Trideset dana, od blagdana sv. Nikole (6. prosinca) do uoči Sveta tri kralja (5. siječnja), na sjevernom dijelu Trga kralja Tomislava odvijala se Ledena bajka na Neretvi.
Jučer je bio zadnji drugog izdanja klizališta u Metkoviću koju je uz potporu Grada Metkovića organizirala Turistička zajednica. Kao i prve godine kada je klizalište bilo na Neretvinu igralištu, interes prije svega djece bio je velik. Sezona 2019./20. je završila, očekujemo novu…
Marin Oršulić, trener koji je preuzeo ekipu Jadrana LP nakon neočekivanog odlaska Gorana Prolete, odstupio je od te dužnosti i postao je novi tehnički direktor Intera iz Zaprešića.
Naime, Oršulić je nedavno upisao nogometnu akademiju HNS-a, te će uz školovanje nastaviti stjecati iskustvo u prvoligašu iz Zaprešića, NK Interu.
– Marinu hvala za mjesec i pol dana odličnog rada, ljudima u klubu je žao zbog ovakvog scenarija, no svjesni smo da je prioritet školovanje i daljnja karijera. Marinu ostaju vrata kluba otvorena kao i svim dosadašnjim ljudima koji su obnašali bilo kakve funkcije u klubu. Marine, sretno i doviđenja – napisali su na službenim stranicama pločanskog trećeligaša.
Klub će do kraja tjedna javnost izvijestiti o novom treneru.
S današnjim danom završavaju zimski praznici u metkovskim školama. Sutra počinje drugo obrazovno razdoblje ili polugodište. Tjedan dana ranije nego je bilo predviđeno na početku ove školske godine.
U metkovskim osnovnim školama Stjepana Radića i don Mihovila Pavlinovića ujutro je smjena B, a popodne smjena A. U Gimnaziji Metković od 7. siječnja 2020. vrijedi novi raspored nastave kojega možete vidjeti OVDJE.
Sljedeći, proljetni praznici bit će pred Uskrs koji je ove godine 12. travnja i bit će kraći nego je prvotno bilo predviđeno (od 10. do 13. travnja) zbog nadoknade nastave iz prvoga polugodišta i štrajka zaposlenika.
Jedna Sunčeva godina (tj. vrijeme koje je potrebno našem planetu da napravi jednu punu rotaciju oko Sunca) traje otprilike 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi. Tih dodatnih 5 i nešto sati vremena, o kojima nitko ne voli govoriti, upravo su razlog zašto imamo prijestupne godine.
Godine s 366 dana, koje se javljaju svake 4 godine, potiču žene da zaprose muškarce i čine da proslave rođendana budu vrlo zbunjujuće za određeni broj ljudske populacije.
Nisu to jedine čudne stvari vezane za ovaj datum. U nastavku je nekoliko razloga zašto je 29. veljače mnogo zanimljiviji nego što ste mislili.
1. Zašto imamo prijestupnu godinu i što je to “prijestupna sekunda”?
Svrha je prijestupnih godina pomoći u prilagođavanju gregorijanskog kalendara solarnom kalendaru i osigurati na vrijeme proslavu solarnih događaja poput proljetne ili jesenske ravnodnevice svake godine. Međutim, čak ni dodatni dan u veljači svake četvrte godine ne može osigurati potpuno točno usklađenje zbog čega se znanstvenici katkad pozivaju na “prijestupnu sekundu”.
Prijestupna je sekunda postavljanje od jedne sekunde koje se povremeno primjenjuje na koordinirano univerzalno vrijeme (UTC) kako bi se smanjila razlika između preciznog vremena koje mjerimo satovima i nepreciznog uočenoga solarnog vremena koje varira zbog dugotrajnog usporavanja rotacije Zemlje, navodi Wikipedia.
2. Kako znati koja je godina prijestupna?
Vrlo jednostavno: ako su posljednje dvije znamenke godine djeljive s četiri (na primjer: 2016., 2020., 2024…) tada je prijestupna godina. Godine koje označavaju kraj stoljeća izdvojene su od ovog pravila. One moraju biti djeljive s 400 da bi bile prijestupne godine. Dakle, 2000. i 2400. su prijestupne godine, ali 2100. neće biti.
3. Zašto žene prose muškarce baš 29. veljače?
Nakon što je papa Grgur XIII. proglasio gregorijanski kalendar 1582. godine, ideja o dodavanju 29. februara svake četiri godine činila se tako smiješnom, da su u britanskom kazalištu napravili komičnu predstavu u kojoj se isticalo da bi žene na taj dan trebale zamijeniti suknje za hlače i ponašati se kao muškarci. Predstava je označena kao satira, ali tadašnje feministice bile su inspirirane; do 1700-ih, žene su koristile 29. veljače da predlažu brak muškarcima. Tradicija, koja se danas naziva “Bachelor’s Day”, dostigla je vrhunac početkom 1900-ih i nastavlja i danas da se primjenjuje u Velikoj Britaniji, navodi Reader’s Digest.
4. Rođenje, ali i još nešto
Na svijetu postoji oko 4 milijuna ljudi koji su rođeni na ovaj dan. Vjerojatnost da će se neko dijete roditi baš 29. veljače je 1:1.500.
Ljudi koji su rođeni 29. veljače imaju priličan problem s obilježavanjem svog rođendana, ali događa se i da netko umre baš na taj dan. Prema Enciklopediji svjetske baštine, 1800-ih, James Milne Wilson koji je porijeklom bio Britanac, a tijekom života postao je osmi premijer Tasmanije “rođen je prijestupnog dana i umro je baš na taj dan”. Wilson je umro 29. veljače 1880., na njegov “17.” rođendan, odnosno kada je imao 68 godina u regularnim godinama. Koje su šanse da se to dogodi?
5. Popusti na 29. veljače
U mnogim zemljama trgovci daju velike popuste baš na ovaj dan. Zato obratite pažnju, možda se to dogodi i kod nas pa ćete moći kupiti ono što ste željeli po vrlo povoljnoj cijeni.
Zbog jakog vjetra na mostu dr. Franje Tuđmana u Dubrovniku na snazi je zabrana prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (I. skupinu vozila). Vjetar stvara probleme duž Jadranske magistrale pa se vozači pozivaju na dodatan oprez.
Tijekom ovih zimskih praznika djeca i roditelji proveli su četiri dana u Zadru gdje se održavao 14. zimski kamp za djecu oboljelu od dijabetesa.
O svom boravku u Zadru djeca su napisala:
Kamp smo nazvali Zajedno protiv dijabetesa u Boriku. Krenuli smo autobusom rano ujutro 2. siječnja i okupili članove s područja Konavala, Župe dubrovačke, Dubrovnika, Mljeta, Metkovića i Korčule, a s nama su bili i prijatelji iz Zagreba, Splita i Ogulina. Tijekom putovanja i boravka pratilo nas je lijepo vrijeme.
Animacijski tim Hotela kroz zabavne programe u Falky Landu brinuo se za sportske aktivnosti, zabavu, akciju i razonodu, a u wellness i fitness centru djeca i roditelji su koristili vodene aktivnosti za opuštanje od svakodnevnih životnih izazova.
Ovom prigodom pridružili su nam se članovi Udruge Cukrići iz Zadra na zajedničkom ručku, druženju i dijeljenju životnih iskustava s dijabetesom.
U prostorima Hotela organizirali smo radionicu na temu ‘Života s dijabetesom’, a Tatjana Gjorgovski, Glavna sestra Centra za dijabetes Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma iz Skopja, Republika Sjeverna Makedonija održala je zanimljivu i korisnu edukaciju na temu Prehrane u dijabetičara.
Ovim kampom smo ponovno oživjeli naš trokut Du-St-Zg u borbi protiv dijabetesa. Roditelji i djeca su bili sretni i zadovoljni, jer poslije aktivnosti šećeri u krvi su bili u normali.
Putovanje je fiinancirano iz proračuna Grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije, Općine Konavle, Općine Župa dubrovačka, Zračne luke Dubrovnik, Lučke uprave Dubrovnik, roditelja i Dubrovačke udruge stranaca.
Monografija Pozdrav iz zaboravljene Dalmacije kultno je djelo za sve one koji Dalmaciju vole i žive. Na ukupno 948 stranica, enciklopedijskog i atlas formata, ova knjiga prikazuje čak 1646 starih fotografija – kartolina gotovo 300-njak dalmatinskih gradova i mnogih sela, među kojima, danas napuštenih i praznih, iseljenih.
Kale i trgovi, ulice i ljudi, pazarišta, vjenčanja, procesije, crkve, kulturna društva, željezničke i pomorske nesreće, sokolski sletovi, lokalni redikuli, patriotika, svjetionici, škole i đaci, tema su ove knjige. Neke od najimpozantnijih razglednica su one koji prikazuju prve dalmatinske hotele i pansione, vile , restauracije i lokalne krčme, pionire turizma na ovim prostorima, među kojima je i hotel Austria, jedan od prvih hotela na istočnoj obali Jadrana koji je otvoren u Metkoviću davne 1890. godine
Ovaj video je posvećen upravo njima. Sav fond objavljen u knjizi potječe s kraja 19. i početka 20. stoljeća i s obzirom na rijetkost fotografija, do sada nije publiciran u drugim djelima, što ovoj knjizi daje prefiks neprocjenjivog i kultnog djela koje približava čitaocu Dalmaciju od nekad, Dalmaciju koja danas postaje zaboravljena.
U drugom krugu predsjedničkih izbora koji je održan danas, 5. siječnja 2020., najveći broj glasača je petogodišnje povjerenje dao Zoranu Milanoviću (53%), kandidatu koalicije okupljne oko SDP-a. Kolinda Grabar Kitarović, kandidatkinja HDZ-a, nije uspjela doći do drugog mandata predsjednika Republike Hrvatske. Za nju je glasovalo 47% birača.
Metković je glasovao drugačije. Najviše glasova dobila je Kolinda Grabar Kitarović (68% ili 5148 glasova), za Zoran Milanović je glasovalo 2416 glasača (32 %). Na birališta je izašlo 8095 birača (58%) od ukupno 13951 birača.
U Pločama je većinu glasova osvojila aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, 125 više od Zorana Milanovića. U Opuzenu Kitarović je dobila 65% (968), a Milanović 35% (516) glasova, u Pojezerju Kitarović je dobila 77% (326), a Milanović 23% (110) glasova, , u Kuli Norinskoj Kitarović je dobila 61% (490), a Milanović 39% (309) glasova, u Zažablju je Kolinda je dobila 77% (279), a Milanović 24% (23) glasova.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je većinu glasova dobila Kolinda Grabar Kitarović.
Državno izborno povjerenstvo objavilo je podatke o izlaznosti birača na današnje predsjedničke izbore do 16.30, ukupno je u izašlo 43,52 % glasača.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji izlaznost je 43,01% dok je u prvom krugu je bilo 39,74%). Ukupno su glasovala 43.537 glasača gotovo pet tisuća više nego u prvom krugu u isto vrijeme.
U dolini Neretve izlaznost birača do 16.30 je za 1-2% veća nego u prvom krugu: Metković – 45,63% (6.351 glasač), Ploče – 49,29% (4.035 glasača), Opuzen – 45,19% (1.180 glasača), Kula Norinska – 48,63% (694 glasača), Pojezerje – 41,72% (330 glasača), Slivno – 54,3% (796 glasača), Zažablje, 51,85% (322 glasača).
Jutros u 7 sati otvorila su se birališta na kojima 3,85 milijuna glasača u Hrvatskoj i inozemstvu može dati svoj glas za jednog od kandidata za predsjednika RH na petogodišnji mandat. Na razini RH izlaznost je birača do 11.30 je bila 18,87%.
U usporedbi s prvim krugom izlaznost je u Hrvatskoj i našoj županiji za 3 posto veća u jutarnjim satima.
Do 11.30 na birališta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji izašlo je 17,64% ili 18.539 od ukupno 107.596 građana s pravom glasa.
Prednjači Blato s 22 posto odaziva birača, potom Slivno, Vela Luka, Zažablje, Kula Norinska i Opuzen.
U Gradu Metkoviću na birališta je izašlo 18,64% ili 2.594 od ukupno 13.903 glasača. U Gradu Ploče je izašlo 17,53% ili 1.435 od ukupno 8.182 glasača. U Gradu Opuzenu je izašlo 20,45% ili 534 od ukupno 2.609 glasača.
