-

FOTO Obilježen Dan policije: nagrađeni policijski službenici iz Metkovića i Ploča

By
K. J.
-

Povodom obilježavanja Dana policije u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj upriličena je prigodna svečanost na kojoj se načelnik Ivan Pavličević zahvalio na zalaganju i radu u protekom razdoblju svim policijskim službenicima i njihovim rukovoditeljima. Svoje obraćanje načelnik Pavličević završio je čestitkom Dana policije svim policijskim službenicima.

Zbog iznimnih rezultata rada i zalaganja načelnik je javno pohvalio 23  policijska  i državna službenika. Oni su: Ivanka Savinović, Amela Medved, Tanja Bačelić, Sanja Belemečić i Davor Barbarić iz Službe pravnih, financijskih i tehničkih poslova; Marijana Bokun, Stijepo Kljunak i Mario Greget iz Policijske postaje Dubrovnik; Leana Bianki, Ana Vukas, Zdenka Mišeta i Nada Peškura iz Policijske postaje Ston; Luka Šanje, Andrija Puljašević, Ivan Janjić i Milan Valentić iz Postaje prometne policije Dubrovnik; Ante Tadić iz Policijske postaje Metković; Marko Simat, Nikolina Komazina, Mario Lovro i Pavao Kežić iz Postaje granične policijske Metković; Drinko Marević iz Policijske postaje Ploče i Nemanja Trojković  iz Policijske postaje Lastovo.

Ovom prilikom pobjednicima ovogodišnjih sportskih natjecanja u stolnom tenisu, malom nogometu i streljaštvu, a koja se već tradicionalno organiziranju povodom Dana policije, uručeni su pehari.

Obilježavanje Dana policije nastavlja se u utorak, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred Središnjeg križa na gradskom groblju Boninovo te kod spomenika poginulim pripadnicima policije ispred zgrade Policijeke uprave.

Svečano misno slavlje će se održati u nedjelju, 29. rujna, na sam blagdan sv. Mihajla, u crkvi sv. Mihajla u Lapadu,  s početkom u 10 sati.

Foto: PU DN

Poznati detalji jučerašnje prometne nesreće u Zaton Dolima

By
LIKEmetkovic.hr
-

U jučerašnjoj prometnoj nesreći koja se oko 14,45 sati dogodila na državnoj cesti D-8 u blizini mjesta Zaton Doli, dvije su osobe teže, a jedna je lakše ozlijeđena.

Do prometne nesreće je došlo kada je 25-godišnja državljanka Koreje, upravljajući osobnim vozilom zagrebačkih registarskih oznaka, izlaskom iz zavoja, iz neutvrđenog razloga skrenula u suprotnu kolničku traku i udarila u osobno vozilo registarskih oznaka Čakovca kojim je, iz suprotnog smjera, upravljala 25-godišnja državljanka Velike Britanije.

Teže ozlijede zadobila je državljanka Koreje i 62-godišnja državljanka Velike Britanije, suvozač iz drugog vozila, dok je 25-godišnja vozačica iz Velike Britanije lakše ozlijeđena.

U vremenu od 14,45 do 17 sati promet na navedenom dijelu ceste odvijao se jednim kolničkim trakom uz regulaciju policijskih službenika.

Policija protiv 25-godišnje državljanke Koreje koja je izazvala prometnu nesreću podnosi kaznenu prijavu zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu.

TJEDNO IZVJEŠĆE 20 prometnih nesreća, 5 osoba teže, 9 lakše ozlijeđeno

By
LIKEmetkovic.hr
-

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je  20 prometnih nesreća u kojima je 5 osoba teže, a 9 ih je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je 9 prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 887 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te su tako 543 osobe sankcionirane zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 75 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 19 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 28 osoba je sankcionirano zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

– Od ostalih prekršaja izdvajamo 36 mjera koje su poduzete zbog nepropisnog pretjecanja i 43 mjere poduzete zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

MCGP KLEK Pronađeno gotovo 14 kg marihuane

By
LIKEmetkovic.hr
-

Ulaznoj graničnoj kontroli na MCGP Klek u subotu, 21. rujna, u 23,45 sati, pristupilo je osobno vozilo albanskih nacionalnih oznaka s lakom prikolicom također albanskih nacionalnih oznaka. Vozilom je upravljao 24-godišnjak, a s njim u vozilu se nalazio 18-godišnji suputnik, oboje državljani Albanije.

Tijekom granične kontrole policijskih službenika i djelatnika carine posumnjalo se u krijumčarenje droge te je zatražen nalog za pretragu vozila.

Temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku obavljena je pretraga vozila i prikolice kada je pronađeno 15 paketa s ukupno 13 730 g marihuane. Droga je bila skrivena u posebno izrađenom spremištu ispod zadnjih sjedala vozila.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja dvojica albanskih državljana su, uz kaznene prijave za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama, predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

 

Jadran Kapović: Uvijek sam spreman, a u akciju ne idem bez komada pancete, nikada ne znam kada ću se vratiti!

By
K. J.
-

“Općepoznata činjenica je da ruku pod ruku uz delicije pod 45° i ljetne vrućine ide i dobra kapljica – time mislimo na vodu! Nemojte zaboraviti na hidrataciju”, “Dragi turisti, ako se ne možete suzdržati: ostavite svoje ime, prezime i adresu, u slučaju nužde nazovite 112 i neka dupini budu s vama”, “Dragi turisti, rekli smo vam. Guglajte ‘bura’. Nije šala”…

To su neki od “tvitova” koje je ovog ljeta objavio HGSS na svoj prepoznatljiv način – da kroz šaljivi tekst progovori o ozbiljnim stvarima. Iza tih objava stoji mala, ali uigrana ekipa Komisije za informiranje i analitiku, piše Slobodna Dalmacija.

– Tu je pet-šest ljudi. Svi zajedno kreiramo objave. Kada smo dobili nagradu za Komunikatora godine, u objašnjenju je pisalo da smo rijetki koji su o ozbiljnim temama počeli govoriti na šaljiv način. To je točno, kroz šalu, suptilno nastojimo educirati, dati ljudima korisne informacije koga pozvati u slučaju nesreće, kako se pripremiti za odlazak u prirodu… Ljudi će bolje shvatiti kada im kažemo da se “trebaju zabundati jer je na Sljemenu hladno” umjesto da im kažemo “obucite se primjereno vremenskim uvjetima na cesti” – govori nam Jadran Kapović iz Opuzena, pročelnik spomenute komisije i član Stanice Dubrovnik, “skidajući sa sebe” autorstvo popularnih “tvitova”.

Njegov resor funkcionira kao svojevrsna PR služba, zadužena za odnose s medijima, analitiku i još puno toga. Uz taj angažman, koji traži gotovo svakodnevna putovanja diljem Hrvatske i šire, Jadran je i aktivni gorski spašavatelj koji svoj poziv živi 24 sata dnevno.

– U HGSS-u sam od 2011., a ispit za spašavatelja položio sam 2016. godine. Prije sam radio sve i svašta, vodio i grafički studio, a kako je moj angažman u HGSS-u u jednom trenutku prešao granice volonterstva, napustio sam tadašnji posao i posvetio se službi u kojoj sam se najviše našao. Dovoljno je dinamično za moju prirodu, puno se putuje, puno je interakcije s drugima, dovoljno prilike za napredovanjem i usavršavanjem, a kao satisfakcija znaš da si nekome pomogao. Imam radno vrijeme, ali za važne stvari radi se u bilo koje doba dana i noći. Rijetko kad imam slobodan telefon, pa me uho zna boljeti od telefoniranja – kazuje nam Kapović dok ga svako malo prekida zvonjava mobitela.

Na poziv u akciju skače ko iz topa.

– Kad je akcija spašavanja, spreman sam odmah jer mi je oprema uvijek u autu, treba bi nekoliko minuta da krenem s autom. U akciju ne idem bez ruksaka s odjećom, GPS-om, tri litre vode, kartama, lampom i drugim ruksakom s tehničkom opremom.

Obavezno i čokoladicama i komadom pancete jer ne znam hoću li se vratiti kući tu noć ili tek za nekoliko dana – veli i s neskrivenim ponosom govori o supruzi koja drži četiri kantuna kuće, djeci, devetogodišnjoj Ruži i osmogodišnjem Niki, svojoj obitelji koja trpi Jadranova izbivanja s puno razumijevanja.

– Bez njihove podrške ne bi se moglo. Moja djeca od rođenja su s nama u planinama, u prirodi i sve im je to poznato. Volio bih da im je HGSS uzor, a ne neki krivi primjeri, da su im uzor ljudske vrline, a ne nešto materijalno, statusno i površno – kaže.
Kolege spašavatelje Jadran također smatra svojom obitelji. Kako je spašavanje timska “aktivnost”, naučili su funkcionirati timski, bez isticanja pojedinaca.

– Kod nas nema mjesta individualizmu. Sve se mora dijeliti, oprema, hrana, znanja i vještine. Nema “ja”, samo “mi”. Ego kod nas nema nikakvu prođu makar taj netko bio najiskusniji na svijetu. Spašavanje funkcionira kao fini stroj u kojem smo mi mali kotačići. Ako jedan zakaže, sve pada u vodu – naglašava Jadran, koji je protekle godine, poput ostalih kolega, uložio jako puno vremena u brojne obuke, zimske, ljetne, speleološke, stijenske…

Kaže da mu je najdraže kada uči od iskusnijih, starijih kolega koji su u GSS-u više od pola stoljeća, a njihov entuzijazam ne prestaje.

– U HGSS-u je najveći neprijatelj vrijeme, koje teče bez obzira što mi radili. Uvijek je borba s njim, neizvjesnost hoće li neka situacija završiti sretno ili ne. Najteže je kada uložite sav trud, napor, tehniku i znanje, a ne uspijete nekoga spasiti. Jako je bolno izvući tijelo momka od šesnaest godina iz jezera. Ipak, u tom trenutku treba naći zadovoljstvo da ste obitelji osigurali da voljenu osobu dostojanstveno sahrani. Osobno mi je teško i kada ne mogu ići u akciju spašavanja, kad znaš da su tvoji na terenu, da im treba pomoć, a ti ne možeš biti tamo – govori ovaj spašavatelj, ne krijući da njegov poziv ostavlja traga na psihi.

– Svi mi smo blago oštećeni jer se nagledamo svega. Ne volimo kada nas nazivaju herojima jer to nismo. Kao i svi, imamo navale emocija, tuge, sreće, plača. Nakon svake akcije provodimo analize kako bismo ubuduće izbjegli neke pogreške i propuste, kako bismo bili učinkovitiji. Iza teških akcija treba nam terapija, a nemamo službenog psihologa, nego smo rame za plakanje jedni drugima. Nekoliko dana nakon teške akcije znamo biti potpuno prazni, onda se nalazimo, družimo, razgovaramo. Sami sebi smo terapeuti i to se pokazao kao dobar sistem – kazuje Jadran, otkrivajući kako se nekad zna dogoditi da se i spašavatelji spašavaju, no tada nije riječ o nepromišljenim odlascima u prirodu, nego, primjerice, o objektivnim okolnostima, poput promjene vremenskih uvjeta, odronjavanja stijena u akcijama…

– Kroz školovanje se učimo funkcionirati u svim uvjetima, i zimi i ljeti, a mjesto i vrijeme ne biramo. Evo i sad smo bili spremni skočiti u pomoć Poljacima u spašavanju dvaju speleologa. Novinari nas uvijek pitaju za turiste u japankama. Nesreće se događaju ili iskusnima ili manje iskusnima. Iskusni se dosta kreću po neurbanim terenima, pa su i veće šanse za neku nezgodu. Inače, naše statistike govore kako je broj turista koje spašavamo tek petnaestak posto, a najviše spašavamo hrvatske građane, dok se najveći broj akcija odnosi na potrage za starim, dementnim osobama u zaleđima. Tako da su turisti u japankama urbani mit.

Pitamo ga što misli o naplaćivanju spašavanja.

– Često nas stranci pitaju koliko košta spašavanje, a u javnosti se provlače komentari mnogih koji se čude zašto to radimo besplatno. Nikad ne bismo htjeli postati profesionalci koji su plaćeni jer nam je važan motiv, a ne korist. Ako se akcije budu naplaćivale, može se stvoriti otpor kod ljudi da ne pozovu pomoć kako bi izbjegli troškove. Moje je stajalište da je ljudski život toliko vrijedan i neponovljiv da se ne može mjeriti novcem – uvjereno će Kapović za Slobodnu Dalmaciju.

Piše: Merien Ilić/SD
Foto: Denis Jerković

Ploče su bile jedini hrvatski grad bez crkve, a onda je don Petar Mikić održao proročki govor…

By
K. J.
-

“Ja hoću da mi se ovdje sagradi velika crkva! Kakva dolikuje Bogu i hrvatskom narodu! Zato ja, majko Marijo, kao pastir duhovni ovoga grada blagoslivljam ovo sveto tlo gdje će se uskoro skupiti tvoja djeca da slave i hvale tebe i tvoga sina Isusa Krista. Marijo, neka tako bude.”

Ove proročke riječi izgovorio je sada već legendarni pločanski svećenik don Petar Mikić 29. svibnja 1994. godine, na mjestu buduće crkve u jedinom gradu u državi koji je tada nije imao. Riječ su izgovorene na blagdan Kraljice neba i zemlje, zaštitnice pločanske župe, pred mnoštvom vjernika. I zaista, desetljeće nakon toga događaja, don Petar je Pločama podario veličanstveni Božji hram, koji će o njegovoj prisutnosti u ovome gradu svjedočiti dugo kroz povijest, donosi Slobodna Dalmacija.

A don Petar, inače 81-godišnjak, 15. rujna obilježio je točno 50 godina od dolaska u Ploče. Više nego dobar razlog za razgovor s njim.

Je li vam taj događaj, na kamenu i drači, bio najemotivniji trenutak u pola stoljeća boravka u Pločama?
– Da! Ta molba je izrečena u posebnim okolnostima. Išli smo kroz grad u procesiji i zaustavili se na tome mjestu, a ja sam podigao Gospin kip i zavapio joj. Bilo je to iznenađenje za mnoge, narod je šaptao da sam poludio. Lijevi nisu željeli crkvu, a desni nisu vjerovali u njezinu izgradnju. No, papa Ivan Pavao II. je 1994. na Žnjanu blagoslovio kamen temeljac, a nadbiskup metropolit Marin Barišić obavio je posvetu monumentalne građevine čija je unutrašnjost napravljena od biranih vrsta kamena.

Crkvu krase veličanstvene orgulje, predivan mozaik, 42 vitraža, na pročelju reljefi, krunjenje Gospino, prikazanje Isusa u hramu, roditelji vode djecu u crkvu, kipovi svetih Petra i Pavla, Isus pod križem, a u blizini crkve su kipovi svetoga Nikole i dr. Franje Tuđmana, čiji sam spomenik darovao svome gradu da se nikada ne zaboravi uloga prvoga hrvatskog predsjednika u ostvarenju vjekovnoga sna našega naroda. Za izgradnju ovakvog objekta trebala su i značajna sredstva, koja sam prikupljao kucajući na brojna vrata, znanima i neznanima.

Mitsko mjesto

U Ploče ste došli 15. rujna 1969. godine. Kako ste ste snašli u gradu u kojem su mnogi prezirali vjeru, a štovali najveće komunističke zločince?
Ustvari, kolege su me odgovarali od odlaska u Ploče, ali za mene, mladog zaljubljenika u Crkvu i Domovinu, to je bio povod da s većom ljubavi, snagom i upornošću krenem u ostvarenje cilja koji mi je zadao nadbiskup Franić, kazavši mi na odlasku da okupim živu i sagradim kamenu crkvu, te da pri tome, osim na svoju vjeru, mladost i ljubav te njegov blagoslov, ni na što drugo ne mogu računati.
Dugi niz godina mise su se održavale u staroj, trošnoj drvenoj baraci površine 57 metara četvornih, od čega su 23 kvadrata služila za kapelu, a ostatak prostora za stan. WC je bio pod smokvom, voda je bila u dvorištu, a miševi i zmije u baraci. Glazbom s tranzistora s prozora obližnjih radničkih nastambi ometana je služba Božja, a moje propovijedi bile su teme na partijskim sastancima. Brojne generacije mladića i djevojaka u njoj su poluilegalno primale sakramente i pripremale se za život u skladu s kršćanskim naukom. No, ta mala, trošna građevina, iz koje se širila poruka Božje ljubavi, s vremenom je postala mitsko mjesto pločanskoga puka koji ju je nazvao „Sveta baraka“.

Tako je bilo sve do 27. veljače 1983. godine. A onda ste dobili novi dom.
Bila je nedjelja. U subotu kasno navečer iz barake su u kuću u Birini prenesene klupe i stol koji je služio kao oltar. Na vratima barake ostavljena je ceduljica s porukom: “Dragi vjernici, od danas je sveta misa u novoj kući na Birini. Nismo više barakaši. Hvala dragome Bogu.”

Ali taj potez nije se svidio tadašnjoj vlasti. Prijetnje, ucjene, klevete, bušenje guma na automobilu i drugi događaji iz tih teških dana kulminirali su mojim uhićenjem u studenome te godine. Za Božić 1981. na našoj kući osvanule su parole napisane crvenom bojom: Komunizam, Živio SKJ, srp i čekić, koje i danas stoje i podsjećaju na tadašnja vremena.

U takvoj situaciji, bez prave pomoći crkvenih otaca, sam na prvoj crti bojišnice, s jedne strane upoznao sam sluge režima koje i danas žalim, dok sam s druge strane upoznao tihe, samozatajne ljude, prepune vjere, koji su riskirali pomažući mi. Upravo takvi ljudi, uz Božju pomoć, ispunili su me snagom potrebnom da nadvladam sve prepreke.

LEGENDARNI ŽUPNIK

Unatoč svim iskušenjima, ostali ste potpuno predani vjeri i Domovini i ispunili životnu misiju u Pločama.
– Živi tako da te se ne budu stidjeli budući naraštaji. Budi ponos obitelji Crkve i naroda. S vjerom, istinom i pravdom nema kompromisa. Zahvalan sam Gospodinu što me je pozvao u svoj vinograd. Radio sam bez odmora. Valjda sam nešto i uradio. Ja sam sretan čovjek. Nisam iznevjerio ni Crkvu ni svoj hrvatski narod koji je trebalo uprisutniti u otpisanim Pločama, donosi Slobodna Dalmacija.

Piše: Ante Šunjić/Slobodna Dalmacija

Karla Pezić srebrena, a Ema Vidović brončana na Kupu šampiona u Podgorici

By
K. J.
-

Nakon subotnjeg uspješnog nastupa u Čitluku jučer su članovi Karate kluba Metković, pod vodstvom trenera Denisa Žderića, nastupili na Kupu šampiona u Podgorici.

Na turniru su  nastupila 44 kluba sa  709 natjecatelja iz 8 zemalja, a  organizator je bio Karate klub Omladinac, klub koji u svojim redovima ima svjetske i europske prvake.

Karate klub Metković nastupio je sa 5 natjecatelja, koji su osvojili dvije medalje. Karla Pezić je u kategoriji U14 (-47kg) osvojila srebrenu medalju. U konkurenciji je bilo devet natjecatelja.  Karla je imala dvije dobivene borbe i jednu izgubljenu u samom finalu.

Juniorka Ema Vidović je bila brončana. U  njezinoj kategoriji je bilo 12 natjecateljica, ona je s uspjela upisati dvije dobivene borbe (5:1 i 9:0), te jednu izgubljenu u polufinalu (5:3).

Nastupili su još kadetkinja Lucija Utovac i juniori Lina Šutić i Petar Borovac koji ovoga puta nisu došli do medalja. Petar se plasirao u repasaž, ali protivnik je bio bolji u borbi za broncu, te je u kategoriji juniori -76 kg, od 11 natjecatelja, zauzeo 5 mjesto.

Na ovom iznimno jakom karate turniru, na kojem su nastupili ponajbolji klubovi iz okruženja, natjecatelji KK Metković su pokazali da se mogu nositi i sa mnogo jačim i snažnijim klubovima od sebe.

1. ŽNL DN: Metković i Gusar startali s pobjedom, a Maestral s remijem

By
K. J.
-

Počela je i Prva županijska nogometna liga. ONK Metković je u prvom kolu uspješno gostovao u Ćilipima kod Konavljanina (0:1).

Na Šupjaki se mreža tresla samo jednom, i to u 22. minuti kada je strijelac bio Luka Borovac. Pokazalo se da je to bilo dovoljno za prvu ovosezonski pobjedu ekipe sa Štruvina koju je u Ćilipima bodrila skupina vjernih Jajana. Zasigurno, zadovoljan može biti i trener Tomislav Plećaš.

Kominski Gusar pod trenerskom palicom Nevena Majića kod kuće je bio uvjerljiv u srazu sa Slavenom (5:0), Maestral,  kojega vodi Boris Galov, u Krvavcu je s prošlogodišnjim pobjednikom Croatijom odigrao neriješeno (1:1).

Rezultati 1. kola:

Fotografija ŽNS Dubrovačko-neretvanski.

1. HNLŽ U prvom kolu nogometašice Neretve upisale pobjedu u gostima (0:4)

By
K. J.
-

Današnjim utakmicama počela je nova natjecateljska sezone 1. Hrvatske nogometne lige za žene koju su Metkovke počele na najbolji mogući način, pobjedom 4:0.

ŽNK Neretva je prvu utakmicu igrala u Čakovcu u kojoj su svladali ŽNK Katarina Zrinski. Metkovke su bile dominante tijekom cijele utakmice. Prvo poluvrijeme je završilo 0:1 a prvi ovosezonski gol za Neretvu postigla je Marija Šiljeg.

U drugom poluvremenu kapetanica Veronika Terzić dvaput je tresla mrežu domaće ekipe. Njoj se s jednim pogotkom pridružila Marija Herceg za konačni rezultat 4:0. Trener Ante Markota može buiti zadovoljan današnjom izvedbom svoje ekipe.

Održan izborni Zbor HSP Metković: Tomislav Bubalo ponovo predvodi metkovske pravaše!

By
K. J.
-

Jučer, 21.rujna 2019. godine održan je izborni Zbor HSP-a Metković na kojem je delegiralo najjače izaslanstvo Hrvatske stranke prava predvođeno predsjednikom Karlom Starčevićem, dopredsjednikom Ivicom Žuljevićem, predsjednikom GS Nikicom Augustinovićem, članom predsjedništva Hrvojem Marušićem, Glavnim tajnikom Zvonkom Čapkom, povjerenikom HSP-a za SDŽ Željanom Jurlinom, Ivicom Granićem.

Rezultati samog Zbora ukazuju na kontinuitet povjerenja i kompaktnost pravaša, te je jednoglasno izabrano predsjedništvo podružnice: predsjednik Tomislav Bubalo, dopredsjednici Svjetlana Bošković Ivanović i Ivan Rajič, te tajnik Mario Galov.

Također je ustanovljen izvršni odbor, koji čine: Janja Obrvan Đurđević i Mirko Pavlović. Na mjesto rizničara imenovan je Mate Bulum a nadzorni odbor sačinjavanju Stjepo Boro, Mijo Ćosić i Kain Rodin.

Izborni Zbor otpočeo je intoniranjem nacionalne himne nakon čega je predsjednik Karlo Starčević pozvao sve prisutne da minutom šutnje odaju dužno poštovanje svim žrtvama koje su pred oltar Domovine položili svoje živote na putu njenog stvaranja, te posebno, na današnji dan, kada se s tugom u srcu prisjećamo dvadesetiosme godišnjice brutalnog smaknuća Ante Paradžika, pokojnog dopredsjednika HSP-a i ratnog Načelnika HOS-a, koji je na osobito podmukao i bestijalan način ubijen upravo na 21.rujan 1991. godine odaju počast pravaškom pravedniku.

Sam Zbor, koji je otvorio glavni tajnik prof.dr.sc Zvonko Čapko, protekao je u pravaškom, transparentnom demokratskom i konstruktivnom duhu u kojem su se svi izabrani obvezali na beskompromisnu borbu za bolji i pravedniji Metković i lijepu našu Hrvatsku.

Jamstvo za to obećanje je izrazito domoljubna povijest svih izabranih, ponovno okupljenih pod jedan barjak te angažman većeg broja mladih ljudi, koji se svakodnevno uključuju u rad stranke, a sve u smislu ideje HSP – DOM SVIH PRAVAŠA!

Nakon kraćeg predstavljanja i obraćanja visokih dužnosnika, službeni dio protokola zatvoren je intoniranjem himne HSP-a, te nastavili u neformalnom druženju uz prigodni domjenak.

Poslije događaja, delegacija pravaša uputila se prema rodnom mjestu pravaškog diva – Ljubuškom, gdje su se još jednom, uz cvijeće i svijeće, poklonili žrtvi Ante Paradžika i uz koju prigodnu riječ pomolili za njegovu dušu.

Foto i tekst: HSP Metković

1...1.5221.5231.524...2.072Page 1.523 of 2.072

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr