-

Zanimljivo otkriće Domagoja Vidovića: Hrvati pravoslavci u crnogorskome dijelu Sandžaka

By
K. J.
-

Istraživaču su uvijek najdraža slučajna otkrića. Za moje je najnovije zaslužan Vitomir Ćetković. Prošle sam ga jeseni upoznao u Baru, znam ime, znam kako čovjek izgleda, a nikako se sjetiti je li Dumezić ili Ćetković, pa umjesto da nazovem u Bar, po bračku štedim i kuckam po računalu. Ukucavši Dumezić i Zupci, naišao sam na stranice Muzeja žrtava genocida u Beogradu.

Izbaci mi ondje podatke o Tomi Dumeziću Nikinu iz Zubaca. Vidim da piše narodnost, godina rođenja i pogibije te prebivalište. Odem na početak dokumenta i shvatim da sam naišao na izvadak iz popisa žrtava Drugoga svjetskog rata za Crnu Goru koji je po podatcima i nalogu Savezne komisije za žrtve rata 1941. – 1945. (osnovane 17. lipnja 1964.) sastavio Savezni zavod za statistiku za područje cjelokupne Lijepe nam Bivše.

U predgovoru stoji da je već 1966. objavljena publikacija Žrtve rata 1941. – 1945., u kojoj su popisana 597.323 stradalnika. Time je obrađeno nešto više od polovice procijenjenih žrtava. Naime, računalo se da je žrtava, bez kvislinških, koje su odoka procijenjene na 50.000, bilo između 1.016.000 i 1.066.000. Zbog čega je 25 godina bilo zabranjeno služenje popisom, možemo samo nagađati, ali svakako nije naodmet spomenuti brojku od 1.700.000 navodnih jugoslavenskih žrtava, od čega navodno 700.000 u Jasenovcu. Procijenjeni je broj žrtava koji je utvrdila Komisija upućivao na to da je broj žrtava manji za barem 37 %.

Pregledao sam letimično bokeljska naselja nastojeći utvrditi odgovara li narodnost stvarnomu stanju i činilo mi se da je sve  u skladu s očekivanjima jer je razvidno bilo da se više od 90 % bokeljskih katolika izjašnjavalo Hrvatima.

Kad sam prešao na druge crnogorske općine, dočekalo me iznenađenje. Naime, u naselju Kovren sjeverozapadno od Bijeloga Polja od 31 žrtve za čak je 22 stajalo da su Hrvati. Pogledajte njihova imena i prezimena te u zagradi ime oca: Branko Caković (Nikola), Milinko Caković (Radosav), Sava Caković (Milija), Vuksan Đurević (Ognjen), Dušan Jelić (Lala), Periša Jelić (Mileta), Milan Joksimović (Mijat), Krstivoje Joksimović (Nikola), Milivoje Joksimović (Nikola), Neško Joksimović (Vule), Milan Knežević (Matija), Vukojica Kojović (Milija), Mileva Koković (Bjela), Gojko Sekulić (Milinko), Lazar Sekulić (Rade), Mato Sekulić (Rade), Radoman Sekulić (Drago), Radovan Sekulić (Tripko), Toma Sekulić (Vasilije), Vojin Sekulić (Dragi), Vukojica Sekulić (Sekula) i Radivoje Varagić (Mile).

Budući da uza njihova imena stoje i imena nekih drugih naselja te da nisam bio siguran je li riječ o prebivalištu ili mjestu pogibije, nastojao sam po različitim popisima utvrditi je li riječ o domaćim prezimenima te spoznao da su nositelji svih tih prezimena živjeli i danas žive u općinama Bijelo Polje i Pljevlja. Dvije su žrtve dvaput popisane s različitom narodnosnom odrednicom, ali to ne umanjuje podatak da je velika većina kovrenskih žrtava hrvatskih korijena.

Povezana slika

Sudeći po prezimenima, razvidno je da je riječ uglavnom o pravoslavcima, a osobna imena njihovih nositelja ne pripadaju suvremenomu hrvatskom osobnoimenskom fondu. Namjerno naglašavam suvremenomu jer su narodna imena kao što su Gojko, Vukojica ili Milivoje bila obilno potvrđena u Konavlima, zapadnoj Hercegovini i Dalmatinskoj zagori u predosmanlijskome razdoblju te od njih potječu prezimena kao što su Gojković, Vukojičić ili Milivojević, koja nose i Hrvati. Ta su prezimena potekla od hrvatskih srednjovjekovnih narodnih imena, koja su se u srpskome osobnoimenskom fondu zadržala do danas te ih stoga danas ne držimo svojima. Ona su dio zajedničke južnoslavenske, pa i sveslavenske imenske baštine.

Mojim će, pak, Neretvanima biti zanimljiv podatak da se i Radivoje Varagić izjasnio kao Hrvat jer su se Varagići pisali i kao Veraje poput svojih neretvanskih suprezimenjaka. Da postoje određeni tragovi katoličke i hrvatske prisutnosti u današnjemu Sandžaku, znamo po toponimiji. Sjeverno se od Bijeloga Polja na Limu nalazi naselje Sutivan, čije je ime tvoreno od dalmatskoga pridjeva santu, koje je odrazom rane prisutnosti zapadnoga kršćanstva. Na kasniju katoličku nazočnost u Bijelome Polju upućuje i toponim Latinsko groblje. U mjesnoj toponimiji na Sandžaku nalazimo na više naselja u kojima se odrazio etnonim Hrvat, a u antroponimiji nerijetko na različita osobna imena istoga postanja, pa su čak i neki pravoslavni svećenici nosili ime Hrvoje.

Mario Grčević u svojoj novoj knjizi Ime Hrvat u etnogenezi Južnih Slavena spominje miješanje dijela raških (Sandžak i Kosovo srce su Raške, srednjovjekovne srpske države) Hrvata i Vlaha oko Rvatske bačije na Kopaoniku, pri čemu je vlaško stanovništvo primilo hrvatsko narodno ime. Da se hrvatsko ime u unutrašnjosti Crne Gore nije zatrlo, čak neovisno o vjerskoj pripadnosti, sve do druge polovice XIX. stoljeća, upućuju različiti crnogorski autori. Da je među sandžačkim muslimanima bilo sklonosti prema Hrvatskoj, znamo i iz Drugoga svjetskog rata kad su se nazivali Hrvatima i tražili pripojenje NDH.

Sestra mi je prepričavala kako je još do prije nekoliko godina u Novome Pazaru radila ćevabdžinica Tuđman. Izjašnjavanje sandžačkih pravoslavaca kao Hrvata, u blizini sandžačkih muslimana s kojima odnosi nisu bili bajni i koji su tražili pripojenje hrvatskoj državi, pred manje od osamdeset godina, u naselju u kojemu tko zna koliko stoljeća nema katolika, a od 1948. po službenim popisima ni Hrvata, zvuči uistinu nevjerojatno, pogotovo kad se to navodi u publikaciji objavljenoj pod strogim nadzorom komunističkih vlasti. Posebno, pak, iznenađuje činjenica da se u crnogorskome dijelu Sandžaka prije osamdesetak godina Hrvatima izjasnilo znatno više pravoslavaca nego muslimana.

Donedavno postojanje pravoslavnih Hrvata duboko u Crnoj Gori uistinu je povijesna zanimljivost, ali i pouka. Udaljavanje od narodnoga korpusa počinje izdvajanjem iz matične države, pojačava ga kidanje veza s njom, a promjena vjeroispovijesti (to možemo vidjeti u samoj Hrvatskoj) čak i stvarne pripadnike nekoga naroda može uklopiti u drugi narodni korpus. Stoga pomalo čudi poprilična nezainteresiranost hrvatske države, pa donekle i Crkve, ponajprije za Hrvate iz Svebarja (Bara s okolicom, Spiča i Šestana), koji su katolici, čiji je osobni imenski fond izrazito hrvatski (Anto, Frano, Mato, Vlaho), čija je kulturna baština hrvatska, a bogoslužni jezik hrvatski i kojih je još oko 3000, koliko ih je bilo i pred pad toga kraja pod Osmanlije. Njihove važnosti moramo biti svjesni poglavito zbog Boke kotorske jer nas povijest uči: Jao pokrajini koja postane pogranična, tj. krajina.

Piše: Domagoj Vidović, Hrvatsko slovo

Ministarstvo rada povuklo prijedlog: Ništa od rada do 68. godine

By
K. J.
-

Jutarnji list je dobio potvrdu iz Ministarstva rada da se iz hitne procedure povlači prijedlog izmjena Zakona o radu, a Zakon o mirovinskom osiguranju ostaje.

Nešto prije te potvrde, Hrvatska udruga poslodavaca oglasila se priopćenjem u kojem stoji kako odgađa konferenciju za medije koja je trebala biti održana danas u 10 sati u prostorijama HUP-a.

‘Konferenciju odgađamo budući da smo dobili najavu iz Vlade RH da će povući iz daljnje procedure odnosno, glasanja u Saboru, prijedlog izmjena Zakona o radu (ZOR) kojim se definira mogućnost produljenja rada na još tri godine nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu sa 65 godina. Navedeni prijedlog izmjene ZOR-a bio je dio paketa zakona vezanih uz mirovinsku reformu te nam je ujedno najavljeno da će se kroz socijalni dijalog razgovarati o nužnim poboljšanjima radnog zakonodavstva’, stoji u priopćenju HUP-a, donosi Jutarnji list.

HAVANA PUB KVIZ Pobjednik drugoga kola je ekipa ‘Na rubu znanja’

By
K. J.
-

Sinoć je u CB Havana održano drugo kolo istoimenoga pub kviza u kojem je pobjedu odnijela debitantska ekipa Na rubu znanja.

Ukupno je sudjelovalo 13 ekipa, tri više nego u prvom kolu, a od te tri dvije su došle do postolja ili nagrada. Ekipa Na rubu znanja je osvojila najviše bodova čemu je, uz besprijekorno znanje, doprinijela odlična taktike u drugom krugu. Za svoj nastup nagrađeni jumbo pizzom u Pizzeriji Milano.

Pobjednici iz prošloga kola ekipa Djevojko, pardon! ovaj put su se morali zadovoljiti drugim mjestom i kino ulaznicama Kina Pobjeda. Treće mjesto pripalo je ekipi Domagoj ne može, međutim, ostatak ekipe je očito pokazao kako ipak može. Oni će se zasladiti s palačinkama u Vanilli.
Tura pića u kolu sreće pripala je ekipi Brondies, a besplatnu kavu tijekom cijelog tjedna ispijat će momci iz ekipe Murga drot.
U ovom kvizu tražio se nesuđeni punac Renea Artoisa koji dijeli ime s aktualnim vozačem Formule 1, afrička država koja se krije u anagramu jedne južnoameričke države, paravojna organizacija utemeljena 1959. i raspuštena 2018…
Sljedeće, treće kolo Havana pub kviza bit će u ponedjeljak, 21. listopada, u 19:30.

VIDEO: Dubrovački kapetan provukao najveći kruzer kroz uski Korintski kanal

By
LIKEmetkovic.hr
-

Kruzer Braemara postao je najveći brod koji je ikad prošao uskim Korintskim kanalom u Grčkoj. Širok je 22,5 metara, a prošao je kroz Korintski kanal širok svega 25 metara.

Dubrovački kapetan Jozo Glavić svojom je vještinom fascinirao svijet nakon što je objavljena snimka kako kruzer kojim zapovijeda, širine 22,5 metara prolazi uskim Korintskim kanalom širokim svega 25 metara, prenosi Dubrovnik.net.

Braemar s 929 putnika jedva se probio kroz kanal dok su putnici uživali u atraktivnom i jedinstvenom doživljaju. Kapetan Jozo Glavić se kompaniji Fred Olsen priključio 2013. godine.

– Ovo je tako uzbudljiva plovidba i nevjerojatna prekretnica u 171-godišnjoj povijesti kompanije Fred Olsen. Oduševljeni smo što smo to mogli podijeliti s našim gostima – izjavila je za Clare Ward, jedna od direktorica kompanije Olsen Cruise Lines.

Koliko je značajan ovaj pothvat, govori činjenica da je o dubrovačkom kapetanu pisao i prestižni CNN.

 

Treća smjena nakon osam kola 3. HNL: Marin Oršulić više nije trener Nertevanca

By
K. J.
-

Tri od pet trećeligaša s hrvatskog juga doživjelo je promjenu na klupi nakon 8. kola. Mario Svaguša je napustio klupu BŠK Zmaj nakon 1:0 poraza kod kuće od Uranie, a koji se nadovezao na 6:0 potop u Unešiću od Zagore.  Novi trener Zmaja iz Blata je Marko Jurić koji je igračku karijeru završio u Zagori, a prethodno je igrao i za Slaven Belupo, Istru, Široki i Split. Trenersku karijeru započeo je u Zagori, a zatim je radio u Kini, među ostalim bio je izbornik U-13 i U-14 reprezentacije Kine.

Marin Oršulić nije više trener Neretvanca nakon što ga je u Pločama domaćin nadigrao sa 4:0. Loši rezultati su presudili. BŠK Zmaj je kod kuće izgubio već osam bodova. Neretvanac je jedini bez pobjede ove sezone. Tako je to – nema rezultata – tko je kriv? Oršulić je Neretvanca preuzeo ovo ljeto. Zaključio igračku karijeru, igrao između ostalih za Zagreb, Khazar, Zadar, CSKA Sofiju, Tromso, Omoniju i Seongnam (ima više od 100 nastupa u Prvoj HNL), a počeo trenersku. U nedjelju na Podvornicus tiže kliški Uskok, tko će voditi Plavu makinju, ostaje nam vidjeti.

I dok su promjene na klupi BŠK Zmaj i Neretvanca možda očekivane, iznenađenje je odlazak s klupe Jadran LP Gorana Prolete. Međutim, oglasio se pločanski klub. Nisu razlog loši rezultati. Proleta je otišao na osobni zahtjev. Pločani hvale Proletu. Ističu kako je stigao u pauzi prvenstva sezone 2016./17. te tada spasio klub od ispadanja.

Zdravko Mamić gradi sportski centar u Ravnom

By
LIKEmetkovic.hr
-

Zdravko Mamić će graditi sportski centar u Ravnom, od Općine je već kupio zemljište i samo je pitanje vremena kada će svoje poslovno carstvo proširiti na jugoistok Hercegovine, tek kojih desetak kilometara dalje od Dubrovnika, piše Slobodna Dalmacija.

Nakon što je sud u BiH odlučio da Zdravko Mamić, koji se od lipnja 2018. godine nalazi u Međugorju ne može biti izručen Hrvatskoj, koja ga traži zbog višemilijunske prijevare, nekadašnji prvi čovjek Dinama definitivno ostaje u BIH.

S obzirom na njegov nemiran duh, teško je povjerovati da će Zdravko Mamić dokono šetati po Hercegovini.

Dapače, očekivati je neki njegov “bombastični” poslovni potez, a prvi korak je već učinio kupnjom zemljišta u Ravnom. Za sada je riječ o sportskom centru, a možda sve prijeđe u projekt kakvog turističkog naselja ili pak urbanih vila kakve posljednjih godina niču u općini Ravno, točnije u naselju Ivanica, s koje puca pogled na Župu dubrovačku.

Tamo je već djelomično izgrađeno turističko naselje nazvano “Dubrovački visovi” zbog čega su negodovali Dubrovčani tražeći više puta zabranu korištenja pridjeva Dubrovački sa druge strane granice u Hercegovini. Na taj su problem upozoravali nadležne hrvatske institucije ali ništa se nije promijenilo pa se turističko naselje na Ivanici i dalje zove Dubrovački visovi.

I sama općina Ravno u svoje strateške planove uvrstila je turizam kao glavnu gospodarsku granu pa ne začuđuje interes Zdravka Mamića za investiranje u taj dio jugoistične Hercegovine.

Stanovnici i općinske vlasti ove hrvatske općine u BiH, gdje je oduvijek na vlasti HDZ, oduševljeni su idejom izgradnje sportskog centra. Nadaju se kako će Zdravko Mamić doslovno preporoditi općinu Ravno. Kada je tamošnja političarka Stana Burić na svom Facebook profilu još prije nekog vremena objavila informaciju da je Zdravko Mamić kupio zemljište na kojem će graditi sportski centar, krenule su salve oduševljenja i komentari podrške Mamiću i njegovoj ideji investiranja u Ravnom.

Međutim, ispod radara je prošla činjenica da je u Ravnom na vlasti HDZ BIH, sestrinska stranka HDZ-a u Hrvatskoj, za koji Mamić tvrdi da ga politički progone i da će radije biti u bosanskom zatvoru negoli se vratiti u Hrvatsku dok je HDZ na vlasti, piše Slobodna Dalmacija.

Iako je od sklapanja posla između općine Ravno i Zdravka Mamića, koji je proslavljen i zajedničkom veselicom u jednom tamošnjem restoranu, prošlo više od četiri mjeseca, na terenu se još uvijek ništa konkretno ne događa.

Potvrdila je to i sama Stana Burić, Ravanjka, istaknuta članica HDZ-a BiH i aktualna vijećnica te stranke u Županijskoj skupštini Hercegovačko-neretvanske županije u Mostaru, koja je i dovela Zdravka Mamića u Ravno.

Tek je kazala da će javnost o svemu biti obaviještena kad za to dođe vrijeme, no nije precizirala kada će se zakopati prva lopata za Mamićev sportski centar u Ravnom.

Nismo još počeli raditi, kratko je odgovorila Stana Burić.

O konkretnom projektu sportskog centra nije željela ništa otkriti kao niti o cijeni po kojoj je Mamić kupio općinske kvadrate. Međutim, na službenim stranicama općine Ravno istaknuto je nekoliko javnih poziva-licitacija za prodaju općinskog zemljišta tijekom ove kalendarske godine sa početnom cijenom od četiri konvertibilne marke za kvadrat.

Tisuću kvadrata takvog zemljišta prodaje se za oko četiri tisuće KM pa je za pretpostaviti da je Zdravko Mamić upravo u tako povoljnoj cijeni vidio priliku koja se ne propušta, jer se jeftino može dobiti građevinsko zemljište nadomak Dubrovnika.

Slične poslovne pothvate imao je svojedobno i general Ivan Čermak, čija je tvrtka u općini Ravno na prostoru naselja Ivanica kupila općinsko zemljište što su kasnije bezuspješno istraživale BIH institucije.

Zdravko Mamić nesumnjivo je namirisao dobru šansu za zaradu i odlučio se za kupovinu zemljišta u Ravnom, posebno nakon što je sud BiH donio pravomoćno rješenje da nema uvjeta za njegovo izručenje Hrvatskoj. Tako je ova trakavica okončana, jer ne postoji druga pravna mogućnost po ovoj optužnici za povratak Mamića u Hrvatsku, koji će se očito sada, kad se stiša pravosudna halabuka, planira posvetiti ulaganjima u Hercegovini.

Podsjetimo, Mamić je u BiH došao uoči izricanja prvostupanjske presude kojom je osuđen na 6,5 godina zatvora. Otada živi u Međugorju i u više navrata je isticao kako ne vjeruje pravosuđu Hrvatske, a od izručenja ga štiti BIH državljanstvo.

Nova optužnica tereti Mamića i još šest okrivljenika da su, u sklopu zločinačkog udruženja, oštetili Dinamo za oko 200 milijuna kuna. No, kako takvo kazneno djelo nije propisano u kaznenom zakonu BIH, Mamić neće biti izručen Hrvatskoj. Eventualno mu se može suditi pred pravosuđem BIH, po tamošnjim zakonima.

Međutim, sudski postupak ne ograničava Mamićeve poslovne aktivnosti po BIH, u ovom slučaju na istoku Hercegovine, gdje će nadomak turističke meke Dubrovnika graditi sportski centar. Zasigurno računa na dolazak elite iz Dubrovnika, gdje je propao dugo najavljivani projekt golfa na Srđu, koji je podrazumijevao sportsko-rekreacijski centar, vile i apartmane pa bi bogati stranci umjesto na Srđ odlazili preko granice u Ravno.

3. HNL: Jadran LP ostao bez trenera, Goran Proleta napustio klub

By
K. J.
-

U 3. HNL Jug ne nedostaje iznenađenja, nakon Marija Svaguše još je jedan nogometni strateg napustio klub. Naime, Goran Proleta više nije trener Jadrana Luka Ploče. Vijest je potvrđena na sinoćnjem sastanku uprave Kluba i trenera Prolete.

Goran Proleta je došao u NK Jadran na polusezoni prije nepune tri godine u misiju spašavanja tada prvog kandidata za ispadanje iz 3. HNL Jug. Iz lige je ispadalo pet klubova, a Jadran LP na čelu s Goranom je suvereno promarširao drugim dijelom prvenstva i ostanak izborio čak pet kola prije kraja!

Sa Jadranašima je u protekle dvije sezone osvojio Županijski nogometni kup, a u sezoni 2018/2019 izborio osminu finala Hrvatskog nogometnog kupa čime je ušao u povijest pločanskog trećeligaša kao jedinom treneru kojem je to uspjelo.

Još nije poznat njegov nasljednik, iz Kluba poručuju da će Uprava izvijestiti javnost o daljnjim koracima i novom treneru.

Učenici i učitelji OŠ Stjepana Radića obilježili Svjetski dan pješačenja

By
K. J.
-

Danas je Svjetski dan pješačenja, a kako ga obilježiti već hodanjem. Upravo to jutros su napravili učenici i učitelji OŠ Stjepana Radića koji na taj način ovaj Dan obilježavaju već devet godina zaredom.

Poveća kolona učenika jutros je prošetaka središtem našega grada. A učinit će to i popodnevnoj smjeni….

Cilj je Svjetskoga dana pješačenja izvesti što više ljudi u prirodu kako bi se manifestirala pripadnost određenoj sredini i razvila svijest o potrebi ekološkog očuvanja te sredine, ali i svijest o potrebi kretanja (posebno pješačenja) kao najjednostavnijeg oblika očuvanja i unapređenja zdravlja.

3. HNL Jug: Mario Svaguša više nije trener Zmaja iz Blata!

By
K. J.
-

Točno prije godinu dana sjeo je Mario Svaguša na užarenu klupu Zmaja iz Blata, kad je klub bio na dnu i kada su ga svi vidjeli u Županijskoj ligi. Ipak, 46-godišnji Metkovac posložio je momčad te su bez problema osigurali ostanak, a uz to bili su druga momčad proljetnog dijela 3. HNL jug, piše na FB stranici 3. HNL Jug.

Zadužio je Svaguša Zmaj pa je mnoge ova smjena iznenadila. Uprava je naglasila da će se o razlozima smjene oglasiti uskoro, dok nam izvor iz svlačionice kaže da je došlo do sukoba između Svaguše i sportskog direktora Ive Gavranića Jakasa. Izvor naglašava da je svlačionica uz, sad već bivšeg trenera, dok sportskog direktora rijetko viđaju u klubu.

Foto: MarkoPoloSport.net

Županijski SDP: Sustav se urušava, Hitni bolnički prijam u Dubrovniku ima samo jednog liječnika

By
K. J.
-

Županijski odbor SDP-a Dubrovačko–neretvanske županije oglasio se priopćenjem vezanim uz problem nedostatka liječnika na Hitnom bolničkom prijemu u Dubrovniku, prenosimo ga u cijelosti:

Ovih dana svjedoci smo iz medija da Hitni bolnički prijem u Dubrovniku muku muči s nedostatkom liječnika tako da sada samo jedan hitni medicinski tim ima liječnika, a mogli smo isto tako pročitati i da je ravnatelj molio liječnike iz Doma zdravlja da dežuraju na Hitnom bolničkom prijemu. Zbog svega toga ne možemo se ne sjetiti onog  bezdušnog dizanja ruku vladajućih u Županiji, kada je liječnicima opće prakse, koji su u zakupu, izglasano podizanje zakupnine prostora u treptaj oka.

Župane i vladajući, na prošloj sjednici tri liječnika su stajala na vratima Županijske skupštine i nije im bilo dozvoljeno da govore o svojim problemima sa zakupninama, a niti mjesec dana nakon toga kucate im na vrata s molbom da se uključe dežurstvom u rad Hitnog bolničkog prijema. To je jako dvolično od Županijske vlasti.

Događa se urušavanje zdravstvenog sustava, za koji vi tvrdite da je na visokoj razini, a sve na štetu onog malog jednostavnog čovjeka, radnika, onog koji nema za privatne poliklinike i ovisi isključivo o javnim zdravstvenim ustanovama o kojima se ova vlast u državi i u Županiji očito ne zna brinuti.

Tražimo hitno rješavanje problema liječnika, a predlažemo Vam da se liječnici, koji će se uključiti u rad hitnog bolničkog prijema, oslobode plaćanja zakupa za svoje ordinacije jer puno više vrijedi jedan ljudski život nego jedan mjesečni zakup.

1...1.5021.5031.504...2.072Page 1.503 of 2.072

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr