-

Sutra se na Trgu kralja Tomislava obilježava Međunarodni dan mentalnog zdravlja

By
K. J.
-

Sutra, 10. listopada obilježava se Međunarodni dan mentalnog zdravlja a ovogodišnja tema je suicid i prevencija suicida. Toga dana će djelatnici Odjela za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo DNŽ boravit u Metkoviću.

Oni će s ciljem informiranja javnosti i podizanja svijesti o ovom sve većem problemu postaviti štand na Trgu kralja Tomislava u vremenu od 11 do 13 sati. Tom prilikom će građanima dijelili materijale koji sadrže informacije o suicidu te važnosti očuvanja mentalnog zdravlja kao prevencija suicida. Voditeljica Odjela dr. Irena Primorac Bošnjak gostovati će na Radio Delti u 11 sati.

OBAVIJEST Dio Ulice kralja Zvonimira danas bez vode

By
LIKEmetkovic.hr
-

Iz komunalnog poduzeća Metković d.o.o. obavještavaju korisnike  vodnih  usluga da će u dijelu Ulice kralja Zvonimira (stari Poduh)  danas 9.10.2019. od 11:30  do 13:00 sati zbog radova na vodoopskrbnoj mreži doći do prekida u isporuci vode, te će se u istom vremenu  zatvoriti prvi ulaz za promet (između zgrade Prirodoslovnog muzeja i PBZ-a).

OBAVIJEST Zatvoren za promet dio ulice Ante Starčevića (dionica između dva kružna toka)

By
LIKEmetkovic.hr
-

Obavještavaju se građani  da će dana  09. listopada 2019. godine,  biti zatvoren za promet dio ulice Ante Starčevića (dionica između dva kružna toka), jer se stavlja završni dio asfalta na tom dijelu ulice.

Molimo građane da koriste alternativne  pravce i  poštuju privremenu regulaciju prometa.

HAVANA PUB KVIZ Pobjednici prvoga kola prve sezone je ekipa ‘Djevojko, pardon!’

By
K. J.
-

Sinoć je u CB Havana održano premijerno izdanje novoga kviza u gradu pod nazivom Havana pub kviz. Bit će zabilježeno da je pobjednik prvog kola prve sezone ekipa Djevojko, pardon! koji su tako zaslužili sačuru u konobi Nikša u Doljanima

Natjecalo se deset ekipa, drugo mjesto i jumbo pizzu osvojila je ekipa Korupcija svima a treća je ekipa AVŽ koji je osvojila pet karata za filmove u Kinu Pobjeda.

Kviz  u Havani bit će organiziran jednom tjedno, a o sljedećem terminu znat će se naknadno što će ovisiti i o vremenu odigravanja nogometnih utakmica.

15. Neretvanski znanstveni, kulturni i književni susreti posvećeni su četvorici jezikoslovaca s neretvanskog područja

By
K. J.
-

Prošloga smo tjedna ispratili četiri ugledna imena hrvatskoga jezikoslovlja, a upravo će četvorici hrvatskih jezikoslovnih velikana od 10. do 12. listopada 2019. u Neumu, Stonu, Metkoviću, Pločama, Opuzenu, Čapljini i Ljubuškome biti posvećen jubilarni 15. Neretvanski znanstveni, kulturni i književni susret.

Od Steinbecka i Faulknera do hrvatske norme

Navedimo velikane kronološkim redom: Krsto Spalatin, Slavko Pavešić, Stjepan Krešić i Luka Vukojević. Svi oni potječu sa širega neretvanskog područja, od Stona do Konjica te od Vinina u Hrasnu u istočnoj Hercegovini do Šipovače kod Ljubuškoga u zapadnoj. Dvojica su među njima, Krsto Spalatin i Stjepan Krešić, znatan dio svojega radnog vijeka proveli u inozemstvu svim nedaćama i političkim progonima unatoč ipak uspjevši održati vezu s domovinom. I dok je Krsto Spalatin doživio hrvatsku samostalnost te u domovini potkraj života objavio Peterojezični rječnik europeizama (1990.), djelovanje nam je Stjepana Krešića razmjerno nepoznato iako je prevoditeljem nekih od najvećih djela svjetske književnosti kao što su Faulknerova, Dickensova i Steinbeckova. Slavko Pavešić sudionikom je najvažnijih jezikoslovnih zbivanja, jednim je od autora Pravopisa hrvatskosrpskoga književnog jezika (1960.), ali i potpisnikom glasovite Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika (1971.). Ujedno je bio urednikom i suautorom Jezičnoga savjetnika s gramatikom (1971.) te suautorom Priručne gramatike hrvatskoga književnog jezika (1979.), koja je u vrlo teškim vremenima ponijela hrvatsko ime. Luka Vukojević uvelike je utjecao na oblikovanje suvremenoga hrvatskog standardnog jezika u samostalnoj hrvatskoj državi ponajprije kao priređivač i suautor najopsežnijega suvremenog hrvatskog jezičnog priručnika Hrvatskoga jezičnog savjetnika (1999.) te kao dugogodišnji oblikovatelj hrvatskoga nazivlja u suradnji s Hrvatskim zavodom za norme. Riječ je o četvorici hrvatskih jezikoslovaca koji su svojim podrijetlom vezani za južne hrvatske krajeve, ali koji su uvelike oplemenili hrvatsko jezikoslovlje i filologiju. Njihovo je djelovanje ponajbolji odgovor na novoskovanu poštapalicu Jeziku je svejedno jer su dva jezična savjetnika među najprodavanijim i najtraženijim priručnicima XX. i XXI. stoljeća, prevoditeljski rad pokazuje da je puk itekako svjestan nužnosti baštine elitnoga u jeziku i da se toga ne straši, nego tomu teži te činjenice da su propisivači (da ne rečem preskriptivisti) itekako praktičari (izdaju pravopise, gramatike, rječnike, osmojezičnike čak), a ne zatucanci koji nikad ne napuštaju vlastiti ured (da ne rečem jezični laboratorij) osim u pratnji jezičnoga redarstva. Oni nam pokazuju i kako se poštuje hrvatska baštine te da se na njezinu temelju grade i primijenjuju nove jezične teorije, da se autoriteti poštuju, ali da se i nakon njih živi jer bismo, da nismo išli i da ne idemo naprijed, još pisali na desetak različitih načina, slagali slovnicu po latinskome uzoru i zapisivali desetak egzonima iz sredozemnoga i srednjoeuropskoga kruga zaboravljajući da Zemlja odavna nije ravna ploča i da su nam sad bliski i Pjongčang, i Fukušima, i Esvatini, zemljopisna imena za koja do početka ovoga stoljeća nismo ni čuli.

Spalatin, Krsto, hrvatski jezikoslovac (Ston, 15. listopada 1909. – u blizini Punto Gorda, Florida, SAD, 16. prosinca 1994.). Studirao romanistiku na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je 1934. i doktorirao. Radio je kao gimnazijski profesor i lektor u Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu. Do Drugoga svjetskog rata uglavnom se bavio francuskim jezikom i književnošću, a nakon Drugoga svjetskoga rata  Bio je lektor za hrvatski jezik na sveučilištima u Rimu i Napulju (1941. – 1948). Zatim je prešao u SAD, gdje je predavao na Wesleyan College u Iowi (1948. – 1952.), a zatim talijanski i francuski jezik na Sveučilištu Marquette u Milwaukeeiju (1952. – 1975.). Nakon umirovljenja bavio se kontrastivnom lingvistikom, a 1990. objavio je Peterojezični rječnik europeizama. Pisao je, među ostalim, za iseljeničke časopise Hrvatska revija i Journal of Croatian Studies te za zagrebački časopis Marulić.

Pavešić, Slavko, hrvatski jezikoslovac (Konjic, Bosna i Hercegovina, 9. lipnja 1912. –Beograd, 9. prosinca 1975). Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1936. i doktorirao 1960. disertacijom Jezik Stjepana Matijevića. Bio je srednjoškolski profesor, a od 1950. radio je u Institutu za jezik JAZU. Objavio je radove iz povijesti i suvremenosti hrvatskoga jezika, iz dijalektologije i leksikografije. Urednik je i suautor Jezičnoga savjetnika s gramatikom (1971.), koautor Priručne gramatike hrvatskoga književnog jezika (1979.) i Povijesnoga pregleda, glasova i oblika hrvatskoga književnog jezika (1991.). Sudjelovao je u izradbi Matičina Pravopisa hrvatskosrpskoga književnog jezika (1960.) i Rječnika hrvatskosrpskoga književnog jezika (1967.) te Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika (1967.). U Institutu je neumorno radio na širenju jezične kulture i na podizanju mladoga znanstvenoga kadra, ali je njegov glavni i najteži zadatak bio završetak gotovo stogodišnjega posla na Akademijinu Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika i na osmišljavanju njegovih Dopuna. Počeo je kao obrađivač, a kao njegov posljednji urednik umro na skupu o Đuri Daničiću, prvom uredniku toga velikoga rječnika.

Krešić, Stjepan, hrvatski klasični filolog i književni prevoditelj (Vinine, Donje Hrasno, Neum, Bosna i Hercegovina, 22.  veljače 1915. – Ottawa, Kanada, 21. travnja 1984). Diplomirao i doktorirao filologiju 1941. u Zagrebu. God. 1959. iselio se u Kanadu, gdje je bio profesor na Odsjeku za klasičnu filologiju Sveučilišta u Ottawi. Objavio je više grecističkih i latinističkih studija, a zapaženi su i njegovi prijevodi Krika i bijesa W. Faulknera i Posmrtnih spisa Pickwickova kluba Charlesa Dickensa. Prevodio je i Oscara Wildea, Steinbecka, Zweiga… Uredio je zbornik Suvremena književna hermeneutika i interpretacija klasičnih tekstova (Contemporary Literary Hermeneutics and Interpretation of Classical Texts, 1981). Nekoliko je dana prije smrti u zrakoplovu tijekom povratka s Martinika s Vinkom Grubišićem razgovarao o svojim planovima, o opsežnoj Povijesti hrvatske kulture u četiri poglavlja (na engleskome). Tada je dovršavao Predrenesansu te radio na razdoblju Od Ilirskog preporoda do Prvog svjetskog rata. Prvi je dio Predrenesanse bio priređen, a objavljen je posmrtno pod naslovom The Principal Characteristics of Croatian Literary Culture in the Middle Ages (Journal of Croatian Studies, XXV–XXVI/1983–84). Prevodio je s latinskoga, grčkoga, engleskoga i francuskoga, proučavao izgovorne razlike između američkoga i britanskoga engleskog. Grubišić njegovim najvažnijim tekstom o hrvatskoj književnosti drži The Principal Characteristics of Croatian Literary Culture in the Middle Ages, pregled hrvatske srednjovjekovne književnosti.

Vukojević, Luka, hrvatski jezikoslovac (Šipovača, Ljubuški, Bosna i Hercegovina, 7. listopada 1955. – Zagreb, 24. lipnja 2011.). Osnovnu je školu polazio u rodnome mjestu, a gimnaziju u Ljubuškome. Na Filozofskome faklultetu u Zagrebu završio je 1979. studij kroatistike i filozofije. Godinu je dana radio u Školi za strane jezike u Zagrebu, od 1980. do 1987. na Pedagoškome fakultetu u Osijeku, od 1987. do 1991. bio je lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Touluseu, a od 1991. do umirovljenja radio je na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Magistrirao je 1985. s temom Lingvometodički pristup nezavisnosloženoj rečenici, a doktorirao 2005. s temom Izražavanje posljedičnih odnosa u hrvatskome standardnom jeziku (priređena kao knjiga 2008.). Luka Vukojević autor je brojnih stručnih članaka iz područja standardologije i sintakse. Autor je najvećega dijela najopsežnijega hrvatskog jezičnog priručnika koji nosi naslov Hrvatski jezični savjetnik (1999.) te je jedan od autora knjige Jezični savjeti (2010. i 2011.).

Pošta razbjesnila građane: Nakon ukidanja naknade od 4,50 kn, HP više ne uručuju male pakete

By
K. J.
-

Više je građana dojavilo da im, nakon ukidanja naknade od 4,50 kuna za dostavu malih pošiljki, poštari iste više ne dostavljaju već im u poštanskim sandučićima samo ostavljaju obavijesti o prispijeću, prenosi Index.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) nedavno je donijela odluku o ukidanju naknade u iznosu od 4,50 kuna za uručenje malog paketa.

No, neki građani bune se i tvrde da im nakon ukidanja te naknade poštari više ne dostavljaju takve pošiljke već sami moraju ići po njih u poštanske urede.

– Danas mi poštar iz Pošte II u Rijeci dostavlja nekoliko minijaturnih pošiljaka u koverticama, od svega par grama svaka i govori da mi više neće smjeti dostavljati takve pošiljke jer je dobio nalog od nadređenih da ubuduće ne dostavljaju takve pošiljke, iz razloga što je ukinuta naknada od 4,5 kuna za dostavu, već da samo ostavljaju primateljima obavijesti o prispijeću pošiljke pa da primatelji izvole sami podizati takve pošiljke na pošti, požalio jedan Riječanin.

Iz istog razloga požalili su se i neki u Zagrebu: Dostava pošiljaka u zgradi s liftom u Zagrebu je uvijek svima funkcionirala tako da su pošiljke iz Kine uručivane na vrata primatelja. Iako je to obveza Hrvatske pošte prema međunarodnom ugovoru s poštanskom udrugom, pošiljke više ne donosi ni do poštanskog sandučića već primateljima automatski dolazi samo obavijest o prispijeću pošiljke, kazao je Indexu jedan Zagrepčanin s Trešnjevke dodavši da cijeli svijet ide naprijed, a naša Pošta nazad.

U Hrvatskoj pošti kažu da se ništa ne mijenja

Ovu situaciju objasnili su u Hrvatskoj pošti kazavši da je mali paket obična pošiljka koja se prema općim uvjetima dostavlja u sandučić primatelja te da po tom pitanju nema promjena.

– Ukoliko zbog svojih dimenzija ne mogu proći kroz otvor kućnog sandučića, takve se pošiljke ne iznose na dostavu već se ostavlja obavijest o prispijeću te se pošiljka preuzima u poštanskom uredu koji je naznačen na obavijesti. Obične su se pošiljke i prije tako tretirale, nema promjene, odgovorili su iz Korporativnih komunikacija Hrvatske pošte na upit Indexa.

Hrvatski sabor početkom godine ratificirao je Svjetsku poštansku konvenciju (SPU), temeljem čega je poštanski inspektor Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) rješenjem od 18. rujna ove godine zabranio Hrvatskoj pošti da građanima naplaćuje dodatnu poštarinu od 4,50 kuna za uručenje malih paketa iz međunarodnog prometa. Iz HAKOM-a su potom kazali kako je to dobra vijest za građane, naročito one koji koriste e-trgovinu i osnovne poštanske usluge. Ispostavilo se da baš i nije.

KVIZ Provjerite koliko znate o događajima iz vremena stvaranja suvremene hrvatske države

By
K. J.
-

Danas Hrvatska slavi najveći državni blagdan, Dan neovisnosti RH. Kako je početkom 90-tih prošloga stoljeća donesen veći broj važnih odluka u procesu stvaranja suverene i samostalne hrvatske države, dio tih datuma, premda ih obilježavamo, širem građanstvu ostaje nepoznat ili nejasnog značenja.

Stoga smo napravili mali kviz na temu stvaranja naše države, u kojem možete provjeriti svoje znanje…

Od danas niže cijene goriva, evo koliko košta spremnik goriva

By
K. J.
-

Spremnik benzina od utorka košta četiri kune manje nego do sada. Punjenje spremnika automobila na benzinskim postajama u Hrvatskoj od utorka je jeftinije. Kako javlja portal Cijenegoriva.info, cijena tanka benzina vozače košta 4 kune manje nego proteklog tjedna, prenosi Dnevnik.hr.

Utorak je donio i jeftinije punjenje spremnika dizelom, i to za 7 kuna manje u odnosi na protekli tjedan. Ovo pojeftinjenje goriva dolazi nakon što su cijene pale i prošlog tjedna. Tada je cijena tanka benzina pala za 7 kuna, a dizela za 6 kuna.

Ministarstvo gospodarstva objavilo je da su cijene benzinskih goriva s 10,23 pale na 10,11 kuna. Cijene dizelskih goriva pale su s 9,94 na 9,79 kuna.

Cijena plinskog ulja pala je s 5,38 na 5,29 kuna. Cijena autoplina lagano je porasla pa je, s dosadašnjih 4,39 sada 4,40 kuna.

Djevojka (19) pronađena u rijeci Studenčici umrla nasilnom smrću

By
K. J.
-

U nedjelju je u večernjim satima u rijeci Studenčici u mjestu Studenci pored Ljubuškog, pronađeno beživotno tijelo 19-godišnje djevojke iz Mostara.

Pripadnici PU Ljubuški, odnosno MUP-a ŽZH su uz prisustvo dežurnog županijskog tužitelja Županijskog tužiteljstva u Širokom Brijegu na licu mjesta izvršili očevid.

Prilikom očevidnih radnji izvršena je identifikacija beživotnog tijela te je utvrđeno da se radi o ženskoj osobi L.B. (19) iz Mostara i da se radi o nasilnoj smrti, izjavio je za portal Jabuka.tv županijski tužitelj ŽZH Josip Aničić.

U gradskoj mrtvačnici Bijeli Brijeg u Mostaru okončana je obdukcija tijela tragično stradale Lane Bijedić

Prema preliminarnim neslužbenim informacijama bliskih istrazi, djevojka je zadobila više udaraca u predjelu glave te su pronađeni i tragovi davljenja, doznaje Avaz.

Nakon toga čega je bačena u rijeku Studenčicu u mjestu Studenci na skrovitom mjestu točno ispod vijadukta autoputa.

Pripadnici MUP-a ŽZH i dalje osiguravaju mjesto zločina, a istražitelji još češljaju teren.

Podsjećamo, tijelo je u mjestu Studenci pored Ljubuškog u rijeci Studenčici ugledao ribar.

On je obavijestio policiju, a nastradalu su iz rijeke izvukli pripadnici Gorske službe spašavanje iz Ljubuškog i Čitluka. Za sada nema nikakvih tragova koji bi mogli dovesti do ubojice.

Dio umirovljenika povećanje mirovine skupo je koštalo

By
K. J.
-

Umirovljenicima su krajem ljeta povećane mirovine, no Vladina je velikodušnost dio umirovljenika na kraju – udarila po džepu.

Sindikati procjenjuju da je oko 10.000 umirovljenika zbog povećanja mirovine izgubilo pravo na besplatno dopunsko osiguranje. Mnogi ga zbog toga ne uplaćuju, ne odlaze liječniku – i time ugrožavaju svoje zdravlje, prenosi Dnevnik.hr.

Problem je imovinski cenzus. Isti je već 15 godina. Iznosi 1939 kuna za samca, ili 1516 kuna po članu obitelji u kućanstvu. Problem je nastao kada je vlada usklađivala mirovine i povisila one najniže.

Umirovljenici kojima je ona narasla pa makar i za jednu jedinu kunu izvan određenog cenzusa zbog toga gube pravo na besplatno dopunsko osiguranje. Mnogi ga zbog toga nisu nikad više ni uplatili, unatoč lošem zdravlju.

Upozorili su na to i predstavnike Vlade na Nacionalnom vijeću na Dan starijih osoba. “Stoga je naš prijedlog da taj cenzus bude linija siromaštva, 2400 kuna i da svake godine, kako se mijenja ta linija, da se usklađuje cenzus za naše umirovljenike”, objasnila je predsjednica Matice umirovljenika Višnja Fortuna.

1...1.5081.5091.510...2.072Page 1.509 of 2.072

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr