam pred vratara Kozinu koji je izvrsno obranio udarac, a u 43. Mile Pehar s pet-šest metara nije uspio svladati vratara Bruna Šutala.
Na početku drugoga poluvremena u igru ulazi Ante Sršen umjesto Marka Roglića. Neretva počinje aktivno sa željom da što prije izjednači, ali bez uspjeha. Hladi tuš za Metkovce je stigao u 57. minuti kada je Zovko neoprezno igrao rukom u šesnaestercu. Kapetan Neretvanca Dino Deak je bio precizan s bijele točke.
Na krilima drugoga pogotka Neretvanac je igrao slobodnije i uglavnom je dominirao terenom. Najizgledniju priliku za podebljanje vodstva Opuzenci su imali u 79. minuti – udarac Dina Lukića s pet-šest metara odlično je obranio Kozina. Na kraju bila je to zaslužena pobjeda domaćina.
Umrla je Vera Zima, omiljena glumica koja je rođena u Metkoviću, a do 18 godine je živjela u Pločama
Omiljena kazališna, filmska i TV glumica Vera Zima umrla je jučer u Zagrebu u dobi od 67 godina, javlja Radio Sljeme.
Pravoga imena Vjeročka Zimova, rođena je u Metkoviću 1953. godine, a do 18 godine živjela je u Pločama, otac joj je bio slovačkog podrijetla te je i ona sama izvrsno govorila slovački jezik.
– Majka mi je bila Dalmatinka, s brda u okolici Ploča, a tata Slovak. Došao je na more iz Vojvodine i ostao. Njihova je ljubavna priča kao iz romana. Mama je s 18 godina ostala udovica, sve je to bilo pomalo tužno. Njezin je suprug preminuo rano od šećera. Djed i baka su mog tatu dočekivali s puškom na kućnom pragu, ali nasreću, preživio je. To je sve život. Često te ošine sudbina pa se snalazi kako znaš – rekla je svojedobno glumica.
Zima je uz brojne druge nagrade, dobitnica i nagrade ‘Vladimir Nazor’ za životno djelo na području filma te nagrade ‘Fabijan Šovagović’ za posebni glumački doprinos hrvatskoj kinematografiji.
Zimina glumačka ostvarenja još će se dugo pamtiti, a publika ju je posebno zavoljela kao Ružu Kosmički u popularnoj humorističnoj seriji ‘Odmori se, zaslužio si’ gdje je glumila uz pokojnog Ivu Gregurevića.
Photo: Anderej Kreutz/24sata
PRIČA O BIJELOM ZLATU Doznajte po čemu je stonska sol jedinstvena u svijetu
Zbog zaštite solane Dubrovačka Republika je izgradila zidine od Stona do Malog Stona, a one su nakon Kineskog zida najbolje sačuvani fortifikacijski sustav u svijetu…
U prošlosti je sol bila skupa roba koja se koristila za začinjavanje hrane, ali i za konzervaciju hrane. Budući da je bila vrijedna svoje težine u zlatu, nazivali su je bijelim zlatom. Jadransko more je najsjevernije more u svijetu gdje se prirodnim putem proizvodi sol, a u Hrvatskoj su tri solane – Ston, Pag i Nin. Način na koji se sol proizvodila u doba Rimljana u Solani Ston proizvodi se i danas., piše Dalmatinski portal.
– To je jedina sol u svijetu bez aditiva. – ponosan je Sveto Pejić, direktor i vlasnik Solane Ston.
Posebno je vrijedan solni cvijet, a to je laički rečeno, pojašnjava Pejić, kao kada pokupimo skorup s mlijeka. Prirodna sol ima oko 82 minerala, a solni cvijet oko 90. U Solani Ston se godišnje proizvede od 300 kila do 3 tone solnog cvijeta, mnoge tvrtke u Hrvatskoj i inozemstvu su zainteresirane za njega, ali je zanimljivost da se može kupiti samo u solani i restoranu Vile Koruna kojoj je Pejić također vlasnik. Deset deka stoji 14 eura. Za usporedbu, kilogram soli je 12 kuna.
Liječnici danas naglašavaju kako je važno u organizam unositi što manje soli, ali Pejić kaže da nije problem u soli, nego u aditivu koji se dodaje kako bi sol bila sipka.
– Najčešće je to E 534. U našoj solani se još uvijek radi drcanje, postupak u kojem ljudi miješaju more, odnosno sol da se ne zalijepi. Ona tada gubi svojstvo gipsa i ostaje uvijek sipka. Nakon toga se krca u vagone i odvozi u skladište ispod krova. Nakon šest dana je spremna za pakiranje i kakva je nakon šest dana, takva je nakon 60 dana i nakon 60 godina. Druge soli nisu takve. U svijetu se sva sol skladišti vani jer je puna gipsa, što više pada kiša, ona se sve više stvrdnjava i kada se ide obrađivati, prvo se mora pikamerom istuckati i onda ide na pranje. U svijetu se 90% soli pere, što zbog šporkice mora, što zbog svojstva gipsa koji se nalazi u njoj. Nakon pranja ide centrifuga i sušenje koje ide na 600-650 stupnjeva i tu izgore svi minerali. Ostaje joj samo gorčina i slanost – otkriva Pejić.
Stonska sol bila je izrazito važan izvor prihoda Dubrovačke Republike. Postoji podatak kako su godišnje od prodaje soli zarađivali 15.900 dukata, a od cijelog ostalog gospodarstva Stona i okolice tek 1830 dukata. Zbog soli su izgrađene i stonske zidine koje su nakon Kineskog zida najdulji sačuvani fortifikacijski sustav na svijetu. Kada su izgrađene imale su 7 kilometara, danas je ostalo 5,5 kilometara, ojačane su s 40-ak kula i 5 tvrđava, a povezuju Ston i Mali Ston.
Više na Dalmatinskom portalu…
Piše: Ines Brajević
Most NL nakon osam godina promijenio ime – imaju novi statut i logotip
Most je na subotnjem programskom Saboru izmijenio svoj stranački Statut, ali i ime – ne zovu se više Most nezavisnih lista, nego samo Most, a iz loga su uklonili i narančastu boju, piše Jutarnji list.
Novi Statut Mosta priprema je za unutarstranačke izbore koji će se održati krajem godine, a na kojima se očekuje još jedna kandidatura Bože Petrova za predsjedničko mjesto, dok Nikola Grmoja, prema najavama, neće više biti politički tajnik. Temeljni stranački dokument predviđa i elektroničko glasovanje, a zbog epidemije će se na taj način održati i ovi izbori.
Statut predviđa i povećanje broja članova Predsjedništva koje će imati između 11 do 13 članova, te broja članova Glavnog odbora koji raste na najviše 55 članova. U sastav Glavnog odbora ulaze članovi predsjedništva – 15 koji se izabiru direktno na unutarstranačkim izborima te 21 županijski koordinator.
Uvodi se i Klub mladih kao jedno od središnjih tijela Mosta, te tajnik mladih, ali i međunarodni tajnik. I oni će biti članovi predsjedništva. Tajnika mladih biraju članovi Kluba mladih, a međunarodnog tajnika predsjedništvo na prijedlog predsjednika. Dodana je i mogućnost da se u predsjedništvo kooptiraju dva člana, a u Glavni odbor šest članova na prijedlog bilo kojeg člana predsjedništva, a odluku donosi predsjedništvo dvotrećinskom većinom glasova svih članova predsjedništva.
Most je, prema izmijenjenoj preambuli Statuta, politička opcija koja želi Hrvatsku jednakih prilika za sve, oslobođenu korupcije i klijentelizma, uređenu kao pravedno i demokratsko društvo u kojemu se poštuje ljudsko dostojanstvo, temeljna ljudska prava i slobode, da je usmjerena zaštiti suverenosti Republike Hrvatske, njezina nacionalnog identiteta te zaštiti njezinih prirodnih resursa i okoliša, da želi neovisno i učinkovito pravosuđe, javnu upravu u službi svih građana, racionalan i efikasan državni aparat, manje poreze te odgovorno i transparentno upravljanje javnim novcem, da će se zalagati za razvoj ekonomskih sloboda uz poštovanje radničkih prava, za obiteljske vrijednosti koje su temelj društvenih vrijednosti, kao i za zaštitu dostojanstva ljudske osobe, da smatra da se razvoj društva treba odvijati u okruženju koje pospješuje cjelovit razvoj ljudske osobe, njegujući pri tome općeljudske kršćanske vrijednosti i kulturu hrvatskog naroda te poštujući vrednote Domovinskog rata.
Piše: Goran Penić / JL
KONTORLA GRANICE Zbog migranata policija će postaviti termokameru na brdo kod Vrgorca
Uskoro počinje gradnja velikog protupožarnog puta na brdo Kruševica koje se smjestilo između vrgoračkih sela Mijaca, Kašča i Stilja.
Gradnja tog puta, dugog oko sedam kilometara neće biti samo protupožarne prirode jer tu praktički nema neke velike šume, nego će ga, kako neslužbeno doznajemo, koristiti i MUP za nadzor državne granice prema BiH, piše Slobodna Dalmacija.
Na njezinu vrhu bit će montirana jedna termovizijska kamera koja će pokrivati državnu granicu i sela s obje strane granice. Probijanje puta iz Lukova trajat će nekoliko mjeseci. Radovi su trebali već početi, ali su odgođeni zbog kvara na strojevima.
Piše: Mate Primorac / SD
FOTO/VIDEO Plamenci – rijetki gosti ponovno na Ušću
Subotnje popodne na Ušću, velik broj ptica – šest vrsta pataka, caldirisi, vivci, prutke, pozvizdači, riđa muljača, ćubasti gnjurac, crnogrli plijenor, veliki kormoran, zlatar pijukavac, velika bijela i siva čaplja – okupilo se u uvali ispred Galičaka.
Ipak, par plamenaca se izdvajao iz te ptičje mase… rijetko ih viđamo u našim krajevima i kada se to dogodi plijene pažnju. Riječ je o mladim jedinkama pa prepoznatljiva crvenkasta boja još nije došla do punoga izražaja…
Evo i nekoliko fotografija…
