-

300 GODINA ŽUPE SV. ILIJE Teške prilike i neizvjesnost uoči i nakon 1719. godine (1)

By
K. J.
-
Gabela i Čitluk na karti iz 1695. godine
Prigodom obilježavanja velikog jubileja, 300. obljetnice osnutka Župe sv. Ilije proroka u Metkoviću povjesničar i duhovnik u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu don Mato Brečić prionuo je zahtjevnom poslu istraživanja povijesnih okolnosti u kojima je Župa osnovana. Objavit ćemo njegovih šest kolumni u kojima će bit će prikazane političko–crkvene prilike uoči i nakon 1719. godine kada je utemeljena nova Župa sv. Ilije proroka.

U ovom šestodijelnom radu su prikazani najvažniji događaji iz povijesti grada tijekom osamdesetak godina. Rad je daleko od toga da bude iscrpan iako se u njemu donose mnoge nove činjenice. Neće biti navedene fusnote, literatura i arhivski izvori iz kojih je crpljeno gradivo. Postoji još mnogo događaja koji ovom prigodom neće biti prikazani, a koji bi svakako pripomogli stvaranju cjelovitije slike situacije onoga doba. To je zadaća za blisku budućnost.

Ono što mi danas nazivamo Gabelom u prošlosti nije bila Gabela

No, prije povratka u prošlost svakako bi trebalo razjasniti neki pojmove s obzirom na najvažnije mjesto doline o kojem je ovisio i Metković. Ono što mi danas nazivamo Gabelom u prošlosti nije bila Gabela. Sami grad nosio je u srednjem vijeku naziv Driva, Neretva (Narenta, Nerenta…). Nakon osvajanja Turaka čak i ime Sedeislam, Utvrda Islama, pa se nakon toga uvriježio naziv Čitluk (od Čiftluk – tur. posjed. Naravno ne misli se na Čitluk kod Međugorja iako i on ima isti korijen).

Na brežuljcima koje danas poznajemo pod nazivom Gabela nalazila se utvrda i naselje Čitluk a s druge strane Neretve, na lijevoj obali, negdje od staroga željezničkog mosta (most u Gabeli) pa prema Višićima, bilo je trgovište Gabela (od tal. gabella – carina) s utvrdom, trgovinama i skelom.

Nakon rušenja Čitluka 1716., naziv Gabela se počinje koristiti za nekadašnji Čitluk. Spomenimo i to da je metkovsko stanovništvo je krajem 17. stoljeća u znatnoj mjeri sudjelovalo u obnovi grada. No, krenimo.

Metković izložen turskom ugnjetavanju i uskočkim upadima

Tijekom cijelog 17. stoljeća Metković je bio izložen napadima, turskim ugnjetavanjima, prodorima uskoka koji nisu štedjeli ni katoličko pučanstvo. O životu u strahu i stalnom provaljivanju uskoka svjedoči kronika makarskoga franjevca fra Pavla Šilobadovića, ali i nekoliko podignutih obrambenih kula. Metković nije imao bedeme, osim dvorišnih zidova samih kula koji su trebali onemogućavati pristup. Njegove su kule služile i kao refugium, utočište od uskoka, i kao takve su stršile u odnosu na druge prizemnice. Za vrijeme toga surovog Kandijskog rata, koji je trajao 24 godine, uskočki odred od 300 ljudi napao je 1662. godine Metković i uhitio 50, a ubio 100 ljudi.

1662. miseca studenoga na 22. – otiđe naša vojska 3 stotine ljudi na Metkoviće, porobiše i popališe, uhitiše robja 50 a što posikoše i potopise, isgori 100. naša 3 pogiboše. Ovoga godišća bi suša šest miseci, to est: sarpnja, ilinšćaka, gospoinšćaka, rujna, listopada i studenoga.

Slični napadi zbili su se 1664. godine. Šilobadović navodi: 1664, miseca ruinja na 19. otiđe naša četa da porobi Metkviće, ali ih oćuti straža. Tako i ne udariše na selo nego na lađe i uhitiše 3 čopulje i 3 čovika, a 2 posikoše. Naši svi zdravo, f. B.

Ive Senjanin i seka Zermanova

Zareče se Senjanin Ive
da on hoće rujno vince piti,
vince piti za godinu dana,
ormanicu za drugu graditi,
a za treću kupiti vitezove,
sve Senjane pod izbor junake,
da će poći morem pod Primorje,
tamo gori do Neretve mutne
i bogata sela probiti,
sve Sentiće i Bagaloviće,
i bogato selo Metkoviće,
još i bilu kulu Zermanovu…

Gdi su tili zdravo dolaziti,
tri bogata sela porobili,
sve Sentiće i Bagaloviće,
i bogato selo Metkoviće;
još i bilu Zermanovu kulu,
jer u kuli nitko ne bijaše,
nego sama seka Zermanova…

Nakon petnaest godina mira dolazi novih petnaest godina rata

Godine 1684. počinje Morejski rat od presudne važnosti za povijest Neretve. Već u studenom te godine, dan nakon osvajanja Kule Norinske, Mlečani prodiru do Metkovića. O tome nas izvještava spomenuti Šilobadović: Novembra na 19. – Uzeše kulu na Norinu isdajom i (u) kuli 3 Turčina, municiona svakoga. Drugu kulu uzeše u Me(t)koviću i u kuli 7 Turaka, 2 ubili a 5 živi dovedoše. Našega 1 Turci ubili a 2 ranili, tervarlo i jovo je bilo na 20 novembra. Nakon toga se Mlečani povlače prema Kuli Norinskoj.

Delegacija kršćana iz Metkovića traži oslobođenje Metkovića

Svega pet dana poslije 25. studenog 1684. pred mletačkoga providura Petra Valiera stiže u Fort Opus delegacija kršćana iz Metkovića tražeći oslobođenje Metkovića i njegovo pripajanje Mletačkoj Republici. Delegaciju su činili Marko Banić i Janko Sironjić. Oni su poslani kao predstavnici sela i kršćanskih glavara: Stojana Grubišića, Mihe Marinića, Matoša Vukovića i Stipana Sironjića, Jankova brata. Mole providura da njih, kršćane, oslobodi osmanske vlasti i da pređu pod mletačku vlast. Izjavljuju da prije nisu mogli doći jer su se poslije gubitka Kule Norinske Turci zadržavali u njihovu selu, i to kod njihovih kuća, zbog straha da se ne bi predali Mlečanima. Otišli su iz sela tek četvrti dan (u petak). Zato su se oni uputili u Opuzen tek u subotu popodne, ali, kako su išli zaobilaznim putem, stižu tek u nedjelju. Tvrde da u Metkoviću ima 180 Turaka, a u Čitluku 300-400. Kršćanskih kuća ima u Metkoviću oko 50, u Doljanima 7, a u Dračevu 12. U Metkoviću ima oko 13 turskih kuća punih vina i žita i drugih žitarica. Smatraju da su Turci tako ustravljeni da bi mletački odredi, da su odmah krenuli nakon osvojenja Kule norinske prema Čitluku, isti osvojili. Kad su pošli u Opuzen, Turčin Ibrahim Veić zamolio ih je da kažu providuru da je i on spreman postati kršćanin ako mu providur zajamči da će zaštiti njega, njegovu obitelj te njegovo imanje. Još su izjavili da će kršćani iz Doljana i Dračeva doći moliti isto, te su dali informacije o topovima na tvrđavi u Čitluku.

Turci ponovno zaposjeli Kulu Norinsku

Kako je 1686. godine Kula Norinska ponovo u rukama Turaka, pri njenom oslobođenju 1688. mletačka vojska pod Jerolimom Cornarom produžila je do Metkovića i ponovo porušila njegove kule. Selo je napokon oslobođeno u lipnju 1694. kada i Čitluk, i otada počinje povijest Metkovića pod Mlečanima sve do 1797. O crkvama koje su se nalazile u neposrednoj blizini Metkovića, dok on još crkvu nije imao, pročitajte u nastavku.

Povećan opseg radova u Ulici A. Stračevića, pješaci upozoravaju na nepostojanje privremenog osvijetljenja

By
K. J.
-

Opseg Radovi na rekonstrukciji kolika, pješačkih staza, parkirališta i instalacija te izgradnji kružnih tokova u Ulici A. Starčevića se proširio na križanje s ulicama kralja Zvonimira i Matice hrvatske gdje se promet se odvija jednom kolničkom trakom.

Na drugoj strani ulice, na križanju s Ulicom don. R. Jerkovića postavljen je tampon, isto bi tijekom dana trebalo biti i u dijelu ulice do Crvenoga križa. Sljedećih dan-dva bi se trebalo postaviti izravnavajući asfaltni sloj i otvoriti ovaj dio ulice za promet.

Ono na što nas građani upozoravaju je nepostojanje nikakvog privremenog osvjetljenja pa pješaci tijekom večeri hodaju u mraku na potezu od Sportske do Zvonimirove ulice.

Buran sportski vikend za VK Neretvanski gusar

By
LIKEmetkovic.hr
-

Veslački klub Rama u nedjelju je bio domaćinom 7. regate na Ramskom jezeru Lake to lake i IV. minikup regate Veslačkoga saveza Dalmacija, koja je održana kod Veslačkog centra na Šćitu. Po iznimno lijepu vremenu i odličnim uvjetima na regati na Ramskom jezeru uz VK Neretvanski gusar nastupili su veslači iz VK Rama, HVK Mornar, HVK Gusar, VK Croatia, HVK Marina-Kaštela i VK Zagreb.

– Već tradicionalno, naši kadeti pri završetku veslačke sezone na Rami borave nekoliko dana u sklopu te regate pa je tako bilo i ovoga ljeta. Prije regate veslači su obavili nekoliko veslačkih treninga, a bilo je i dovoljno vremena za izlet u prekrasnu prirodu u okolici jezera te već tradicionalno kupanje u samom jezeru. Domaćin se zaista potrudio da nas ugosti i ovim putem im se još jednom zahvaljujemo – ističu u VK Neretvanski gusar. Veslači su na Rami bili uz pratnju tajnika kluba Davora Gnječa i člana uprave Matka Delije. 

Rezultati:

  • Željko Deak u skifu u kategoriji juniori B osvojio je 3. mjesto;
  • Luka Popović i Marin Plećaš (dvojac na pariće) u kategoriji kadeti A osvojili su 3. mjesto;
  • Gabriel i Matej Šiljeg, Ante Filipović, Roko Mijić i korm. Jakov Petrov u četvercu na pariće (GIG) kadeti B osvojili su 1. mjesto;
  • Martino Babić u skifu u kategoriji kadeta B (2006.g.) osvojio je 2. mjesto;
  • Nikola Mijić u skifu u kategoriji kadeta B (2007. g.) osvojio je 1. mjesto;
  • Ivan Obrvan i Gabriel Gluščević u dvojcu na pariće u kategoriji kadeta B (2006.g.);
  • Šime Popović i Željko Deak u dvojcu na pariće u kategoriji juniora B osvojili su 2 mjesto.

Dan prije u Zadru, održano je osmo izdanje Jadranovog veslačkog dvoboja osmeraca.  Ove godine nastupilo je ukupno osamnaest osmeraca koji su nastupili u petnaest utrka. Atraktivnosti utrke sigurno je pridonijelo utrkivanje pod svjetlima reflektora, jedino takve vrste u Hrvatskoj. VK Neretvanski gusar nastupio je sa dvije posade (mix i otvorena), osvojivši oba puta srebrene medalje.

Tisuće bajkera za vikend će blokirati granice, naplatne postaje i trajektne luke

By
LIKEmetkovic.hr
-

Oko 4000 motociklista ovog će vikenda blokirati brojne naplatne postaje, granične prijelaze i trajektne luke jer nisu ispunjeni njihovi zahtjevi ministru prometa Olegu Butkoviću o povećanju sigurnosti motociklista, najavila je udruga Karavana za život – bikeri na cesti, prenosi portal Index.hr

“Diljem Hrvatske 31. kolovoza i 1. rujna okupit će se nas preko 4000 i usporit ćemo promet na naplatnim postajama Lučko, graničnim prijelazima Rupa, Kaštel i Plovanija, trajektnim pristaništima Korčula, Split, Zadar, Rab, Pag te most Krk”, stoji u priopćenju te udruge.

Dodaje se kako će usporavanje prometa biti “u potpunosti zakonito” te da se ni na koji način neće kršiti zakoni ove države.

Kažu da ih je Butković nazvao marginalnom skupinom koja šteti zemlji

Bajkeri tvrde kako je ministar Butković izjavio kako su oni “marginalna skupina koja šteti svojoj zemlji”,  a da je pritom zaboravio kako su upravo bajkeri, kao branitelji, obranili državu i predali je u ruke političara koji je “sustavno uništavaju nebuloznim rješenjima”.

“Od vas se zapravo ne traži ništa što u svijetu nije normalno, već samo ono što ste obećali na sastanku u Zagrebu u vašem Ministarstvu i na prethodnim sastancima (ukupno pet), a niste ispunili ništa”, tvrde bajkeri.

Oni su i jučer održali nenajavljeni prosvjed upozorenja pri čemu, kažu, nije bilo “kaosa”, uz vožnju s najvećim mogućim oprezom.

Kažu da ne žele kaos na cestama

“Mi nismo ti koji žele kaos na cestama. Vi ga svjesno radite neispunjavanjem vlastitih obećanja. Za nas je preko 10 tisuća motociklista iz Hrvatske, a jučer su nam podršku dali i motociklisti iz Slovenije koji će sudjelovati i u sljedećoj akciji. Zašto Slovenija? Jer i njima neargumentirano i nepotrebno podižete cestarine u sezoni za 10 posto. Mislite li da su turisti glupi?”, stoji u priopćenju.

Motociklisti su predali ministru zahtjeve kojima traže zaštitne ograde na cestama, donošenje novoga znaka “zahtjevna dionica za motocikliste”, primjena boja otpornih na proklizavanje pneumatika, bitumensku ispunu prometnice s posipom od kvarcnog pijeska, prekidanje prakse poskupljenja cestarine od 10 posto u sezoni za motocikliste.

Traže manje cestarine

Također traže i smanjenje cestarina za motocikle za 50 posto u odnosu na automobile, objašnjavajući kako je motocikl za 50 posto manji (širina) i lakši od automobila.

“Nama ne treba novac, mi ćemo sve što smo i do sada radili, raditi i dalje, sve svojim sredstvima, svojim motociklima i znanjem koje se ne može kupiti nigdje. Samo hitno ispunite ono što ste odavno obećali jer agonija traje već godinama”, stoji u priopćenju.

Upozorili su kako će se povezati i sa štrajkom vozača, a koji su svoj štrajk, za sada, najavili za prvi dan škole, 9. rujna.

“Opravdanja da vam treba više vremena više ne prihvaćamo, prošlo je više od pet godina od prvog zahtjeva, tri godine od prvog kontakta i sastanka, dvije godine od prvog pismenog obećanja i više nikome ne vjerujemo”, naglasili su iz Udruge koja očekuje da joj se zahtjevi ispune u roku od 15 dana.

Županija objavila javni poziv za pomoćnike u nastavi

By
LIKEmetkovic.hr
-

Dubrovačko-neretvanska županija objavila je Javni poziv za prijavu kandidata za obavljanje poslova pomoćnika u nastavi za učenike s teškoćama u osnovnim i srednjim školama kojima je osnivač za 2019./2020. školsku godinu u okviru projekta „Zajedno možemo sve! – 4“.

Na Javni poziv mogu se javiti svi zainteresirani pod uvjetom da imaju najmanje četverogodišnje  srednjoškolsko obrazovanje, da nisu roditelj/skrbnik niti drugi član uže obitelji učenika kojem/kojima se pruža potpora, te dokaz da protiv njih nije pokrenut kazneni postupak. Tekst Javnog poziva, u kojem je naveden popis škola kao i broj traženih pomoćnika u nastavi po školama, možete pronaći na stranicama Dubrovačko-neretvanske županije.

Ugljena prašina ponovno terorizira Pločane

By
LIKEmetkovic.hr
-

“Lučka prašina” ponovno terorizira građane Grada Ploča i okolnih mjesta koja su u izravnom doticaju s ugljenom prašinom iz Luke Ploče, piše rogotin.hr.

Jedna od borkinja protiv ovog problema u kojem se nalazimo je gospođa o kojoj smo u više navrata pisao rogotinski portal. Danira Siriščević se obratila ne samo novinarima, nego i Upravi za inspekcijske poslove pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Danira naglašava da je kroz posljednja dva mjeseca, dakle kroz srpanj i kolovoz pratila situaciju problema prašine koja se širi iz Luke Ploče. Primijetila je da nije bilo nikakvih incidenata sve do nedjelje 25. kolovoza, kada je zapravo i nastala ova fotografija koju objavljujemo.

Nepokriveni vlakovi!

Kako navodi Damira Siriščević, mještani Komina, Rogotina i ostalih mjesta su primijetili da vlakovi ponovo voze velikom brzinom nepokriveni, time se transportnim vagonima i dalje zagađuju sva ta mjesta, ljudi, vode, rijeke i jezera kao i obradive poljoprivredne površine na ovom dijelu neretvanske doline.

“Vi znate što to znači, molim Vas prisilite Luku Ploče da poštiva pravila o ZAŠTITI OKOLIŠA. Oni to mogu, ali misle samo na profit, kojeg oni i uz poštivanje propisa mogu ostvarivati ali moraju i poslovati odgovorno” – navodi Danira u priopćenju poslanom Ministarstvu zaštite okoliša i energetike te nadodaje da je zdravlje ljudi puno važnije od lučkog profita. “Svi moramo poštivati zakone RH, trebala bi se toga držati i Luka Ploče” –  zaključuje Danira Siriščević u priopćenju koje je poslala na adresu Uprave za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

“Valjda smo svi mi skupa PUNO VAŽNIJI od njihovog PROFITA! Ako svi mi moramo poštivati Zakone RH, zbog čega bi Luka Ploče bila izuzeta” – jasna je u svojim pitanjima upućenim Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Danira Siriščević.

DJEČJI VRTIĆ Odgojne skupine za pedagošku 2019./20. godinu

By
LIKEmetkovic.hr
-

Roditeljski sastanak u Središnjem dječjem vrtiću i Dječjem vrtiću Radost održat će se 30. kolovoza (petak) u 18.30 sati u odgojnoj skupini vašeg djeteta.

Roditeljski sastanak u područnom vrtiću Otrić-Seoci održat će se 30. kolovoza (petak) u 18 sati, dok će o roditeljskom sastanku u DV Vid roditelji biti naknadno obaviješteni.

Na temelju članka 23. Pravilnika o upisu i mjerilima upisa djece u Dječji vrtić „Metković“ dijete ne može početi pohađati vrtić, ako roditelji nisu podmirili ranije dugovanje za korištenje usluga Vrtića.

ODGOJNE SKUPINE – SREDIŠNJI DJEČJI VRTIĆ

LEPTIRIĆI
CVJETIĆI
ZVJEZDICE
BALONČIĆI
ŽABICE
ISKRICE
JEŽIĆI
PATKICA
DUPINI
CIPELIĆI
MEDVJEDIĆI
RIBICE
MONTESSORI KOCKICE
PČELICE
MONTESSORI KOCKICE
SMJEHULJCI – popodnevna

ODGOJNE SKUPINE – DV RADOST

DV RADOST – TRATINČICE
DV RADOST – PERLICE
DV RADOST – ZVONČIĆI
DV RADOST – JAGODICE

KINEZI ‘POLUDJELI’ ZA DRESOM OPUZENSKOG KLUBA: Neretvanac odlučio reći ‘ne’ generičkom dizajnu!

By
LIKEmetkovic.hr
-

U modernom nogometu ogromna se važnost pridaje sportskoj opremi i dresovima. Veliki svjetski klubovi organiziraju grandiozna predstavljanja novog dresa svake sezone, osim glavnog, tendencija je svake sezone predstaviti i potpuno novi rezervni dres, a specijalizirane internetske stranice prate samo ovaj segment nogometa i nogometnog marketinga.

Kada je katalonski gigant Barcelona predstavila novi dres na kvadratiće, svi su pomislili da se radi o kopiji hrvatskog dresa. Iz Barce su pokušali objasniti da se radi o inspiraciji iz gradske četvrti Eixample gdje su zgrade objedinjene u kvadrate. Bilo kako bilo prodaja dresova im ide navodno neviđeno dobro i unatoč negodovanju tradicionalista ruše se rekordi.

I dok su europski velikani već tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća počeli pridavati pažnju odabiru i dizajnu prepoznatljivih dresova, bilo je potrebno mnogo vremena da se nešto slično počne događati i u malim, amaterskim sredinama.

U Opuzenu su tako odlučili da ove sezone po prvi put dres Plave makinje neće biti generički, odabran od ponuđenih i dostupnih modela u nekom od kataloga poznatih proizvođača sportske opreme, već će se u suradnji sa specijaliziranom firmom izraditi posebni, opuzenski dres. Onaj po kojem će i u kojem će Neretvanac biti i izgledati jedinstveno.
neretvanac3

– Motiv nije bilo teško pronaći – kaže nam predsjednik Kluba Kristijan Soče.

– Opuzenska pjaca središnje je mjesto života, klasična mediteranska pozornica za svakodnevne rituale. Mjesto susreta i komunikacije, života i komedije, gdje se ljeti isprepliću domaći i stranci i svi oni koji se barem na kratko vrate na ljetni odmor u svoje Misto. Pravi dalmatinski trg čija je obnova po mnogima jedno od najboljih ostvarenja moderne hrvatske arhitekture.

Nije zgoreg notirati i povijest dresa Neretvanca, čiji je grb određen kao stilizirana neretvanska lađa sa šest vesala i bijelim jedrom. U ona davna vremena kada su osnivani klubovi po Dalmaciji Opuzenci su pisali u Split tražeći pomoć, odnosno dresove od Hajduka, no odgovor, a ni dresovi nisu stigli. I onda je pomoć u vidu plavih dresova stigla od velikog rivala Građanskog. Neretvanac je postao Plava makinja, ali je bilo jedro i dalje simbolički stajalo na plavom dresu u gradiću gdje se hajdučki disalo i diše – pojasnio je Soče.

Od ove će sezone vizure opuzenskog trga ili pjace, kako mu tepaju domaći, biti dio dresa drugog simbola Opuzena, kluba koji uskoro slavi 90 godina, u posljednjih 10-15 godina jednog od najuspješnijih klubova dalmatinske treće lige. Pjaca sa svojim kamenim pročeljima starih kuća i crkvom Svetog Stipana bit će inkorporirana na plavoj i bijeloj garnituri opuzenskog trećeligaša, a reakcije su više nego pozitivne.

Ne samo da je klub osigurao kvalitetnu opremu prvoj ekipi s lokalnim motivima, već je omogućeno da taj isti dres svi navijači i prijatelji kluba mogu kupiti za 200 kuna. Prema riječima dopredsjednika kluba Mirka Stojića već u prvom tjednu od objave na društvenim mrežama naručeno je 78 dresova od strane navijača i prijatelja kluba, ali i turista, kojih je sve više u neretvanskoj dolini.

Image1

Brojke možda nisu na razini velikih klubova, ali u maloj sredini pokazuju neobično velik interes. Motiv je očito pogođen, tradicija i lokalni pečat privukli su zanimanje mnogih. Pa tako i Kineza koji rade na izgradnji Pelješkog mosta. Oni su u Komarnoj naručili sedam komada novog dresa i u njemu se mogu vidjeti u večernjim satima na malonogometnom igralištu u Komarnoj. A za koji dan možda i na tribinama Podvornice. Pozivnice su poslane od strane opuzenske Uprave.

Zanimljivo je da bi dres i svoju službenu premijeru trebao imati u prvoj, a i najvažnijoj utakmici, onoj protiv Neretve 31. kolovoza u na otvaranju novog prvenstva. Neretvanski derbi idealna je prigoda za promociju, ali i pobjedu s pjacom na dresu, piše Slobodna Dalmacija.

Izvor: Slobodna Dalmacija / Piše: Tomislav Bjeliš / Foto: Ivo Ožić

Na ‘crnu listu’ ako imate dug od 750 kuna i kasnite 61 dan

By
LIKEmetkovic.hr
-

Iz Hrvatske udruge banaka kratko su izvijestili da kreditne i financijske institucije nastavljaju s djelomičnom razmjenom podataka o klijentima i to samo za one koji nisu ispunili obvezu u roku.

Petnaest mjeseci nakon što je prestao raditi i banke ostale slijepe na razmjere zaduženosti klijenata, kreditni registar obveza po kreditima ponovno je operativan od ovog tjedna.

No, ne u potpunosti nego u krnjem obliku jer će do daljnjega funkcionirati isključivo kao crna lista dužnika. Iz Hrvatske udruge banaka kratko su izvijestili da kreditne i financijske institucije nastavljaju s djelomičnom razmjenom podataka o klijentima i to samo za one koji nisu ispunili obvezu u roku, javlja Poslovni dnevnik. 

– Razmjena podataka obavljat će se pomoću informatičkog sustava pod nazivom DOR sustav, u okviru HROK-a. Korisnici sustava obrađivat će podatke o neurednosti u ispunjavanju obveza svojih klijenata s ciljevima kvalitetne procjene sposobnosti klijenata za urednom otplatom njihovih obveza te smanjivanja, odnosno izbjegavanja rizika loših plasmana i prezaduženosti klijenata – kažu iz Udruge banaka za ovaj portal.

Na crnoj listi čak četiri godine 

Pristup crnoj listi imat će tek 16 ‘najvećih igrača’ među bankama i štedionicama. Klijent na nju ulazi ako mu je dospjeli iznos duga 750 kuna ili više s čijim podmirenjem kasni 61 dan. Također, ako ne ispunjava dospjele obveze u roku ili je novčana obveza otkazana, utužena, naplaćena od osiguranja (regres od osiguranja) ili prodana trećoj strani.  Informacijama u sustavu kreditori mogu pristupiti prije sklapanja novog ugovora o kreditu ili u slučaju izmjene postojećeg.

Čak i kada dužnik sve podmiri, on će na crnoj listi ostati četiri godine nakon čega slijedi brisanje podataka.

REFORMA SUSTAVA: Dvije tisuće državnih službenika prelazi u županije

By
LIKEmetkovic.hr
-

Ministar uprave Ivan Malenica sastao se u utorak sa županom Zagrebačke županije Stjepanom Kožićem radi reformske mjere povjeravanja poslova Ureda državne uprave županijama, kojom će oko 2000 državnih službenika prijeći u županije.

Ministar Malenica tijekom posjeta Zagrebačkoj županiji istaknuo je da je to samo jedan u nizu operativnih sastanaka sa županima kako bi se kvalitetno pripremila reformska mjera povjeravanja poslova Ureda državne uprave županijama.

‘Što se tiče koristi ove reformske mjere – građani su ti koji bi trebali osjetiti korist ovih promjena u smislu da će lakše ostvarivati prava. Mislim da će od 1. siječnja 2020. građani, župani i županijske administracije biti zadovoljni i da će se reforma pokazati uspješnom’, ocijenio je ministar.

Poslove će odrađivati županijski službenici, odnosno sporazumom između Ministarstva uprave i župana, državni službenici prijeći će u status službenika u jedinici lokalne i područne samouprave te će odrađivati poslove zajedno sa županijskim službenicima, ovisno o ustrojstvu svake županije.

‘Na županima je da internim aktom ustroje svoje odjele sukladno poslovima koji im se povjeravaju, a radi se o poslovima iz područja društvenih djelatnosti, gospodarstva, imovinsko-pravnih odnosa i poslova opće uprave’, istaknuo je Malenica.

Procijenio je da će oko 2000 državnih službenika prijeći u županije, za čije je plaće država osigurala oko 350 milijuna kuna. S obzirom na to da se radi o povjeravanju poslova, sporazum koji se sklapa nije vremenski određen, objasnio je ministar, tako da će financiranje biti osigurano sve dok se ti poslovi obavljaju.

Iako je obim posla koji slijedi dosta velik i mijenja se 66 zakona, Malenica ne smatra da su u ‘cajtnotu’. ‘Mislim da ima dovoljno vremena, dio zakona je već prošao javno savjetovanje tako da mislim da će sve biti gotovo do 1. siječnja’, poručio je.

Zagrebačka županija preuzima 159 zaposlenika

Što se tiče same Zagrebačke županije, župan Kožić istaknuo je da bi Županija trebala preuzeti 159 zaposlenika ili 30-ak manje zbog mogućnosti prijevremenog umirovljenja službenika.

‘Kao Županija smo i do sad sve poslove koje smo dobili odrađivali kvalitetno, učinkovito i mislim da je Vlada mogla biti zadovoljna s ovim što smo učinili. Poslove državne uprave koje trebamo preuzeti odrađivat ćemo jednako zdušno, učinkovito, kvalitetno, a prije svega na korist naših žitelja’, rekao je župan.

Predstojnica Ureda državne uprave Andrea Jurić pozdravila je reformu kojom se ide prema decentralizaciji poslova i spuštanja na regionalnu razinu, čime bi se poslovi približili građanima.

Predsjednik Županijske skupštine Zagrebačke županije​ Damir Mikuljan najavio je da će 2. siječnja biti održana sjednica Skupštine zagrebačke županije kako bi učinili sve da prijelaz prođe što bezbolnije, da se poslovi ne zaustave i da se obavljaju kontinuirano.

1...1.5411.5421.543...2.072Page 1.542 of 2.072

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr