Večeras je u kazališnoj dvorani GKS-a u Metkoviću koncert duhovne glazbe održao Alan Hržica u pratnji Vanese Mioč i benda Srce Isusovo.
Kao predgrupa nastupile su Klapa Metkovke koje su izvele dvije božićne pjesme i sestre Darija i Anna Maria Ramljak iz Međugorja.
Koncert Alana Hržice i gostiju
Gepostet von LIKEmetkovic.hr am Donnerstag, 12. Dezember 2019
Metkovska publika je s oduševljenjem sudjelovala u koncertu…
Dio ugođaja sa večerašnjeg koncerta u GKS-u možete vidjeti i u fotogaleriji…
Hladna fronta proteklih dana nije zaobišla ni Park prirode Blidinje gdje vlada pravi zimski ugođaj.
Kako javlja Blidinje.net, snijega ima dovoljno za uživanje, no ne i za skijanje. Nadamo se da je ovo dobar uvod u zimsku sezonu te da će Božićne i Novogodišnje praznike dodatno upotpuniti snježni ambijent.
Do tada uživajte u fotografijama s Blidinja!
Pola sata iza ponoći danas, 12. prosinca, ulaznoj graničnoj kontroli na MCGP Nova Sela pristupilo je osobno vozilo srpskih nacionalnih oznaka kojim je upravljao 46-godišnji državljanin Crne Gore, a s kojim se u vozilu nalazila 47- godišnja državljanka Srbije.
Tijekom obavljanja granične kontrole posumnjalo se na krijumčarenje droge zbog čega je zatražen nalog za pretragu vozila.
Policijski službenici Postaje granične policije Metković, u suradnji s djelatnicima carine pretragom vozila pronašli su 27,371 kg marihuane. Droga je bila pakirana u 26 paketa, a pronađena je u posebno izgrađenom bunkeru ispod prednjih sjedala.
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su spomenuti strani državljani počinili kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, te će uz kaznene prijave tijekom dana biti predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.
Srednja škola Metković, Turistička zajednica grada Metkovića i Ustanova za kulturu i sport Metković organiziraju U susret slatkom Božiću, manifestaciju koja će biti u subotu, 14. prosinca na Trgu kralja Tomislava s početkom u 10 sati.
Cilj ovog događanja je upoznati sugrađane, te goste s kolačima i slasticama koje su nekada naše bake pripremale za Božić. Osim prodaje po simboličnim cijenama, moći će se uzeti i recepti, kako priprema ovih slastica ne bi otišla u zaborav, već da svatko ima priliku za Božić napraviti neki od tradicijskih kolača.
Manifestacija je humanitarnog karaktera jer će sav prihod od prodanih kolača, slastica, ukrasa za bor i ostalog što naprave i pripreme učenici, te njihovi profesori iz Srednje škole Metković ići za Udrugu mladih o. Ante Gabrića.
Na Trgu će se kuhati čaj i vino, te pripremati fritule, pa se možete ugrijati i osladiti uživajući u prigodnom programu. Svoje radove će također izlagati Udruga o. Ante Gabrić i UOSI Prijatelj, te naši kreativci.
U kulturno-zabavnom dijelu programa će nastupiti Središnji dječji vrtić Metković, OŠ Stjepana Radića, OŠ Don Mihovila Pavlinovića, OŠ Kula Norinska, Srednja škola Metković, KUD Metković, VIS Viatores, klapa Metkovke, Marija Previšić i Iva Goluža.
U sklopu Prosinačkih svečanosti, u subotu, 14. prosinca s početkom u 19 sati u GKS-u bit će premijera predstave Majčino srce koju izvodi Mali MAK, odnosno najmlađi glumci Metkovskog amaterskog kazališta.
Priča je to o obiteljskom životu s usponima i padovima i to u ozračje božičnih blagdana, koju je objavio Ivan Zirdum, a na metkovskim kazališnim daskama će biti prikazana u režiji Željke Bulić – Petrović.
U predstavi glume: Kjara Kežić, Lucija Vidović, Ana Jerković, Natali Talajić, Iva Jakić, Veronika Brečić, Eva Marija Petrov, Nika Kozina, Erika Malezija, Sara Ćerlek, Andrija Petrov, Laura Grubišić, Anja Žderić i Lana Bajo.
Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti dodijelio je Općini Kula Norinska 97.500 kuna s kojim bi se trebao napraviti kompletan energetski pregled javne rasvjete na području Općine: stanje rasvjete, troškovi za održavanje i potrošnja električne energije.
Uvid u stanje javne rasvjete bit će temelj za prijavu na natječaj, te izmjenu postojećih rasvjetnih tijela sa LED rasvjetom, koja će biti energetski učinkovitija i ekonomičnija.
Radovi na izgradnji poddionice autoceste na Koridoru 5C dužine 7,2 kilometara na relaciji Buna – Počitelj odvijaju se zadovoljavajućom dinamikom, kažu iz Autocesta FBiH. Ova poddionica pripada dionici Mostar jug – Počitelj i na ravnom je terenu.
Radovi na poddionici Buna – Počitelj su počeli u kolovozu prošle godine, a rok za njihov završetak se očekuje početkom 2020. godine.
Trasa počinje na oko četiri kilometra južno od sela Hodbine i ne presijeca gušće naseljena područja nego prolazi iznad kanjona Neretve u blizini nekoliko naseljenih mjesta i završava neposredno ispred petlje Počitelj.
Ugovor koji je Hering potpisao u svibnju 2018. godine s JP Autoceste FBiH vrijedan je 25,7 milijuna eura. Sredstva su osigurana putem Europske banke za obnovu i razvoj, a nadzor nad gradnjom vrši tvrtka Aecom S.L.U. iz Španjolske. Ova poddionica nadovezuje se na onu Počitelj – Zvirovići.
Od 9. prosinca svi domaći i strani korisnici moći će svoje kripto valute, u nekoliko jednostavnih koraka, promijeniti u kune.
Nakon podnošenja zahtjeva skenira se QR kod te u poštanskom uredu dobivate gotovinu. Moguće je zamijeniti pet najčešće korištenih kriptovaluta (Bitcoin, Ethereum, Stellar, Ripple i EOS). Detaljne informacije o svim uslugama mogu se pronaći ovdje.
Popis svih poštanskih ureda koji nude ovu uslugu možete naći na portalu Crypto Center (crypto.posta.hr), na kojem je dostupan i kalkulator. Uz kalkulator vrlo jednostavno i brzo možete saznati koliko će vam kuna Pošta ponuditi za vaše kriptovalute. Zamjena kriptovaluta provodi se u suradnji s hrvatskom tvrtkom Electrocoin, koja već pet godina uspješno vodi servis bitcoin-mjenjacnica.hr.
Iza nas je najkišniji studeni sa samo četiri dana bez oborina u zadnje 32 godine, odnosno 1997. godine kada je počeo rad meteorološke postaje DHMZ-a u Metkoviću na kojoj je motritelj Dragan Tolić. On je izvijestio da je u studenom 2019. izmjerena rekordna mjesečna količina oborina, i to 377 l/m2. Prije toga je rekord bio 331 l/m2, izmjeren u prosincu 2009. u vrijeme poplava.
Od 1997. mjeseci s više od 300 l/m2 bili su studeni 2010. (325 l/m2 ) i siječanj 2013. (312 l/m2). Inače, prosjek zimskih mjeseci je 200-220 l/m2.
Kao što se vidi, rekordna količina oborina od 377 l/m2 prošla je bez ikakvog bitnog utjecaja na visinu Neretve. Naravno treba tu uzeti u obzir da je u listopadu ove godine palo samo 43 l/m2.
– Očito najvažniju ulogu ima upravljanje vodama u sustavu hidrocentrala iznad nas. To je međudržavna suradnja i nadzor te sam uvjeren kada bi se držali protokola da bi bili izloženi poplavama samo u iznimnim katastrofalnim nevremenima. Što se tiče snijega, motritelj mjeri visinu snijega i to preračunava u egzaktnu količinu vode u l/m2. Znači, ako znaš koje ti slivno područje gravitira u svakom trenu znaš koliko se vode očekuje od napadalog snijega – kaže Tolić.
Evo još zanimljivih podataka. Količine oborina mjere se od 1931. Najsušnija godina je 2011., kada je izmjereno na godišnjoj razini ukupno 771,1 l/m2, a zatim slijede 1953. s 824 l/m2 te 2003. s 838 l/m2.
Najkišovitija je bila 1950., kada je izmjereno 2056 l/m2 pa onda slijedi 2010. s 2008 l/m2.
Dr. sc. Domagoj Vidović, jezikoslovac i onomastičar, jučer je u Kotoru predstavio Rječnik suvremenih hrvatskih osobnih imena i održao predavanje pod nazivom Imenima i jezikom Boke, donosi Radio Kotor.
Prema riječima Vidovića, prvo javno predstavljanje Rječnika, autora Ankice Čilaš Šimprage, Dubravke Ivšić Majić i samog Domagoja, pored Zagreba, održano je jedino u Kotoru.
On je podsjetio da je Kotor kroz povijest pripadao Dalmaciji.
– Kotor kao jedan od dalmatinskih gradova ima neke od najstarijih notarskih knjiga, brojne spomenike još iz ranog srednjeg vijeka i po mnogo čemu je poseban, pa i po tome što su već u tim najranijim razdobljima na vrlo važnim historijskim spomenicima spomenute i žene. Na crkvi Svetog Luke imate zapis imena jedne žene. – kaže Vidović, navodeći da su Kotor i Boka Kotorska po mnogo čemu posebni.
– Ono što je posebno važno jest da je sva ta vrijedna građa, pogotovo historijska, obrađena na vrlo različite načine i to od samih Kotorana. – ističe Vidović.
Kako navodi, rad profesorice Gracijele Čulić o antroponimiji Boke Kotor se predstavlja jedan od temeljnih radova za proučavanje historijske antroponimije. U znak zahvale svih autora, Vidović je profesorici Čulić poklonio jedan primjerak Rječnika.
On je govorio o projektu Hrvatska antroponimija u 14. i 15. vijeku.
– Kada smo pokrenuli taj projekat, on se trebao odnositi na područje Republike Hrvatske. Međutim, vrlo brzo smo shvatili da bez Boke Kotorske, područja Bosne i Hercegovine, nećemo dobiti relevantne podatke za hrvatski imenski fond. Projektom se pokazalo koliko je 14. i 15. vijek pijelomni period. Jedna od bitnih stvari bio je prodor Turaka koji je počeo mijenjati etničku i vjersku strukturu, ne samo u Boki, već i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Nastupile su velike promjene. – ocjenjuje Vidović.
Prema njegovim riječima, 14. i 15. vijek su razdoblja kada su se unutar samih priobalnih gradova, ali i zaleđa, počela događati dva suprotna procesa.
– Ako pogledate dalmatinske gradove, tada je sve veći udio narodnih imena počeo prodirati u njih. Odnosno, gradovi poput Kotora, koji su do tada imali uglavnom romansko ili romanizirano stanovništvo, u njih su sve više počeli prodirati Slaveni što vidimo ne samo iz korpusa osobnih imena, već i iz toponimije. Vrlo je bitno znati da je već u 12. vijeku bilo slavenskih toponima, poput parila, upravo zbog toga što su oni pokazatelj toga da je neko stanovništvo duže na tom području. Ako pogledate recimo imena gradova u Boki Kotorskoj, ona su uglavnom odraz starijih kultura kojih više nema. Ime Kotor je najvjerojatnije rimsko, ime Prčanj je vjerovatno dalmatsko. Sve su to odrazi kultura kojih kasnije nije bilo. Činjenica da imamo važan toponim u Kotoru već u 12. vijeku pokazuje koliko je to slavensko stanovništvo već onda bilo značajno zastupljeno u gradu. Kada se bokeljska situacija usporedi sa područjem ostalih hrvatskih gradova, onda vidimo velike sličnosti u historijskom razdoblju. – kaže Vidović.
Kako navodi, postoji mnogo imena koja su slična na tim područjima.
– Nalazimo tri kategorije osobnih imena. Jedna koja je zajednička cijelom prostoru jesu opća kršćanska imena, kao što su: Andrija, Juraj, Marko, Marinko. Nalazimo i određene posebnosti u tim gradovima. Tako imamo mjesne svece čiji su se kultovi također odrazili u osobnim imenima, kao što je recimo Vlahovo u Dubrovniku ili Tripun u Kotoru. A nalazimo i neka imena koja su na rubu Istoka i Zapada. Jedno od tih imena je Ivan, odnosno odnos imena Jovan i Ivan. – objašnjava Vidović.
U 13. vijeku, ističe Vidović, u Kotoru je zabilježeno ime Erik.
– Zabilježena su i imena Franciskus, koje je najvjerojatnije ime Frano, zatim imena Marcela i Viktor. To su imena koja su na ukupnom hrvatskom prostoru najranije potvrđena u Boki Kotorskoj u 13. vijeku. U 14. vijeku dolaze najstarije potvrde imena Ana, Damjan i Kate. Takođe u 14. vijeku potvrđeno je ime Goran. Ime Hrvoje je potvrđeno u 14. i 15. vijeku. – navodi Vidović.
Prema njegovim riječima, i u imenima i prezimenima vidi se simbioza romanstva i slavenstva na našem području.
On je naveo riječi koje su slične na Braču i neretvanskom području i u Boki.
Tako se, navodi Vidović, u Boki kaže “prosulja”, a na Braču “prsura”. U Boki su “furmina”, “kroštule”, “štikadenta” i “botilja”, a na Braču “furimont”, “hrustule”, “štikadijent” i “butija”. Škudela i kapot su, ističe Vidović, zajedničke riječi za navedena područja.
Predstavljanje Rječnika autora Ankice Čilaš Šimprage, Dubravke Ivšić Majić i Domagoja Vidovića i predavanje održano je u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.
Kako je saopćeno, Vidović koji je zaposlen u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ovo predstavljanje i predavanje održao je u okviru svog studijskog boravka i terenskog istraživanja u Boki Kotorskoj i Baru (od 30. studenog do 12. prosinca).
Foto: Radio Kotor
