-

‘Bljakavo druženje’ s Jelenom Pervan u Gradskoj knjižnici

U Gradskoj knjižnici jučer je održana kreativna radionica Bljakavo druženje s Mrljekom i Prljekom i Jelenom Pervan, namijenjena djeci od tri do sedam godina.

Mrljek i Prljek dvije su zloćkaste bakterije koje vole sve što je mrljavo, prljavo, fujkasto. Oni vole putovati na prljave glave i kose, slaviti rođendane u najzmazanijoj i najprljavijoj igraonici na svijetu Pod noktom. Vole oni i sva ostala prljavasta mjesta i kad god nekoga posjete naprave nered nad neredima.

Radionicu je održala dječja književnica Jelena Pervan. Nakon ih je piskinja, kako je, inače, djeca zovu, upoznala s novim zgodama o Mrljeku i Prljeku, radila se bljakava fešta, tj. crtanje bljakavih slastica za Mrljeka i Prljeka.

Više možete pročitati na metkovic.hr.

Foto i tekst: metkovic.hr

HŠK Metković organizirao prvi Božićni šahovski turnir za kadete, slijedi seniorski…

Sinoć je u prostoru stare Gradske knjižnice održan prvi Božićni šahovski turnir za kadete na kojem je nastupilo deset šahista iz HŠK Metković.

U devet odigranih kola s vremenskim ograničenjem na 10 minuta po igraču najuspješniji je bio Marin Kljusurić koji je osvojio 8 bodova. Slijedi Mihael Borna Bjeliš sa 7 i Ante Filipović sa 6½ bodova. Najboljima su uručene prigodne nagrade.

HŠK Metković namjerava ovaj turnir učinit tradicionalnim, kao i turnir za seniore koji će svoje prvo izdanje imati 30. prosinca s početkom u  19 sati.

Hari Rončević ‘ugrijao atmosferu’ u Gradskom parku

Splitski kantautor sa zagrebačkom adresom, Hari Rončević održao je večeras koncert u Gradskom parku u sklopu manifestacije Božić u Neretvi izvodeći svoje, a i tuđe hitove.

Koncert Harija Rončevića

Gepostet von LIKEmetkovic.hr am Freitag, 27. Dezember 2019

Hari je doslovno i figurativno ugrijao atmosferu u prohladnom Parku što je publika, zbijena oko božićih kućica, zdušno prihvatila.

Sutra, u subotu, 28. prosinca s početkom u 20 sati u Gradskom parku nastupit će mladi metkovski duo Kata&Toni, a u nedjelju grupa Narona.

DRAGOVIJA Proslavljen blagdan sv. Ivana

Danas je blagdan sv. Ivana, apostola i evanđelista. Svete mise jutros su slavljene u Vidu i na Dragoviji. Iako prohladan, lijep sunčan dan na proplanku pored crkve okupio je velik broj župljana, posebno iseljenih stanovnika Dragovije. Župnik don Mile Čalo nakon svete mise obaviti će blagoslov obitelji u kućama na Dragoviji. Prilika je to za mnoge da se okupe na djedovini na zajedničkom ručku.

Rijetkost je da u jednoj župi budu dvije crkve posvećene istom svecu kao što je slučaj u Prudu i Dragoviji, obje crkve posvećene su sv. Ivanu Krstitelju. Naime, kako je na Dragoviji već postojala istoimena crkva (sagrađena nakon oslobođenja od Turaka, krajem 17. ili početkom 18. stoljeća.) u Prudu je sagrađena 1989.godine i trebala je biti posvećena drugom nebeskom zaštitniku, ali je izričitim zahtjevom mještana Pruda ipak posvećena ovom svecu. Župnik Vida u prošlosti je neko vrijeme stolovao na Dragoviji zbog zdravstvenih razloga i tada sveprisutne malarije.

Naselje Dragovija smješteno je u brdskom dijelu župe, zaštićeno od bure i okrenuta suncu bila je idealna za tadašnje stanovništvo a o naseljenosti još u doba Ilira govore i okolne gradine. Nekada su i vukovi harali na Dragoviji radeći štetu na stočnom fondu mještana zbog čega su se isti zavjetovali i od tada se do danas u mjesecu svibnju slavi zavjetni dan tzv. Vukovdan.

U mjestu se nalazi nekoliko prirodnih bunara koji ne presušuju i iz čega se napajala stoka i žitelji. Preminuli mještani Dragovije nekad su se prenosili na rukama do groblja u Vidu uskom kozjom stazom koja je po tome dobila naziv „mrtvački put“ večim dijelom kojeg se več nekoliko godina vozi MTB biciklistička utrka. Iz tog vremena nastao je i običaj kada se nakon napornog višesatnog nošenja pokojnika, nakon sahrane na groblju, za sudionike služio ručak tzv. daća.

Industrijalizacijom u poraću II.svjetskog rata stanovništvo je polako iseljavalo uglavnom u Metković na predio Crnog puta gdje su imali zemlje a Dragovija je opustjela. Danas se obnavljaju stare kamene kuće i život polako vraća.

Dodijeljene stipendije studentima s područja Grada Metkovića

Danas je u Galeriji GKS-a bilo potpisivanje ugovora o stipendiranju za akademsku godinu 2019./2020. koje su pristupila 34 studenta s područja Garda Metkovića kojega je zastupao gradonačelnik Dalibor Milan.

Naime, Grad Metković je u listopadu ove godine objavio natječaj za dodjelu stipendija studentima u mjesečnom iznosu od 1200 kuna u kategorijama uspješni i daroviti studenti, studenti slabijeg socio-ekonomskog statusa, studenti deficitarnih zanimanja (studiji: medicina, arhitektura, građevinarstvo, strojarstvo, logopedija, psihologija, matematika, fizika, sestrinstvo, rani i predškolski odgoj i obrazovanje po 10 stipendija, te studenti koji su djeca poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i studenti s invaliditetom prema boju prijavljenih studenata. Ukupna vrijednost stipendija je 406.000 kuna.

Noćas je ponovno istočnu Hercegovinu uzdrmao umjereni potres

Tlo na jugoistoku Europe se ne smiruje. Sinoć, 27. prosinca, u 0:28 istočnu Hercegovinu je uzdrmao još jedan potres jačine 3 stupnja po Richterovoj ljestvici. Prema EMSC-u epicentar je bio 5 km istočno od Nevesinja.

Potres se, osim u Hercegovini, osjetio na području južne Dalmacije, ali nije pričinio materijalne štete.

Božić u Neretvi: Ivan Vidović održao koncert u Gradskom parku

U sklopu manifestacije Božić u Neretvi sinoć je u Gradskoma parku nastupio Ivan Vidović što se osobito svidjelo mlađoj publici.

Koncert Ivana Vidovića

Gepostet von LIKEmetkovic.hr am Donnerstag, 26. Dezember 2019

Večeras s početkom u 20.30 na istom mjestu koncert će održati splitski kantautor Hari Rončević.

Dubrovačka bolnica liječnicima duguje više od 4 milijuna kuna za prekovremeni rad!

Liječnici dubrovačke bolnice priključili su se akciji prikupljanja potpisa za povlačenje suglasnosti za prekovremeni rad, koji im godinama nije adekvatno plaćen. Prije godinu dana počeli su s podizanjem tužbi, a početkom ovog mjeseca za pravo im je dao i Vrhovni sud. Tek nakon toga, ministar zdravstva Milan Kujundžić najavio je kako će neplaćene dodatke za odgovornost i uvjete rada, pogrešno obračunate prekovremene sate, ipak isplatiti, i to u mjesečnim ratama. Država im duguje oko 700 milijuna kuna bez kamata.

Većina specijalista tužila

– Neslužbeno sam upoznat s prikupljanjem potpisa u našoj bolnici, osobno nisam među potpisnicima. Nikakvu službenu informaciju još nemamo – kaže doc. dr. Marijo Bekić, ravnatelj OB Dubrovnik.
Bolnica ima 900-tinjak djelatnika, od toga stotinjak liječnika specijalista. Zbog pogrešno obračunatih prekovremenih sati, tužbu je podiglo čak 87 liječnika dubrovačke bolnice.
– Ukupna liječnička potraživanja prema utuženjima iznose 4.247.925 kuna. Od Ministarstva zdravstva nismo dobili upute u slučaju da liječnici aktiviraju potpise kojim uskraćuju suglasnost na rad dulji od 48 sati tjedno – odgovara Pavo Perić, pomoćnik ravnatelja OB Dubrovnik zadužen za financijsko poslovanje.
Dubrovačka podružnica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara već je ranije uspjela s ravnateljem dogovoriti isplatu neplaćenih prekovremenih sati iz prethodnih godina. Ravnatelj Bekić kaže kako je taj problem naslijedio od prethodnih uprava, ali naglašava i to da je dug medicinskim sestrama i tehničarima značajno manji od onoga koji potražuju liječnici.

‘Hoću raditi zakonito’

– Ukupni iznos koji je medicinskim sestrama i tehničarima isplaćen u 2019. godini za prekovremene sate ostvarene u razdoblju 2012. do 2016. godine, iznosi 1.525.966 kuna – navode iz Opće bolnice.
Kako smo već pisali, medicinskim sestrama nije bilo plaćeno oko 27 tisuća prekovremenih sati. Bolnica trenutačno ima oko 400 medicinskih sestara i tehničara.
– Prošle uprave nisu imale sluha niti su prepoznale zahtjeve za isplatom prekovremenih sati, tako da je sadašnja uprava morala reagirati i u dogovoru sa sindikatom isplatiti sve zaostatke koje je bolnica bila dužna po osnovi ostvarenih prekovremenih sati – kažu iz Uprave.
U dubrovačkom slučaju, liječnici i sestre uzajamno se podržavaju u zahtjevima prema poslodavcu. Liječnici su podržali rujanski prosvjed „5 do podne za zdravstvo” pred bolničkom zgradom.
Psihijatar, dr. Davor Grilec, predsjednik Podružnice Hrvatskog liječničkog sindikata OB Dubrovnik tada je ogorčeno izjavio kako Vlada nema potrebu za dijalogom, a na medicinske sestre i liječnike ne gleda kao suradnike. HLS je posljednju akciju prikupljanja potpisa za povlačenje suglasnosti za prekovremeni rad, naslovio ‘Hoću raditi zakonito’. U zdravstvu se mnogo toga radi mimo zakona, da bi se sustav uopće održao. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, odnosno Inspektorat rada, pred Prekršajnim sudom je protiv dubrovačke bolnice podnio tužbu zbog nezakonitih potpisivanja ugovora o djelu te plaćanja puta i smještaja gostujućim liječnicima. Istodobno, ista ta država je svjesna kako Dubrovnik nema drugog načina održati makar postojeću razinu zdravstvene zaštite.

Vladin prijedlog za zabranu rada nedjeljom: ‘Imamo jednu vrlo interesantnu analizu’

Hrvatska vlada i resorno ministarstvo gospodarstva trebalo bi nakon Nove godine predstaviti analizu prema kojoj će urediti rad nedjeljom u segmentu trgovine.

“Pred hrvatsku javnost izaći ćemo s jednom vrlo interesantnom analizom. Najbliže smo prijedlogu tzv. austrijskog modela. Jesmo za to da određeni broj nedjelja radimo, odnosno određeni broj nedjelja ne radimo, ali poslodavcima moramo dati priliku da i oni utječu na to koja će nedjelja biti radna, a koja neradna”, kazao je ministar Darko Horvat za N1.

Horvat napominje da je rad nedjeljom vrlo širok pojam i da je u ingerenciji ministarstva Zakon o trgovini kojim je i uređen rad nedjeljom. To pitanje ministar Horvat ne želi potezati za vrijeme izborne kampanje no nakon predsjedničkih izbora spreman je s prijedlogom izaći pred hrvatsku javnost.

S obzirom da prijedlog izmijena zakona još nije iskomuniciran s koalicijskim partnerima i javnošću taj model mogao bi se i mijenjati no zasad je plan da svega nekoliko nedjelja u godini bude radno, da poslodavci sami biraju koje će nedjelje raditi, ali i da radnici za rad nedjeljom budu adekvatno plaćeni. Slične modele rada nedjeljom imaju Austrija i Slovenija. Tako bi se pokušalo izići i u susret trgovcima koji imaju pojačan promet određenim nedjeljama, primjerice za vrijeme turističke sezone.

Da vladajući razmišljaju na tom tragu potvrdio je i predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

“Mislim da treba pronaći model koji je kompatibilan s europskim modelima. Sličan primjer je upravo Austrija, da se rad nedjeljom smanji na najmanju moguću mjeru. Postoje službe koje moraju raditi nedjeljom, no sve ono što nije nužno smatram da bi taj dan trebalo osloboditi posla”, kazao je Jandroković.

Podsjećamo, Ustavni sud jednoglasno je 2009. godine ukinuo zabranu rada nedjeljom, odnosno dijelove Zakona o trgovini kojima se reguliralo to pitanje. U obrazloženju Ustavni sud objasnio je da propisivanje zabrane rada nedjeljom ne opravdava proklamirani cilj zaštite radnika te da posljedice njezine primjene izazivaju prekomjeran teret trgovcima. Uz to, tako postavljena zabrana rada nedjeljom imala je i previše iznimaka koje su trgovce međusobno dovodile u neravnopravan položaj.

 

JESTE LI ZNALI: Novčanu kaznu možete zamijeniti zatvorom. Dan vrijedi 300 kuna!

Svakome od nas može se dogoditi da mu zbog prevelike brzine ili previše promila prometni policajac izreče prekršajni nalog s novčanom kaznom. Donedavno su na to mnogi samo odmahivali rukom, no zbog poduplanih kazni stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama od 1. kolovoza stanje se korjenito promijenilo.

Policija tvrdi kako su višim novčanim kaznama preventivno utjecali na vozače, osobito prekršitelje iz skupine “četiri ubojice” u prometu (brzina, alkohol, nekorištenje sigurnosnog pojasa i uporaba mobitela tijekom vožnje). Izmijenjeni je zakon za najteže kršenje prometnih propisa, ovisno o ponavljanju prekršaja, uveo i obvezu izricanja zaštitne mjere te povećao broj negativnih brodova. Tako se vozačima koji su kroz naseljeno mjesto vozili 50 kilometara iznad maksimalno dopuštene brzine, a u praksi je to uglavnom brzina iznad 100 km/h, uvijek izriču 6 negativnih bodova i novčane kazne u rasponu od 10 do 20 tisuća kuna.

-Prvi put se izriče minimalno 10 tisuća kuna te zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima u trajanju od tri mjeseca. Ako se prebrza vožnja kroz naselje ponovi, tada su minimalna novčana kazna i broj bodova jednaki, ali se vozačka dozvola ovaj put oduzima na šest mjeseci, dok se u slučaju trećeg i svakog slijedećeg ponavljanja prekršaja prebrze vožnje kroz naselje izriče zabrana upravljanja motornim vozilom u trajanju od 12 mjeseci- rekao nam je načelnik Postaje prometne policije Dubrovnik Ante Vuletić.

Međutim, ako policija zaključi kako je uz novčanu kaznu veću od minimalne vozač dodatno zaslužio i zatvorsku kaznu, tada vozača uz prekršajni nalog upućuje ili vodi na Prekršajni odjel Općinskog suda te, takav prijedlog zahtjeva za višim iznosom kazne  obavezno mora valjano i argumentirati. Uložena žalba odlaže izvršenje kazne, a o prijedloženoj većoj kazni i mogućem zatvoru uvijek odlučuje sud. Recimo i to da je rok za plaćanje kazne osam dana, u kojem roku vozač plaća dvije trećine iznosa. Naravno, osim ako je vozač nije u mogućnosti platiti. Jer, ne zaboravimo da su dvije trećine minimalne novčane kazne zapravo jednake visini prosječne mjesečne plaće u Hrvatskoj. Kako malo tko “sa strane” ima dodatni izvor priuhoda temeljem kojeg bi kaznu mogao platiti a da ne osjeti posljedice po kućni proračun, razumljiva je bojazan vozača od poduplanih novčanih kazni.

Neslužbeno smo doznali kako na molbe prekršitelja sud, po pravilu, izlazi u susret građanima i omogućava plaćanje odmjerenih kazni u nekoliko mjesečnih rata. No, i takav je način plaćanja za mnoge građane “nemoguća misija” i nepodnošljiv pritisak na obiteljski proračun i inače opterećen režijama i cijenama prehrane u najskupljem hrvatskom gradu.

Postoji i rezervna opcija: to je mogućnost da se svakih 300 kuna kazne zamijeni za jedan dan zatvora o državnom trošku. Pa, tko voli, nek’ izvoli. Naglasimo za one koji ne znaju: ako u roku 24 mjeseca vozači starosti do 24 godine prikupe 9 negativnih bodova, a stariji vozači 12 bodova, tada im se po odredbi zakona automatski oduzima i poništava vozačka dozvola na rok od dvije godine, a ispit mogu ponovno polagati tek po isteku kazne.

Nove mjere u smislu brzine već daju učinka: na dubrovačkom području od 1. kolovoza do konca studenoga u prebrzoj vožnji kroz naselje otkriven je 21 vozač dok je lani u istom razdoblju otkriveno samo 6 vozača, među ostalim i zbog više policijskih službenika i nadzornih kamera na terenu.

Izmijenjenim su zakonom povećane i kazne za alkoholizirane vozače: svaki alkoholizirani vozač s 0,51- 1,5 promila se isključuje iz prometa i gubi dozvolu na 12 sati, dok se oni s 1,5 promila i više obavezno vode na triježnjenje u postaju.
O tome koliko često vozači gledaju u dno čaše, ovise i visine kazni za alkoholiziranost. Tako se vozačima s utvrđenih 0,51-1 promila alkohola u krvi izriče novčana kazna od 3- 5.000 kuna, 3 boda i mjesec dana zabrane upravljanja vozilima. Idući put ih čeka to isto ali tri mjeseca, a treći i svaki idući put s tom razinom alkohola moraju računati na istu novčanu i bodovnu kaznu, ali i 6 mjeseci zabrane.

Vozači s utvrđenih 1-1,5 promila moraju računati na 4 boda i 5-15 tisuća kuna kazne te na 2 mjeseca zabrane za prvi put, 6 mjeseci (drugi) ili 9 mjeseci zabrane za treći i svaki idući put. Na kraju, vozači kojima se alkotestom utvrdi 1,51 i više promila alkohola u krvi uvijek moraju računati na 6 negativnih bodova i novčanu kaznu u rasponu 10- 20 tisuća kuna te prvi put 3 mjeseca zabrane, drugi put 6 a treći i svaki idući put na 12 mjeseci zabrane upravljanja motornim vozilom.

Sve ovo rekao nam je načelnik Postaje prometne policije dubrovačke PU Ante Vuletić koji hvali izvrsnu suradnju s Općinskim sudom i DORH-om. Vuletić kaže da su visoke kazne ponovno utjecale na broj u prometu zatečenih alkoholiziranih vozača: od početka primjene zakona s 0,51-1 promil zatečeno je 65 vozača (lani 77), s 1-1,5 promila 34 (lani 46) a s više od 1,5 promila zatečeno je 28 vozača (lani 32). Možda niste znali da vozačima mlađim od 24 godine ne smije biti izmjeren ni 0,1 promil. Inače, slijedi im kazna od 700 kuna ali ne bodovi i zaštitne mjere. No, olakotna okolnost je da plaćanjem u roku 8 dana uživaju popust od 50 posto.

 

20.000 kuna, 12 bodova i tri mjeseca zabrane!

Od početka primjene dopunjenog Zakona o sigurnosti prometa, u istočnom dijelu naše županije je najveća izrečena kazna za prekršaj brzine kroz naseljeno mjesto iznosila 11.600 kuna, 6 bodova i tri mjeseca oduzimanja dozvole. Vozač je ovog rujna zatečen pri kontroli u Mlinima i to mu je bio prvi prekršaj brzine. Glede brzine, pri kontroli na Dubcu u rujnu je rekordna kazna od 20.000 kuna, tri mjeseca zabrane upravljanja vozilom, čak 12 bodova i obavezno triježnjenje izrečena vozaču koji je imao 1,53 promila alkohola u krvi, ali ne i položen vozački ispit.

 

Zadnje objavljeno