-

Pokrenuta je humanitarna akcija ‘Izgradimo dom obitelji Sršen’

Inicijativom građana, članova  neretvanskih  braniteljskih udruga te članova nogometnih klubova Neretvanac, Neretva, Gusar, Maestral, Metković, Čapljina, Ljubuški, Gruda, Stolac, Imotski i Zmaj iz Makarske, pokrenuta je humanitarna  akcija “Izgradimo dom obitelji Sršen”.

Ova plemenita inicijativa koja je objedinila sportsko i braniteljsko srce juga Hrvatske i Hercegovine pokrenuta je kad je obitelj Rolanda Sršena iz Opuzena, nogometaša i dragovoljca Domovinskog rata, zadesila tragedija iznenadne smrti supruge Andreje.

Tada je naš Roland ostao sam sa šestero djece od kojih su dvoje osobe s invaliditetom, a jedan od njih je nepokretan i treba posebnu skrb i prilagođeni stambeni  prostor. Obitelj trenutno živi u stanu od 50 metara kvadratnih iz kojeg se moraju Odlukom suda iseliti. Rješenje je pronađeno u izgradnji adekvatnog doma na zemljištu u obiteljskom vlasništvu u kojem bi samohrani otac mogao djeci osigurati dostojanstveno odrastanje.

Svi koji to žele, mogu se u skladu sa svojim mogućnostima priključiti ovoj akciji zajedništva i dobrote  za koju je otvoren posebni namjenski račun u Privrednoj banci Zagreb, IBAN: HR1123400093510951600, pod nazivom Izgradimo dom obitelji Sršen.  Prihvatljive su i donacije u građevinskom materijalu.

Inicijativni odbor humanitarne akcije “Izgradimo dom obitelji Sršen“ – kontakt telefon 098244331

PROGRAM Sa sv. Nikolom počinje ‘Ledena bajka na Neretvi’

Manifestaciju Ledena bajka na Neretvi u Metkoviću otvorit će sutra, 6. prosinca u 14:45 sv. Nikola, bit će to uz klizalište na Trgu kralja Tomislava. Klizalište će biti otvoreno do 6. siječnja 2020.

To je ujedno početak i manifestacije Božić u Neretvi. Uz bogatu gastro ponudu u adventskim kućicama u Gradskom parku, pripremamo različite koncerte:

  • 6. 12. 2019. – Duo Mata i Ćova
  • 7. 12. 2019. u 16:30 – Promenadni koncert gostiju Gradske glazbe Metković
  • 13. 12. 2019. u 20:00 – Branko Medak i grupa Vertigo
  • 14. 12. 2019. u 21:00 – Klapa Contra
  • 20. 12. 2019. u 20:00 – grupa Flashback band
  • 21. 12. 2019. u 21:00 – grupa Opća opasnost
  • 23. 12. 2019. u 20:00 – grupa Versi
  • 26. 12. 2019. u 20:00 – Ivan Vidović
  • 28. 12. 2019. u 20:00 – Duo Kata i Toni
  • 29. 12. 2019. u 20:00 – grupa Narona

Županija će isplatiti božićnice za 2529 umirovljenika

U okviru programa skrbi o umirovljeničkoj populaciji, Dubrovačko-neretvanska županija isplaćuje umirovljenički dodatak umirovljenicima s mjesečnom mirovinom do 1500,00 kn, a prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Putem Hrvatske pošte, županijski umirovljenički dodatak dostavit će se na kućne adrese umirovljenicima na području gradova Korčula, Metković, Ploče i Opuzen te općina Konavle, Ston, Janjina, Orebić, Trpanj, Lumbarda, Lastovo, Smokvica, Blato, Vela Luka, Kula Norinska, Slivno, Pojezerje i Zažablje.

Umirovljenicima s područja Grada Dubrovnika ovaj dodatak se isplaćuje iz gradskih proračunskih sredstava, a umirovljenicima iz općina: Dubrovačko Primorje, Župa dubrovačka i Mljet, umirovljenički dodatak isplaćuju izravno njihove općine, provodeći tako, u suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom, Županijski umirovljenički standard.

Dubrovačko-neretvanska županija provodi Program izrade i provedbe izjednačavanja umirovljeničkog standarda od 2010. godine kada je, za provedbu ovog Programa, u proračunu Županije bilo osigurano 700,000.00. U međuvremenu proračunska sredstva su povećana, te u 2019. godini iznose 2.000.000,00 kuna. Pri isplati božićnica za 2019. godinu vodilo se računa o ujednačavanju umirovljeničkog dodatka za umirovljenike u navedenim općinama i gradovima pa se pojedinačni iznosi kreću od 700 do 1000 kuna po umirovljeniku, ovisno o razvijenosti grada ili općine. Županijski umirovljenički dodatak isplaćuje se za 2529 umirovljenika s područja županije

Potpredsjednik EK Borrell priznao: ‘Šaljemo novac na kartice i račune migrantima u Tursku

Katalonac koji se protivi katalonskoj neovisnosti, socijalist i iskusni diplomat Josep Borrell Fontelles, novi je visoki predstavnik za europsku vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednika Europske komisije. Ukratko, ministar vanjskih poslova Europske unije. U svom prvom intervjuu kojega je prenio Večernji list otkrio je tko i kako financira migrante.

Na pitanje hoće li EU i dalje plaćati turskim vlastima za zadržavanje migranata dao je sljedeći odgovor:

Ne plaćamo turskim vlastima, nego uplaćujemo novac migrantima u Turskoj. Svaki migrant dobio je kreditnu karticu sa sredstvima za kupnju hrane, plaćanje smještaja, školovanja. Naravno da ćemo im nastaviti slati novac. Kako bismo im sada odjednom mogli okrenuti leđa?!

Cjeli intervju možete pročitati na portalu Večernji list.

Niti jedna hrvatska županija ne ostvaruje fiskalnu efikasnost zbog velikog broja zaposlenika

Niti jedna hrvatska županija nije u stanju ostvariti kontinuiranu fiskalnu efikasnost, a najveća kočnica za to je prevelik broj zaposlenika, rezultati su empirijskih istraživanja koja se temelje na četrnaestogodišnjem praćenju, a objavljeni su u časopisu Ekonomski pregled.

Analiza koju su poduzeli docentica Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Danijela Rabar i student Andrej Grbin, obuhvatila je usporedbe izravnih i neizravnih pokazatelja fiskalnih performansi županija tijekom 14 godina počevši od 2002. a koji su povezani s njihovim neravnomjernim gospodarskim rastom.

Od 294 županijska entiteta, samo je 26 njih bilo relativno efikasnih, ističe se uz objašnjenje da se pod entitetima smatraju sve županije za svaku promatranu godinu.

Također, utvrđeno je da među hrvatskim županijama postoje velike nejednakosti, pri čemu Grad Zagreb značajno pozitivno odstupa od ostalih županija, a na suprotnoj strani je Ličko-senjska županija, kaže se u časopisu Hrvatskog društva ekonomista.

Grad Zagreb i Varaždinska županija bili su efikasni u šest, Međimurska u pet i Krapinsko-zagorska u tri promatrane godine.

Šest županija efikasnost je dostiglo u samo jednoj godini, dok je preostalih 11 županija kontinuirano neefikasno. Niti jedna županija nije postigla neprekinuti rast ili neprekinuti pad efikasnosti. Godina 2002. daleko je najuspješnija, kada je bilo osam efikasnih županija, a najneuspješnija 2014., bez ijedne efikasne županije. Najmanju zabilježenu efikasnosti ostvarila je Ličko-senjska županija, u 2011. godini, kaže se.

Recesija, koja je započela 2008. godine značajno je potaknula ionako visoke razine regionalnih razlika u Hrvatskoj.

Zaključci istraživanja trebali bi biti od interesa analitičarima i pomoći nositeljima politike u Hrvatskoj u prepoznavanju snaga i slabosti učinka te politike na kretanje razvojnih nejednakosti hrvatskih županija, a time i u oblikovanju ciljane fiskalne politike, ističu autori.

Nejednakosti potiču unutarnje migracije iz manje razvijenih regija u razvijenije, što dovodi do daljnjeg produbljivanja nejednakosti. Stoga vlade mnogih država pokušavaju uspostaviti politike koje smanjuju regionalne gospodarske disparitete, objašnjavaju autori.

Oni su pošli od tvrdnje da za stvaranje potpunije slike o stvarnom stupnju razvijenosti regija nije dovoljno promatrati samo bruto domaći proizvod (BDP), već su uzeli fiskalne pokazatelje. Ponekad visoka razina BDP-a ne mora biti rezultat objektivne snage županijskog gospodarstva već značajnih investicija javnog sektora u infrastrukturu, ističu.

Iz širokog spektra pokazatelja za istraživanje je odabrano njih šest. Uz BDP, to su porezni prihodi, tekući rashodi, kapitalni rashodi, broj zaposlenih u jedinicama lokalne i područne samouprave, te ukupan broj zaposlenih umanjen za zaposlene u tijelima lokalne i područne samouprave te kod korisnika proračuna.

Udruga ‘Leptirići’ je obilježila 10. obljetnicu osnutka

Jučer, na Međunarodni dan osoba s invaliditetom, u Hotelu Narona u Metkoviću održana je redovna izvještajna skupština Udruge cerebralne i dječje paralize doline Neretve Leptirići.

Nakon skupštine prigodnim domjenkom obilježena 10. obljetnica osnutka udruge na kojem je bila i zamjenica župana Žaklina Marević.

Udruga je osnovana 2009. godine, te se brinula za oko petnaestero djece s cerebralnom paralizom čiji roditelji nisu imali status njegovatelja, a na terapije su putovali u veće gradove.

Udruga danas brine za 64 djece s teškoćama u razvoju te o 33 osobe s invaliditetom, kojima pruža različite terapije i programe podrške. Udruga Leptirići zapošljava senzornog terapeuta, radnog terapeuta, fizioterapeuta, neurofeedback terapeuta i logopeda.

Udruga provodi projekte koji pružaju sve ono što je, prvenstveno, potrebno djeci, te projekte podrške roditeljima, pomoć djeci u učenju, učenje stranih jezika, specijalizirani prijevoz itd.

Također, uz sve spomenute terapije, za 11 osoba s najtežim oblikom invaliditeta pružaju uslugu osobne asistencije, a za sedam učenika sa poteškoćama u razvoju pružaju asistenciju u nastavi.

Foto: Radio Delta

Dovršeno vještačenje uzroka smrti Gabrijela Bebića

Kako neslužbeno saznaje Slobodna Dalmacija, vještačenje uzroka smrti Gabrijela Bebića iz Metkovića, koji je preminuo prošle godine u KBC-u Split, nakon što mu se u Metkoviću nije pružila adekvatna medicinska pomoć, završeno je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Tako je, barem što se vještačenja tiče završena ova tužna priča u kojoj je devetogodišnji dječak život izgubio na pravdi Boga.

Rezultate vještvo još uvijek ne znamo, ali se nadamo kako će ono pokazati niz propusta koji su se dogodili u Metkoviću, dok su moj suprug Mišo i moj sin Gabrijel, tri dana obilazili metkovske liječnike i molili za pomoć. Nadam se da će ovo vještvo pokazati i zbog čijih je propusta naš mali Gabrijel preminuo, kratko je za Slobodnu Dalmaciju završetak vještva komentirala Ivana Bebić, majka malog Gabrijela.

Od vještva ovog slučaja svi su Medicinski fakulteti u Hrvatskoj bježali kao “vrag od tamjana” i nitko nije htio provesti vještačenje. Prvo je to odbio Medicinski fakultet u Zagrebu, pa onaj u Rijeci, pa u Osijek i na kraju u Splitu.

Kada se u javnosti počela spominjati mogućnost da obitelj Bebić zatraži neovisno vještačenje iz inozemstva (spominjala se Slovenija) pravosudne vlasti RH naložile su Medicinskom fakultetu u Zagrebu da provede vještačenje, što su oni u konačnici i uradili.

Rezultati vještačenja još se uvijek ne znaju, ali za nadati se, kako će hrvatska javnost uskoro biti s njima upoznata.

Piše: Ivica Marković/SD
Foto: privatni album

Gotovo 90.000 nekadašnjih državljana BiH postali su Nijemci, Austrijanci, Slovenci, Norvežani, Česi…

Trend odricanja građana od BiH državljanstva ne jenjava. Kako je navela Zorica Rulj, glasnogovornica Ministarstva civilnih poslova BiH, od 1. siječnja do 3. prosinca ove godine bh. putovnice odreklo se ukupno 3.735 osoba, prenosi Čapljinski portal.

Sudeći po ukupnim podatcima od rata do danas državljanstva odreklo 88.163 građanina.

Inače, u postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne navesti razloge zbog kojih to čine, ali, u neslužbenim razgovorima najčešće kao razlog navode pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u stranim zemljama i veća prava u zemljama u kojima žive.

Koliko je broj onih kojih se odlučuju na ovaj korak u porastu govori i podatak da se,na primjer , tijekom 1996, državljanstva BiH odreklo šest osoba, idućih nekoliko godina taj broj je bio dvocifren, da bi se danas mjerio tisućama.

Pretpostavlja se kako bi pravi val odricanja od BiH državljanstva mogao nastati tek kada pravo na putovnicu neke druge zemlje steknu oni što iz BiH odlaze u zadnje dvije-tri godine.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, najviše nekadašnjih državljana BiH postali su, barem službeno, Nijemci, Austrijanci, Slovenci, Norvežani, Česi…

PROSINAČKE SVEČANOSTI Kvartet Sorkočević nastupio je jučer u Metkoviću

U sklopu Prosinačkih svečanosti jučer je u Galeriji GKS-a u Metkoviću bio koncert Kvarteta Sorkočević kojega čine Slobodan Begić (violina), Đive Kušelj (flauta), Nena Ćorak (klavir) i Denis Ajduković (kontrabas).

Kvartet koji nosi ime dubrovačkog skladatelja i prvog hrvatskog simfoničara iz 18 st. izveo je djela Sorkočevića, Gounoda, Dvoraka, Bramsa, Moszkowskoga, Schostakowischa… Ovaj po sastavu jednostavni ansambl osnovali su profesionalni akademski glazbenici 1988. godine i uz brojne koncerte snimio je dva nosača zvuka Salonska glazba Dubrovnika i Koncert uživo iz crkve Svetoga spasa.

Trebaju li biti označene? Od Prevlake do Neretve raspoređeno je 12 kamera za nadzor brzine

Na prometnicama od Prevlake do Neretve raspoređeno je 12 kamera za nadzor brzine. Neke su aktivne mjesecima, neke će tek proraditi, no većina ih ‘ordinira’ duž Jadranske magistrale, a ostatak u frekventnim ulicama, rizičnim za sve sudionike u prometu, donosi Dubrovački vjesnik.

Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske izvijestili su nas kako su kamere na Državnoj cesti D 8 postavljene na lokaciji Zaton Doli, Brsečine, Stablina (Ploče) i Dubrovnik na JTC kod Sinjske ulice i u Čajkovićima. Ceste su pod video-nadzorom i magistrali na Grudi. Kamere ‘vrebaju’ i u Splitskoj ulici u Metkoviću, te na cesti D-414 u Orebiću.

Uskoro će još četiri kamere nadzirati promet

– Kamere su postavljene kao vid prevencije na lokacijama na kojima se, prema sigurnosnim pokazateljima, događaju najteže prometne nesreće prouzročene prebrzom vožnjom – javljaju iz policije i dodaju kako su osim navedenih kamera koje su u operativnoj funkciji od proljeća ove godine, nedavno postavljene kamere na još četiri lokacije čija se operativna primjena očekuje vrlo skoro.

– Radi se o lokacijama Plat i Kupari na Državnoj cesti D8, dok je u Dubrovniku obuhvaćena Ulica Pera Bakića, a u Metkoviću Ulica Zrinskih i Frankopana – istaknuli su iz PU dubrovačko-neretvanske i objasnili kriterije za postavljanje ovih uređaja.

– Kamere se na kućišta postavljaju temeljem analize statističkih pokazatelja o broju prometnih nesreća i njihovim uzrocima, i te lokacije se stalno izmjenjuju – napominju. Odgovor o ‘lažnim kamerama’ s praznim kućištima koje služe kao podsjetnik vozačima na oprez u vožnji, ne odgovaraju:

– Podatak o lažnim kamerama nismo u mogućnosti dati jer tada njihova operativna funkcija ne bi bila svrsishodna – rekli su iz PU dubrovačko-neretvanske.

Trebaju li lokacije kamera biti posebno označene?

Raspored, označavanje i efekte uređaja za mjerenje brzine komentirao je i predsjednik dubrovačke Udruge Sigurnost u prometu Denis Pavela.

– Kad govorimo o mjernim uređajima postavljenima duž državne ceste D-8 kroz našu Županiju, možemo govoriti o mjerama koje će sigurno pridonijeti smanjenju prometnih nesreća, posebice onih najtežih kojima je uzrok nepropisna brzina. Ono što je sigurno da je ulaganje u navedene uređaje za mjerenje brzine svrsihodnije od predočnika brzine koji su u zadnjih nekoliko godina postavljani na našim cestama. To proizlazi iz činjenice da sami predočnici brzina nisu imali mogućnost sankcioniranja prekršitelja koji su prekoračili brzinu te su služili mladim ljudima za testiranje brzina njihovih vozila, dok kod mjernih uređaja koji se sada postavljaju (“kamera”) to nije slučaj te ukoliko prekoračite brzinu, bit će te kažnjeni. Samo znanje da ćete biti kažnjeni utječe da vozači paze na prekoračenje brzine – smatra Denis Pavela.

Osvrće se Denis Pavela i na označavanje mjesta gdje se provodi nadzor i mjerenje brzine.

– To je predviđeno u novom Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama koji je izašao u Narodnim novinama 2019. godine, i to pod oznakama C122 (Označava cestu, odnosno dio ceste na kojem se obavlja kontrola brzine vozila) i C123, što je oznaka za cestu ili dio prometnice na kojemu se obavlja nadzor prometa – kaže Pavela.

Piše: Gabrijela Bjelić/DV

Zadnje objavljeno