-

Kojom će trasom autocesta od Počitelja prema granici Crne Gore?

U Mostaru je jučer održana prezentacija projekta “Izrada studijske dokumentacije za Jadransko-jonsku autocestu na dijelu kroz Bosnu i Hercegovinu” (Počitelj – Neum – Trebinje – granica s Crnom Gorom) s vizualizacijom idejnog rješenja trase.
Prezentacija je održana u organizaciji Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, a predstavljeno je pet verzija trase autoputa, piše dnevnik.ba.

Zamjenik ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Saša Dalipagić je na početku prezentacije istaknuo da je Jadransko-jonska autocesta za Bosnu i Hercegovinu jedan od prioritetnih infrastrukturnih projekata koji istodobno ima i regionalnu važnost.

Naime, Jadransko-jonska autocesta je dio istoimenog koridora sveukupne dužine oko 1.110 km koji prolazi kroz sedam zemalja: kreće od Trsta u Italiji, prolazi kroz Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i završava u Luci Igumenica u Grčkoj. Kroz Bosnu i Hercegovinu je predviđen prolazak trase u dužini od oko 7 km i ista se u definiranoj spojnoj točki Aranđelovo/Nudo spaja s Crnom Gorom.

“Mi u Bosni i Hercegovini želimo da Jadransko-jonska autocesta prolazi kroz BiH i da dužina trase autoceste bude oko 110 kilometara, te da se kreće od Počitelja, gdje bi bilo čvorište s Koridorom 5C, pa preko dijelova općina Čapljina, Stolac, Neum, Ravno, Ljubinje, Popovog polja do Trebinja i spojne točke s Crnom Gorom na Aranđeleovo/Nudo. Prolazak ove autoceste kroz dijelove navedenih općina bi znatno utjecao na gospodarski razvoj toga dijela BiH te povezanost regije i cijele Bosne i Hercegovine sa zapadnom i jugoistočnom Europom i Azijom“, naglasio je zamjenik Dalipagić, a piše dnevnik.ba.

Vrijednost ugovora za izradu ovog projekta iznosila je 4.289.220 KM s PDV-om, a rok završetka je bio 18 mjeseci. Izradu studijske dokumentacije radile su tvrtke IPSA Sarajevo i IG Banja Luka, a podizvođači su bili Integra Mostar i EKO plan Mostar.

DAN POLICIJE Trećaši i prvaši u posjetu Policijskoj postaji Metković

Povodom Dana policije, danas su učenici prvih i trećih razreda Osnovne škole Don Mihovil Pavlinović – Metković sa svojim učiteljicama PP Metković posjetili Policijsku postaju Metković gdje su ih ugostili policijski službenici na čelu s načelnikom PP Metković Zlatkom Bubalom

Tom prilikom isti su razgledali prostorije postaje: prostoriju za zadržavanja, Upravne poslove, te službena vozila i opremu koju policija koristi u svakodnevnom radu.  PS krim-tehnike izložio je dio opreme koju koristi u radu i djeci pokazao način izuzimanja otiska prstiju.

Učenicima je posebna pozornost skrenuta na sigurno sudjelovanje u prometu (prvi razredi) koji su tom prigodom dobili i kišne kabanice, dok su učenici trećeg razreda na poklon dobili edukativne slikovnice.

Foto: PP Metković

NAJAVA Danas je svečano otvorenje proslave 300 godina Župe sv. Ilije Proroka Metković

Pozivamo sve župljane, stanovnike Grada i šire na Svečano otvorenje proslave 300 godina Župe sv. Ilije Proroka Metković na Veliku rivu u Metkoviću.

Proslava započinje danas, 27. rujna, simbolično u 17 sati i 19 minuta, oglašavanjem zvona crkava na području Župe. Startaju obje lađarske ekipe sv. Ilije Metković sa svečanom državnomi vatikanskom zastavom, svijećom s likom sv. Ilije te svečanom zastavom s likom sv. Ilije, u čast velikoga jubileja.

Doček je lađara na Velikoj rivi. Uz pratnju Gradske glazbe Metković svečani mimohod kreće do crkve sv. Ilije. Nakon blagoslova svečana se zastava spušta niz zvonik. Slijedi sveta misa koju predvodi fra Šimiun Bilokapić, profesro na KBF-u u Splitu.

Odazivom na Svečano otvorenje pošaljimo iz Metkovića razglednicu ljubavi i zajedništva. U čast velikoga jubileja ispišimo povjesnicu Župe i Metkovića!

Dragi župljani, neka ovi dani proteku dostojanstveno u znakumolitve, radosti i sjećanja na naše stare koji su sv. Iliji zavjetovalisvoj grad i baštinike! Neka nas prati zagovor velikoga sveca, starozavjetnoga proroka Ilije, moćnoga zaštitnika grada Metkovića!

Župnik fra Ante Bilokapić

Prikupljena 41 doza krvi za OB Dubrovnik

Jučer je u organizaciji Gradskoga društva Crvenoga križa Metković u predvorju Gradskoga kulturnog središta održana je osma ovogodišnja akcija dobrovoljnoga darivanja krvi. Akciji se odazvalo 43 darivatelja, a prikupljena je 41 doza krvi za OB Dubrovnik.

Sljedeća akcija će biti 30. rujna (ponedjeljak) na istom mjestu od 9 do 12 sati.

HAKOM zabranio: Hrvatska pošta više vam ne smije naplaćivati ovu uslugu

“To je dobra vijest za sve građane koji koriste e-trgovinu i osnovne poštanske usluge, a koje u Hrvatskoj pruža Hrvatska pošta-HP temeljem akata Svjetske poštanske unije”, komentiraju iz HAKOM-a”

Hrvatska pošta (HP) ne smije više građanima naplaćivati dodatnu poštarinu od 4,50 kuna za uručenje malih paketa iz međunarodnog prometa, jer joj je to rješenjem zabranio poštanski inspektor Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), navodi se u tom rješenju na web stranicama HAKOM-a.

“To je dobra vijest za sve građane koji koriste e-trgovinu i osnovne poštanske usluge, a koje u Hrvatskoj pruža Hrvatska pošta-HP temeljem akata Svjetske poštanske unije”, komentiraju iz HAKOM-a rješenje o toj zabrani, datiranog s 18. rujnom ove godine. Ističu i da se u obrazloženju tog rješenja, uz ostalo, navodi i da je Hrvatski sabor početkom 2019. ratificirao Svjetsku poštansku konvenciju (SPU) te da je HAKOM zatražio mišljenje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture o odredbama Zakona o poštanskim uslugama (ZPU) koje se odnose na međunarodni pismovni promet. “Temeljem pribavljenog mišljenja nadležnog Ministarstva i ovlaštenog prijevoda akata SPU-a, poštanski inspektor je odlučio zabraniti HP-u naplatu uručenja malih paketa od primatelja. Dobra vijest za sve građane je i da se HP ne može žaliti na to rješenje, iako može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom protiv HAKOM-a, no eventualna tužba neće odgoditi izvršenje rješenja”, poručuju iz HAKOM-a.

U rješenju o zabrani dalje naplate te dodatne poštarine, navodi se i da je HP u postupku uručenja malog paketa, kao međunarodne dolazne poštanske pošiljke mase do 2 kilograma, protivno aktima SPU, obavljao naplatu za uručenje malog paketa od 4,50 kuna od primatelja tih pošiljaka. HP-u je stoga naloženo da u roku od osam dana po primitku tog rješenja prestane s tim postupanjem, odnosno da ukine tu naplatu za uručenje malog paketa i u istom roku obavijesti inspektora o poduzetim mjerama. “U slučaju nepostupanja po ovom rješenju, odgovornoj osobi izreći će se novčana kazna u iznosu od 50 tisuća kuna, a u slučaju daljnjeg neispunjavanja obveze, izreći će se druga, veća novčana kazna”, stoji uz ostalo u tom rješenju.

HAKOM je taj inspekcijski nadzor nad HP-om proveo po službenoj dužnosti jer je regulator i poštanskog tržišta, a i zbog prigovora korisnika da im HP naplaćuje takav iznos za uručenje malog paketa na adresi ili u poštanskom uredu kada ga dođu preuzeti. Zbog tog rješenja HP je tražila produljenje roka za izvršenje za dodatnih 30 dana, smatrajući da je navedeni dani rok od osam dana prekratak zbog složenosti tehnoloških procesa te da bi kao takav, kako su naveli, mogao imati znatnije povećanje u troškovima poslovanja. No, poštanski inspektor HAKOM-a je nakon analize dostavljenih argumenata glede odgode rješenja utvrdio da navedeni zahtjev HP nije osnovan te je drugim rješenjem, od 25. rujna ove godine, odbijena odgoda izvršenja, uz obrazloženje da HP nije dokazala mogućnost nastanka teško popravljive štete i nije dokazala kako odgoda ne bi bila protivna javnom interesu.

Stotine radnika iz Ploča dobit će odštetu zbog azbesta, svakom preko 200.000 kn

SABORSKI zastupnici suglasili su se u četvrtak da treba donijeti zakon koji bi uredio obeštećenje 510 radnika Plobesta iz Ploča koji su profesionalno bili izloženi azbestu, oporbeni pozivaju da se razmotri predloženi datum od kojeg bi se obeštećenje priznavalo, kao i dužina od pet godina izloženosti azbestu.

Zakon koji je predložila vlada predviđa obeštećenje radnika koji su u Plobestu bili zaposleni od 8. listopada 1991. do 21. listopada 2002. i proveli tamo pet godina.

Treba obeštetiti sve radnike, i one koji su radili prije tog datuma ali i one koji su radili manje od pet godina, smatra Nikola Grmoja (Most) pitajući se kako ne priznati pravo nekome tko je radio 4 godine i 11 mjeseci.

Da treba proširiti krug onih koji imaju pravo na obeštećenje i što se tiče datuma i trajanja radnog odnosa, smatra i Arsen Bauk (SDP).

Ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić tumači kako je spomenuti datum uzet jer je Hrvatska tada prekinula sve državnopravne odnose s bivšom državom, pa niz zakona preuzima obveze baš od 8. listopada.

Potvrdio je da će se “u narednom razdoblju” nastojati riješiti i problem obitelji sedmorice umrlih radnika vranjičkog Salonita koji su ostvarili uvjete za obeštećenje, ali nisu podnijeli zahtjeve za obeštećenje jer su u međuvremenu umrli.

Obeštećenje treba dati i drugim radnicima koji su radili s azbestom, poput onih u brodogradilištima, smatra Mirando Mrsić.

219.000 kuna po radniku

Prema zakonu, objasnio je ministar, radnicima Plobest d.d. i Plobest d.d. u stečaju, odnosno njihovim nasljednicima, isplatilo bi se obeštećenja od 219 tisuća kuna po radniku, obročno kroz tri godine ako je radnik u tim tvrtkama proveo pet godina.

Do kraja ove godine isplatilo bi im se 73 tisuće kuna, isto toliko do kraja 2020., odnosno 2021. godine.

Iznos obeštećenja po radniku jednak je onome za radnika Salonita, rekao je Ćorić, ističući da obvezu isplate obeštećenja preuzima Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Vlada dala umirovljenicima 50 kuna veće mirovine, a onda im oduzela 70 kuna

Nakon povećanih primanja od prosječno pedesetak kuna mnogi umirovljenici su primorani plaćati dopunsko osiguranje te su tako na gubitku

Mirovinskom reformom Vlade u kolovozu ove godine za dodatnih 3,13 posto izvanredno su povećana primanja umirovljenika kojima je određena najniža mirovina, no to prosječno povećanje od pedesetak kuna mnogima je zapravo značilo da će raspolagati s manje novca i biti na gubitku, piše Novi list. Razlog tome je što su povećanjem mirovine prešli granicu prihoda koja im je jamčila da će država za njih plaćati dopunsko osiguranje.

Ti umirovljenici su tako sada morali odvojiti 70 kuna za dopunsko osiguranje. Kako bi riješili taj apsurd ministri su tvrdili da će razmisliti o podizanju dohodovnog cenzusa na osnovi čega se ostvaruju pravo na dopunsko osiguranje na teret države te tako riješiti problem.

Samci koji primaju više od 1939,39 kuna mirovine ili oni koji žive u kućanstvu gdje je prihod po članu obitelji veći od 1516,32 kune moraju plaćati policu dopunskog osiguranja.

Hitno utvrđivanje prihodovnog cenzusa

U Sindikatu umirovljenika Hrvatske tvrde da će u rujnu nakon drugog ovogodišnjeg usklađivanja još desetak tisuća umirovljenika izgubiti pravo na besplatno zdravstveno osiguranje zbog minimalno povećane mirovine i povišice najniže mirovine za 3,13 posto te su pozvali ministra zdravstva Milana Kujundžića da odobri hitno utvrđenje prihodovnog cenzusa u visini hrvatske linije siromaštva od 2496,5 kuna za samca.

Tvrde kako je više od tri tisuće umirovljenika dobilo mirovine veće za 40-50 kuna, ali su izgubili besplatno dopunsko osiguranje te su morali početi plaćati po 70 kuna mjesečno. “Sada će 250 tisuća onih s najnižim mirovinama doći u rizik gubitka dopunskog zdravstvenog osiguranja”, upozoravaju iz Sindikata umirovljenika.

Neprihvatljivo stanje

Napomenuli su da se u posljednjih sedam godina broj korisnika polica dopunskog osiguranja na teret države smanjio za više od 200 tisuća te da se sa svakim povećanjem, kao i rujanskim od dva posto, njihov broj smanjuje. “Takvo je postupanje neshvatljivo, tim više što su istovremeno povećane mirovine.”

Upozoravaju i da je svaki treći građanin Hrvatske stariji od 65 godina potonuo u siromaštvo, te da trenutačno stanje stvara društvo nejednakosti i uzrokuje situacije u kojima umirovljenici zbog neznatnog povećanja mirovine ostaju bez dopunskog osiguranja, piše Novi list.

ŽUPANIJA Kreću isplate potpora obiteljima s četvero i više djece

Dubrovačko-neretvanska županija šestu godinu za redom isplaćuje novčane potpore obiteljima s više djece u svrhu olakšavanja početka nove školske godine.

Stoga će i ove godine, Dubrovačko-neretvanska županija isplaćivati financijsku potporu obiteljima koje ostvaruju pravo na dječji doplatak za četvero i više djece, a kojih, prema službenim podacima HZMO za 2019. godinu, na području Dubrovačko-neretvanske županije ima 275.

Financijske potpore u visini od 500 do 3 tisuće kuna isplaćivat će se na tekući račun roditelja, koji je korisnik doplatka za djecu, ovisno o broju djece u obitelji te postojećoj potpori grada ili općine u kojoj obitelj živi. Pri raspodjeli sredstava posebno se vodilo računa o mnogobrojnim obiteljima u našoj županiji koje istovremeno upućuju u školu veći broj školaraca jer obitelji s brojnom djecom predstavljaju naše najveće bogatstvo. Dubrovačko-neretvanska županija se zalaže za sustavnu podršku obitelji te će i ubuduće, u suradnji s općinama i gradovima poduzimati mjere radi poticanja demografske revitalizacije.

Bagalovići: Spomendan Padre Pia

U župnoj crkvi Gospe Karmelske u Bagaloviću, 23. rujna, proslavljen je spomendan svetoga padra Pia iz Pietrlcine – poniznog svećenika, kapucina stigmatika. Na radost župljana i hodočasnika proslavljena su sveta otajstva euharistijske žrtve u čast sv. padra Pia. Molilo se za razne nakane okupljena puka, a iza svete mise pobožni puk častio je relikviju krvi padra Pia moleći za svoje potrebe.

Sveti padre Pio rodio se 25. svibnja 1887. g. u Pietrelcini, u pokrajini Campania u Italiji od roditelja Gracija Forgione i majke Marije Josipe rođ. De Nunzio. Već je sljedećeg dana kršten i nadjenuše mu ime Franjo. Za svećenika je zaređen 10. kolovoza 1910. g. u katedrali u Beneventu. Radi zdravstvenih razloga ostao je kod svojih u Pietrelcini do 1916. godine. U rujnu iste godine, poslan je u samostan u San Giovanni Rotondo i tu ostaje, uz kraće prekide, sve do smrti pružajući ljudima primjer uzornog i poniznog redovnika. 5. kolovoza 1918. na sebe prima znakove muke Gospodinove. Ljudi oko njega svjedoci su ovih čudesnih znakova te mnogih drugih karizmatskih darova koje je primio od Boga.

 

Ne jenjava interes mladih za stambeni kredit, javlja ih se 200 dnevno

Broj prijava za subvencioniranje stambenih kredita za mlade i dalje raste. Nakon dva tjedna otvorenog poziva, kojima država pomaže mladima da na povoljniji način riješe svoje stambeno pitanje, u Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama, stiglo je 2.236 prijava, što je nastavak trenda od 200 prijava dnevno u tjedan dana. S obzirom na brojne molbe mladih za produljenjem roka, prijave će se produžiti do 4. listopada.

„Niti nakon trećeg poziva, interes za ovu mjeru ne jenjava, što nama samo govori da su mladi prepoznali ovu mjeru, prate pozive, imaju pripremljenu cijelu dokumentaciju i da im je bitna pomoć u kupnji prve nekretnine. Nama je pak drago da možemo sudjelovati u kreiranju i provedbi ove važne demografske mjere. Ako olakšamo mladima u rješavanju stambenog pitanja, a paralelno imamo kvalitetan obrazovni sustav i provodimo mjere za rast gospodarstva pa time i zapošljavanja, zatvaramo tri ključna aspekta bitna da mladi ostaju u Hrvatskoj i ovdje imaju svoje obitelji  – obrazovanje, zapošljavanje i stanovanje. To je u konačnici i naša uloga u Vladi”, poručio je potpredsjednik Vlade Predrag Štromar.

Svi koji predaju valjanu dokumentaciju dobit će subvencije, a za one koji ove godine nisu našli odgovarajući stan ili kuću za ovaj rok prijava, moći će to učiniti dogodine, u ožujku i rujnu 2020. Znajući kada će se opet moći prijaviti na subvencije, građani imaju dovoljno vremena da pripreme svu potrebnu dokumentaciju i budu spremni kada novi poziv bude raspisan.

„Pozivam mlade ljude da se pridruže tisućama onih koji su uz pomoć subvencioniranih kredita riješili svoje stambeno pitanje. To za mene nisu samo brojke, to je na tisuće mladih ljudi koji sada imaju svoj dom, koji grade svoje obitelji u kojima se rađaju djeca, i oni su budućnost Hrvatske”, kazao je potpredsjednik Vlade Štromar.

Subvencija se produljuje za dodatne dvije godine za svako novorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita, a ove godine izglasane su i izmjene Zakona kojima se subvencija produljuje za dodatnu godinu dana po svakom djetetu koje osoba ima u vrijeme prijave za kredit. U praksi to znači da će za obitelj koja već ima dvoje djece pri prijavi, subvencija umjesto pet trajati sedam godina, a ukoliko dobiju još jedno dijete subvencija će trajati ukupno devet godina.

Ove godine odabrano je ukupno 12 kreditnih institucija koje su ponudile kamate od 2,19 do 3,75 posto, najniže do sada. Na natječaj se mogu prijaviti svi mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.

Zadnje objavljeno