Dubrovačka bolnica do daljnjeg je zabranila posjete na svim Odjelima zbog pojačanog broja oboljelih od gripe.
Kako nam je kazao ravnatelj bolnice dr. Marijo Bekić pojačan je broj zaraženih i ovo su samo mjere opreza da nam se ne bi ponovila prošlogodišnja situacija, kada je trećina ukupno zaraženih gripom u Hrvatskoj bila iz Dubrovačko- neretvanske županije.
Dvorište i prostorije Doma zdravlja Neum u utorak su pretvorene u izložbeno-prodajni prostor odjeće. Kako javlja portal Bljesak.info u prostorijama te zdravstvene ustanove vršila se prodaja odjeće na četiri rate.
Vlasnik odjeće i organizator prodaje je butik iz Gradiške, a zašto je za prodavanje odjeće izabran neumski Dom zdravlja, nije poznato.
Često se zgrozimo nad prizorima prirode devastirane od strane čovjeka, a takve primjere možemo naći u našem okruženju svakog dana…
Razmjere devastacije okoliša proteklog je vikenda vidjelo i predočilo javnosti Speleološko društvo Herceg, Mostar, koje je provelo vikend u istraživanju Ljubuškog.
Predivna jama Bubalove njive sigurno je ostala najupečatljivija u sjećanjima speleologa jer je puna raznog otpada koji mještani godinama ubacuju u nju, prenose Grude-online.
– Istražena su tri speleološka objekta, od kojih nas je najviše impresionirala i (raz)očarala jama ‘Bubalove njive’ na području Bijače, koja pored svih svojih podzemnih ljepota u sebi krije nevjerojatne količine otpada.
Godinama u jamu odlažu otpad stanovnici lokalnog područja, ali to nas nije spriječilo da se zabavimo. Provozali smo retro kolica iz 80-ih, listali tajne dnevnike iz 1977. godine, pronašli ex-yu vozačke dozvole i mnoštvo raznoraznih stvari… Jama čuva tajne, al ne zauvijek, napisali su na svojoj Facebook stranici.
Na inicijativi učiteljice Aleksandre Lukić Skelić i uz suradnju učiteljica Marijane Kljusurić i Marije Ketini Hajny učenici prvih razreda (c, d i e) OŠ Stjepana Radića su prikupili novčana sredstva za misiju Mariapoli u Bengalu (Indija) koju je osnovao i u kojoj je misionarsku službu obavljao naš otac Ante Gabrić.
Učenici su s učiteljicama pripremili 45 poklona školskoga pribora i slatkiša za učenike i 3 poklona za učiteljice škole u Mariapoliju. Također je kupljen i mikrofon za oltar za njihovu crkvu. Ostatak novca u plaćen je na račun Udruge mladih o. Ante Gabrića koja djeluje pri Srednjoj školi Metković.
Poklone odnijet će članovi Udruge koji će u petak, 21. veljače 2020. otputovati u Indiju kako bi volontirali u obnovi škole i crkve u Mariapoliju te sudjelovati u svečanom obilježavanju 105. rođendana oca Ante Gabrića.
Foto: Marin Veraja
U Gradskoj knjižnici u četvrtak, 20. veljače, u 18 sati bit će predstavljanje knjige Glasne misli autora Vatroslava Vugdelije.
Naziv knjige je istovjetan nazivu emisije na Radiju Delta koju već dugi niz godina Vugdelija uređuje kao svojevrsni osvrt na aktualna zbivanja u društvu.
Knjigu će uz autora predstaviti izdavač Josip Dukić i direktor Radija Delta Mario Kežić. Program će pjesmom upotpuniti Branko Medak. Organizator predstavljanja je Kulturno društvo Trilj.
Nove arhitektonske intervencije u staroj jezgri Zagreba uvijek izazivaju polemike i oprečna mišljenja kako među građanima tako i među strukom. Najnoviji takav slučaj vezuje se uz obiteljsku rezidenciju Ante Vlahovića, predsjednika uprave Adris grupe koja se gradi u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici, piše Vecernji list.
Zgrada za koju je natječaj raspisan još prije četiri godine polako je počela dobivati vizure i već sad se kolokvijalno naziva „kućom bez prozora“, a u gorim slučajevima i bunker jer pročelje prema ulici nema ni jedan prozor, samo staklenu stijenu u prizemlju zgrade.
Na natječaj je došlo 28 prijava, a ocjenjivački sud kao najbolje je odabrao arhitektnosko rješenje koje potpisuje slavni portugalski arhitekt Eduardo Souto de Moura u suradnji s domaćim studijem 3LHD.
– To je bio najbolji projekt koji je došao na natječaj. Da, kuća je suvremena, ali baš takva i treba biti, a arhitekt koji ju je projektirao je zaista u samom svjetskom vrhu. Čovjek je, među ostalim, dobitnik Pritzkerove nagrade, koja je u svijetu arhitekture najviše što se može osvojiti, ma to je ko Nobelova nagrada za arhitekturu, projekt je komentirala arhitektica Lovorka Prpić koja je bila među članovima ocjenjivačkog suda.
Foto: 3LHD
Po svakom punoljetnom građaninu koji napusti zemlju, Hrvatska gubi između 50 i 150 tisuća eura, ovisno radi li se o kvalificiranom ili visoko kvalificiranom radniku. Dok Njemačka dobiva još i više – trostruko više, budući je obrazovanje radnika u Njemačkoj oko tri puta skuplje.
Radi se o milijardama gubitka koje nijedan EU Fond (Pelješki most i sl.) ne može financijski nadomjestiti. Tako je Hrvatska poklonila Njemačkoj jedan cijeli svoj državni proračun u obliku novca za obrazovanje kvalificiranih radnika, više od 18 milijardi eura, ustvrdio dr. Tado Jurić, docent na Odjelu za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta i autor knjige Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?.
Nadalje, novac izgubljen poreskim gubitkom koji se ne prikuplja od iseljenika je znatno veći od dotacija koje ti isti ljudi šalju u zemlju. Uz sve to raste broj umirovljenika, a pada broj radne snage.
Iseljavanje nije demografski, nego politički problem. Najveći problem hrvatskog i bh. društva danas nije demografija, nego nepovjerenje građana u sustav. Gotovo svaki građanin koji napusti Hrvatsku ili BiH postaje agent iseljavanja, kaže dr. Jurić te zaključuje da tijekom pet godina BiH bi zbog predstojeće proljetne evakuacije (od 1. ožujka Njemačka širom otvara vrata radnicima s jugoistoka Europe) mogla pasti na ispod dva milijuna građana.
U Njemačkoj vrište da im trenutno nedostaje 1.4 milijuna kvalificiranih radnika koje ne mogu nadomjestiti iz vlastitog tržišta rada i hitno trebaju useljenike. Njemačka savezna Vlada je ustvrdila da zemlje tzv. zapadnog Balkana nisu dale dovoljno radnika zbog birokratskih prepreka i to se od 1. ožujka bitno mijenja. Ovo se odnosi na zemlje: BiH, Sjevernu Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru, Kosova, Albaniju. Smatraju da im to neće biti dovoljno pa srednjoškolcima nude šest mjeseci besplatnog tečaja za usavršavanje uz realnu pretpostavku da će nakon toga i ostati u Njemačkoj.
Jučer od 17 sati na malonogometnom igralištu s umjetnom travom ONK-a Metković odigrano je 1. kolo malonogometne lige UMA Metković.
Maksimalni broj bodova upisali su Vid, branitelja naslova Komarna i Prud. Crni put i Škrapa su odigrali neriješeno, a Podkraj, Ispod strehe i sv. Roko Podrujnica svoju priliku će tražiti u drugom kolu koje se igra sljedećega ponedjeljka. Jerkovac je ovoga puta bio slobodan.
Rezultati 1. kola:
Ljestvica nakon 1. kola: 1. MNK Vid (3), 2. MNK Komarna (3), 3. MNK Prud (3), 4. MNK Crni put / MNK Škrapa Momići (1), 6. MNK Ispod strehe (0), 7. MNK Podkraj (0), 8. MNK SV. Roko Podrujnica (0), 9. UL Jerkovac (-).
Sitno se broji do otvaranja najiščekivanije hrvatske šetnice. Neće, istina, ona biti nešto posebno duga ili velika, riječ je tek o četrdesetak polukružnih četvornih metara, no zato će biti najljepša. I najviša, i baš zato se zove Skywalk, piše Slobodna Dalmacija.
I bolje da ne da jer prozirna šetnica se samo naizgled čini gotova. Previše je, naime, tu zamki koje vrebaju neoprezna šetača. I zato, vrijedi ponoviti: Skywalk i dalje nije otvoren za javnost i strogo je zabranjeno hodanje po njemu.
Gradnja Skywalka, na predjelu Ravna vlaška, počela je prije nešto manje od godinu dana, a riječ je o projektu “teškom” oko osam milijuna kuna. Staklo je pričvršćeno, pa je šetnica, postavljena uz sam rub litice, a dijelom i preko njega, dobila završne konture, a trenutačno se uređuje plato za pristup gostiju.
Ravna vlaška se nalazi na 1228 metara nadmorske visine, a ponor iznad kojega se prostire Skywalk dubok je stotinjak metara.
Projekt se financira novcem iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. na temelju potpisanog ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Partneri na projektu su
Javna ustanova Makarska razvojna agencija MARA i Hrvatska gorska služba spašavanja.
[wp-svg-icons icon=”camera” wrap=”i”] Matko Begović/Makarska kronika
Od ponoći bi na benzinskim postajama sva goriva trebala poskupjeti. Najavljuje to portal cijenegoriva.info, koji često točno predviđa promjene u kretanjima cijena goriva.
Prema njihovim informacijama, spremnik od 50 litara benzina trebao bi od ponoći poskupjeti za 3 kune. Spremnik od 50 litara dizela trebao bi poskupjeti 4 kune.
Poskupjeti bi trebao i prosječni spremnik LPG-a, i to za 2 kune.
Eurosuper bi tako trebao poskupjeti 6 lipa po litri, a eurodizel 8 lipa po litri.
