-

Evo kada očekivati prve brojke o izlaznosti i kada ćemo znati što kažu prve ankete

Podatke o odazivu, Povjerenstvo će objaviti u podne i u 17 sati.

S obzirom da se hrvatski predsjednik bira u 47 država diljem svijeta, zbog vremenske razlike, u nekima su izbori počeli već u subotu navečer i završit će do nedjelje u podne, odnosno do 13 sati po hrvatskom vremenu i to u Australiji, Kini, Japanu i Indoneziji.

Drugi krug izbora pratit će više od 24 tisuće promatrača, među njima neće biti i oni iz nevladine udruge U ime obitelji kojima je DIP uskratio to pravo, ocijenivši da se U ime obitelji ne može smatrati udrugom koja neovisno promatra predsjedničke izbore jer otvoreno podržava jednu kandidatkinju, Grabar-Kitarović.

Opuzenac uz pomoć 3D animacije oživio renesansni Dubrovnik

Opuzenac Stipan Ujdur, umirovljenik i zaljubljenik u 3D animaciju već neko vrijeme, nakon što je oživio, među ostalim, pulsku Arenu, Dioklecijanovu palaču i antičku Naronu, prihvatio se rekonstrukcije rene­sansnog Dubrovnika prije negoli ga je pogodio razorni potres 1667. Najprije se, kako smo to ranije i obavili, pozabavio izgledom gradskih trgova, palače Sponze, Kneževog dvora i Onofrijevih fontana, odnosno povjesne jezgre unutar zidina. No, ovaj put na red su došle scene ukupno 14 lokaliteta izvan ovog fortifikacijskog sklopa dugog gotovo dva kilometra.

– Scena na ribarnici kod Arsenala, prikazuje putnike koji su jedrenjakom upravo doplovili iz Venecije. Među njima ima različitih stručnih profila. Njih dočekuju znaci i radoznali Dubrovčani. Na ovoj sceni je osim ribarnice prikazan i tadašnji različiti trgovački kapacitet Dubrovnika, sve potrebno za putnike u dolasku i popunjavanje brodova u odlasku. Sljedeća scena je posvećena iskrcaju i ukrcaju putnika i tereta, u jedrenjake. Prije polaska putnici su u pravilu bili na najvišoj palubi da u odlasku imaju dobar pogled na Grad.

Arsenal ima zazidane arkade što znači da se unutra pravi neki brod. Ovo je bila preventiva od industrijske špijunaže da se ne vidi kako ih rade, čime i tko gradi brodove. Scene u teretnom pristaništu prikazuju istovar ulovljene ribe i žita iz jedrenjaka. Uobičajeno je da se je u ovakvim, teretnim pristaništima, nudila i roba koja je možda bila u prolazu, ali je potražnja bila financijski isplativija nego da je prevoznici isporuče na dogovoreno mjesto. Osim trgovačke robe nudili su se i razno-razni ‘vrijedni papiri’, gusarske karte s blagom, ili nešto slično u okviru gusarskog ‘poslovanja’.

Teretna pristaništa su bila pod kontrolom vlasti te veoma dobro čuvana i zaštićena redarima pa i vojskom, koji su održavali red i mir, posebno pazili da ne dolaze u kontakta s građanima, osim s ovlaštenim osobama. Scena koja prikazuje tvrđavu sv. Ivana sadrži jedrenjake koji su bili usidreni izvan luke zaštićene trostrukim lancima s obje strane Kaša. Tek nakon pregleda i sređivanja formalnosti oko brodskog tereta i obvezne karantene za posadu brod je mogao uploviti na pristanište u luci. Sličnu ovakvu rigoroznu karantenu za robu i putnike, u isto ovo vrijeme, od svih tadašnjih poznatih lučkih gradova na Mediteranu je imala još samo Venecija. Ostali su ovo primjenjivali mnogo kasnije kada su se već proširile razne zarazne bolesti koju prenose životinje i ljudi.

Engleska je izmislila James Bonda i njegovo spašavanje kraljevstva, no sve je to Dubrovnik imao u praksi stoljećiima prije. Početkom 11. stoljeća dubrovački agent ‘Maro 10’ raskrinkao je namjeru Mlečana i aktivirao veze prema Dubrovniku te ih obavijestio o njihovim opasnim namjerama. Mlečani su namjeravali na mjestu gdje je današnji Lovrjenac sagraditi veliku utvrdu kojom bi držali Dubrovnik pod nadzorom. Dubrovčani su odlučili na toj gotovo nepristupačnoj hridi u najkraćem vremenu sagraditi tvrđavu i zaštititi se od Mlečana. Kronike kažu da je tako Lovrijenac podignut za tri mjeseca.

Kad su Mlečani doplovili brodovima s materijalom za izgradnju tvrđave, mogli su samo utvrditi da su ih Dubrovčani nadmudrili i pretekli. Tvrđava ima izvanredno debele zidove, i to samo prema tri strane, prema sjeveru, zapadu i jugozapadu, odnosno prema onim stranama odakle može doći neprijatelj. Debljina je ovih zidova od 4 do 12 metra. Na istočnom dijelu tvrđave, prema Dubrovniku, debljina je zida samo 60 centimetara.

Na sljedečoj sceni je tvrđava Minčeta koja je dobila ime po dubrovačkoj obitelji Menčetić koja je darovala zemljište za njezinu izgradnju. U prvoj gradnji bila je četvrtastog oblika, da bi sredinom 16. stoljeća dobila današnji prepoznatljivi, okrugli izgled. Na njoj su radila tri velika arhitekta – Nikifor Ranjina, Michelozzo iz Firence, a završena je prema projektu velikog renesansnog majstora Jurja Dalmatinca, najpoznatijeg po izgradnji šibenske katedrale.

Ova tvrđava bila je naoružana s 10 topova, među kojima je na gornjoj platformi bio jedan ogromni brončani top, remek djelo dubrovačkog ljevača topova Ivana Rabljanina. U prvim godinama austrijske okupacije top je raspiljen i prenesen u Beč te pretaljen u artiljerijskom arsenalu. Taj top je imao kalibar od 60 funti i težio više od 7000 kilograma. Zbog svoje iznimne ljepote i ukrašenosti Napoleonovi vojnici su taj top nazivali “La belle femme” (Lijepa žena). Tijekom radova nestalo je kamen, pa su gradski oci naredili da svatko tko dolazi u grad mora donijeti jedan kamen sukladan njegovoj tjelesnoj konstituciji – ispričao je za DuList Stipan Ujdur.

Sve navedene scene su napravljene u različitim formatima: foto rendirani snimci, VR 360 panorama za VR naočala i pametne mobitele te video animacija. Aplikaciju za VR će programirati Legame studio iz Zagreba dok je za video animaciju 3D modela zadužen naš sugovornik iz Opuzena. Video klipovi su snimljeni, slijedi montaža i ozvučenje, poručio je za kraj Ujdur.

Braniteljska zadruga “Gola Brda” želi sugrađane počastiti fažolom

Povodom završetka manifestacije “Božić u Neretvi” , braniteljska zadruga “Gola Brda” želi sugrađane počastiti fažolom te poziva da u ponedjeljak 6. siječnja 2020. od 18 sati dođete u Gradski park do njihove kućice.

Petković progovorio o detaljima iz privatnog života

Rođen je u Metkoviću, dolazi iz sportske obitelji i od 12. godine živi u Zagrebu. Zbog karijere je lutao Italijom gdje je promijenio 7 klubova, no sada ima istinsku podršku navijača reprezentacije i Dinama. Nedostaje mu tek da katkad popije piće u privatnosti.

Usto što je i službeno proglašen najboljim nogometašem godine, ako se ženski dio javnosti pita, golgeter Dinama Bruno Petković u samom je vrhu najpoželjnijih muškaraca Hrvatske. A sportski put do uspjeha tog samozatajnog mladića iz Metkovića nije bio nimalo lagan, a od samog ga je početka, još kao dječaka, obilježio upravo klub iz Maksimira. Godina iza nas, za Brunu je bila uspješna po mnogočemu, puna upečatljivih trenutaka kako na profesionalnom planu, tako i na privatnom. Ali kad se sve zbroji i oduzme, Bruno će za sebe reći da je običan dečko koji samo želi biti što bolji u onome što radi najbolje, a to je najvažnija sporedna stvar na svijetu.

– Bilo je puno dobrih stvari u 2019., od Europskog proljeća nakon 50 godina, gdje smo prošli Viktoriju Plzen pa igrali s Benficom, do prvog poziva u reprezentaciju, važnih golova koje sam postigao za reprezentaciju na kvalifikacijama, do Lige prvaka u kojoj smo igrali stvarno vrlo dobro. Puno pozitivnih trenutaka – vrti misli Petković s neskrivenim ponosom.

Novogodišnje želje i odluke mladog nogometaša prilično su jednostavne.

– Stvarno želim ići u istom smjeru, želim napredovati, želim biti što bolji svakim danom, i kao igrač i kao osoba, i nadam se da će 2020. biti bolja od 2019. – skroman je Bruno.

Više možete pročitati na jutarnji.hr.

Birališta su otvorena u 7 sati – Hrvatska bira predsjednicu ili predsjednika

U 7 sati diljem Hrvatske otvorena su biračka mjesta na kojima 3. 860.000 tisuća birača u Hrvatskoj i inozemstvu, imaju priliku odabrati između dovje kandidat budućeg predsjednika ili predsjednicu. Hrvatski birači odlučuju hoće li u idućih pet godina na  čelu države biti  Kolinda Grabar-Kitarović ili Zoran Milanović. Izađite na izbore i ispunite svoju građansku dužnost, ne dozvolite da drugi odlučuju umjesto vas.

Kao i u prvom krugu, birači će moći glasovati na ukupno 6. 533 biračkih mjesta. U Hrvatskoj ih je 6.409, u inozemstvu, odnosno u 47 država, 124,  od čega trećina (44) u Bosni i Hercegovini.

Birališta se zatvaraju u 19 sati, nakon čega će odmah biti objavljene izlazne ankete, dok će prvi nepotpuni rezultati biti objavljeni u 20 sati.

Bandić uzeo “na zub” mladu novinarku iz Ploča

Kad ju je nedavno zagrebački gradonačelnik Milan Bandić verbalno napao, mlada novinarka Nove TV Sanja Vištica bila je još odlučnija u namjeri da od njega dobije odgovore na sva postavljena pitanja. Kad ga je upitala je li mu neugodno što je Novi Zagreb pokriven smećom, on ju je počeo napadati kako “ona ne odvaja otpad”.

– Neugodno mi je jer vi ne radite svoj posao. Ne odvajate otpad. Idemo kući, kod vas i kod mene. Dok to ne budete radili, nemamo o čemu pričati. Niste mi uvjerljivi. Ja sam psiholog, ja to kužim. Po očima vidim da ona ne odvaja. Idemo se odmah uvjeriti. Platit ću svima ručak, sto posto ne odvajate, vidi vam se na očima – nije odustajao Bandić.

Ova Pločanka s njim je već imala slične situacije pa je njegovo najnovije ponašanje i nije pretjerano iznenadilo. No, iznenadilo je i zateklo mnoge gledatelje koji su Sanju zasuli porukama podrške ne vjerujući da prvi čovjek glavnoga grada na tako neugodan način može razgovarati s djevojkom koja pošteno i časno radi svoj posao tražeći odgovore od javnog interesa. Temperamentna kakva već jest, poput prave Dalmatinke, Sanja je samo dobila dodatan vjetar u leđa i svakako će zanimljivo biti pratiti njezin novi susret s Bandićem.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić već se treći put okomio na vas kad ste mu postavili neugodno pitanje o odlaganju otpada. Čini se da ste ovaj put gradonačelnika pošteno izbacili iz takta? Jeste li očekivali da će biti tako neugodan prema vama?

-Ne razmišljaš o tome. Doduše, nikada ne znaš što će ti se dogoditi na terenu. To je takav posao. Ja to volim opisati stihovima jedne meni drage pjesme Iron Maidena koja kaže: “Jump in the cockpit and start up the engines (…) rolling, turning, diving, going in again (…)”. Tako vam je to u ovom poslu. Kad jednom uđeš u taj kokpit, moraš biti dobro pripremljen i spreman na sve, čvrsto držati palicu jer na tom letu nikada ne znaš što te čeka. Na taj teren sam otišla kao i na svaki drugi. Pratim teme koje se tiču gospodarenja otpadom i htjela sam od gradonačelnika dobiti odgovore na legitimna pitanja koja zanimaju sve građane grada Zagreba. Svi smo vidjeli kako je završilo.

Kako vaši roditelji u Pločama reagiraju na sve te situacije s Bandićem?

-Naviknuli su se oni na moj posao i ono što on sa sobom nosi. Roditelji i sestra su mi najveća podrška, ali ujedno i najveći kritičari. Uvijek oni nazovu nakon Dnevnika i prokomentiraju moj prilog ili javljanje, kao i ostale aktualne teme. Ohrabrili su me da i dalje profesionalno i odgovorno radim svoj posao i da se ne dam.

A sugrađani, kolege, prijatelji…? Dobili ste mnoštvo poruka podrške. Što su vam sve pisali?

-Mobitel mi je “eksplodirao”. Toliko je zvonio da sam ga u jednom trenutku morala ugasiti kako bih u miru završila prilog i odradila posao. Toliko je poruka i mailova stiglo da sam odgovarala idućih pet dana. Inbox na Facebooku mi je bio zatrpan porukama građana. Uglavnom su pisali da su jako nanervirani onim što su vidjeli, mnogi su molili da ne odustanem od propitkivanja. Čak su mi slali i mailove s fotografijama iz različitih dijelova grada, o problemima koji muče njihove kvartove. Od kolega, ne samo s Nove TV, već i iz svih drugih medija, odmah je stigla podrška. Kako meni, tako i kolegi snimatelju Peći Moskaljovu.

A prijatelji?

-A znate kako je, oni su to okrenuli na šalu. Zadnjih dana me uglavnom dočeka neka šala na račun razvrstavanja otpada ili mojih očiju. Ali, šalu na stranu – svi oni su bili zgroženi zbog svega što su čuli i vidjeli. I da, iako u šali, puno je ljudi pitalo – odvajam li otpad pa evo još jednom – odvajam. Bilo bi licemjerno da to ne radim, a bavim se tim temama.

Za vrijeme njegova verbalnog napada iza njega su stajale i smijale se šefica Zagrebačkog holdinga Ana Stojić Deban, nekadašnja ministrica zdravstva Ana Stavljenić Rukavina i Bandićeva pročelnica za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Mirka Jozić. Kako ste se osjećali u tim trenucima? Kad žena ženi nije pružila ruku i solidalizirala se s vama.

-Vidjela jesam, ali u tom trenutku nisam uopće razmišljala o tome. Bila sam koncentrirana na pitanja i odgovore koje sam htjela čuti. Ne znam čemu su se gospođe točno smijale, ali znam da tema o kojoj smo razgovarali nije nimalo smiješna, kao ni način komunikacije sa strane gradonačelnika.

Kako komentirate Bandićevo neugodno ponašanje prema vama, ali i vašim kolegicama? Imao je nedavno i slične ispade prema reporterkama RTL-a Ružici Đukić i N1 televizije Mateji Dominiković. Mislite li da je sve to stvar kućnog odgoja, u ovom slučaju, očito lošeg?

-Jedno je sigurno – ovakav način komunikacije kakvom svjedočimo u posljednje vrijeme kod gospodina Bandića nije primjeren njegovoj funkciji. On je gradonačelnik najvećega hrvatskoga grada, četvrta politička funkcija u zemlji. Kao takav mora biti spreman na propitkivanja i držati se pravila ponašanja. Dužan je odgovarati na pitanja koja se postavljaju u interesu građana. Apsolutno je legitimno pitati na što se i kako troši proračunski novac u gradu koji vodi.

Jeste li razmišljali o tome da ga prijavite HND-u?

-HND i Sindikat novinara Hrvatske svaki su put regirali kada bi se dogodili ovakvi ispadi. I neprestano ukazuju na to da takvo ponašanje nije dopustivo te da je naš posao postavljati pitanja, a predstavnika vlasti da na njih odgovaraju. Tužno je da to neprestano moraju ponavljati.

Pretpostavljam, niste očekivali da će vam se ispričati nakon svega?

-Najiskrenije, ne razmišljam o tome. Zna se što je pristojno, a što ne. Ono što me strašno ljuti je izbjegavanje odgovora na konkretna i legitimna pitanja. Odgovaranje doskočicama i dociranjem.

Mislite li da će Bandić nakon svega ubuduće biti blaži u konverzaciji s novinarkama?

-Mislim da je dužnost gospodina Bandića odgovoriti na pitanja koja mu se postavljaju u interesu građana.

Udar na novčanike građana

Kako ste se zainteresirali za teme o odlaganju otpada? Koliko je ta problematika važna za Hrvatsku i današnje društvo u cjelini?

-To je jako bitna tema. Zanima me zato što se tiče svih nas i svega oko nas. Od prvog veljače Zagrepčanima poskupljuje odvoz. I to dosta. Samo fiksni dio će biti 68 kuna i onda još dodajte varijabilni (nova cijena će se sastojati od fiksnog i varijabilnog dijela), to je zbilja udar na novčanike građana. S druge strane, građani na terenu nam se žale da gledaju zatrpane kontejnere, da im pucaju vrećice za biootpad, da vrećice s plastikom znaju danima gledati pored kontejnera. To se ne smije događati.

Neodgovornih građana ima, ali to ne smije biti opravdanje za to da se danima gleda smeće oko kontejnera. Ovo nije samo problem Zagreba, već gotovo cijele zemlje. Pogledajte kako samo zna izgledati Split. Pa i u Dubrovniku smo gledali dramu – gdje s otpadom do izgradnje centra. Otpadom i odvajanjem se puno prije trebalo početi baviti i rješavati probleme, a ne sad navrat-nanos i to zato što su nas stisnule EU direktive. Trebalo se na vrijeme početi mijenjati navike, ljudima osigurati infrastrukturu. A može se. Pokazuju to primjeri Preloga i Krka. Građani moraju biti svjesni da će posljedice zanemarivanja tog problema, u konačnici, njima doći na naplatu.

Tekst: Vinko Paić / www.slobodnadalmacija.hr
Foto: Marko Todorov/Cropix / www.slobodnadalmacija.hr

Zahuktava se izgradnja Koridora Vc u Hercegovini

Osim toga, očekuje se da će 16. ožujka 2020. godine početi tenderiranje za dionicu Mostar sjever – Mostar jug dužine 15 kilometara.

U JP Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine Mostar 16. siječnja bit će održan Road Show na koji su pozvani svi zainteresirani dobavljači, izvođači i konzultanti, a na kojem će se moći upoznati sa tenderiranjem za ugovore na izgradnji dionica Koridora Vc u Hercegovini, izvještava Indikator.ba. Preduzeće Autoceste FBiH namjerava krenuti u izgradnju dionica: tunel Prenj (dužina 12,4 km), Ovčari – Prenj i Prenj – Mostar Sjever (koje treba definirati). Natjecanje za ove ugovore očekuje se da počne 31. ožujka 2020. godine, a tender za tunel Prenj u prvoj polovici 2020. godine. Osim tendera za izvođenje radova, raspisat će se i tender za konzultantske usluge nadzora nad ovim dionicama. Autoceste FBiH iskoristit će sredstva zajma od Europske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 97,2 milijuna EUR i zajma od Europske investicijske banke (EIB) u istovjertnom iznosu za financiranje izgradnje ovih prioritetnih dionica. Preostala sredstva za projekt, čiji ukupni procijenjeni trošak iznosi 249,6 milijuna EUR, bit će osigurana iz očekivanih grantova WBIF-a i vlastitih sredstava poslodavca. Ukupni procijenjeni trošak radova i konzultantskih usluga za pomenute tri dionice iznosi 540 milijuna EUR. Osim toga, očekuje se da će 16. ožujka 2020. godine početi tenderiranje za dionicu Mostar sjever – Mostar jug dužine 15 kilometara. Financiranje ove dionice predviđeno je zajmom Europske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 60,0 milijua eura, te kreditima komercijalnih banaka u iznosu od 137,2 milijuna EUR, pa ukupni procijenjeni trošak radova i usluga nadzora iznosi 197,2 milijuna EUR.

FOTO Zimske radosti na Blidinju, jednom od omiljenih zimovališta mnogih Neretvana

Na jednom od omiljenih zimskim odredišta mnogih Neretvana snijega nema kao prošle godine, ali, ipak, dovoljno da bi mogli uživati u zimskim radostima…

Prije svega najmlađi za koje je glavna staza pretvorena u veliko sanjkalište. Oni stariji mogu uživati ispijajući kavu, čaj ili nešto treće izlažući se zubatom suncu.

Prema prognozama ovakvi vremenski uvjeti bi trebali potrajati još neko vrijeme, a tijekom noći možda padne koji centimetar snijega.

Migranti ukrali Passata u Vrgorcu i ostavili ga na granici sa Slovenijom

Dok je većina stanovnika Vrgorske krajine razmišljala kako će i gdje proslaviti Novu godinu, njihova sugrađanina Antu Vukojevića, mučili su neki drugi problemi. Ispred kuće mu je nestao Volkswagen Passat te je u prvi mah mislio da se radi o šali. No što je dan više odmicao postalo mu je jasno da mu je netko ukrao automobil, piše Slobodna Dalmacija.
– Ljudi su se sami poslužili, nećemo ih odmah napadati – kazao nam je na početku Vukojević kroz šalu i ozbiljno nastavio:

– Mogli su i razbiti automobil, ali, eto, nisu. Ostavio sam auto ispred kuće, ključ je uvijek u njemu.Nemam običaj zaključavati automobil, pored toga malo je i stariji te sam mislio “tko će to dirati”. Migranti su navečer prošli ulicom, upalili su automobil i otišli autocestom direktno do Slovenije. Ostavili su ga blizu graničnog prijelaza Pasjak – Rupa. Imali su i goriva, dan prije ulio sam oko 30 litara. Koliko sam vidio po fotografijama, bio je pun automobil – otkrio nam je Vukojević.

To je već treći ukradeni automobil na području Vrgorske krajine u posljednjih nekoliko mjeseci. Migranti su prvo Stanku Tolju ukrali Mercedes Sprinter i ostavili ga u blizini Čakovca, zatim je otuđena Opel Astra Mate Vujičića iz Oraha, koju su razbili kod Velikog Prologa.

Priča vjerojatno na ovome neće stati, jer svako malo se bilježe prijelazi državne granice kod Vrgorca, popularna “južna ruta” ponovno je aktivna, a najavljeni dolazak novog vala migranata u prihvatni centar kod Mostara mogao bi dodatno zakomplicirati stvari.

Mora se priznati da županijski MUP-ovi na području Hercegovine, a posebno Zapadno-hercegovačke županije u suradnji s DGS-om, u posljednje vrijeme dobro rade svoj posao što se tiče hvatanja migranata i krijumčara. Zasad je podignuto nekoliko optužnica protiv krijumčarenja ljudi. No, uvijek ima onih koji će doći do Hrvatske te je trenutak neopreznosti i nepažnje dovoljan da vam nestane automobil ispred kuće, objavila je Slobodna Dalmacija.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nedavno je posjetio Vrgorac i kazao “kako nema problema s migrantima, te da nije potrebna vojska na granici”. Pritom je naglasio da MUP dobro čuva hrvatsku granicu. No, ovaj i drugi slučajevi pokazuju da na granici ima dosta rupa, koje dobro koriste migranti i krijumčari.

Smijete li danas na društvenim mrežama komentirati izbore?

Na snazi je izborna šutnja.

“Nije dopušteno da kandidati predstavljaju svoje programe i sebe, da pozivaju glasače da im daju glas, ne smiju se predstavljati njihovi programi, birači se ne smiju pozivati da glasaju za određenog kandidata ili kandidatkinju SMS porukama ili slično”, objasnila je potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva Vesna Fabijančić-Križanić.

Zbog eksplozije popularnosti društvenih mreža mnogi se građani pitaju smiju li komentirati izbore na svojim profilima na društvenim mrežama i forumima ili i za njih vrijede pravila izborne šutnje. Odgovor je – smiju.

Građani smiju i za vrijeme izborne šutnje iznositi svoje stavove, komentirati izbore i izborne sudionike, pa tako i na svojim profilima na društvenim mrežama i forumima, navodi Državno izborno povjerenstvo.

Iako iz DIP-a pozivaju građane da se suzdrže od objavljivanja komentara, to nije zakonom zabranjeno niti za to postoje ikakve sankcije.

Za razliku od drugih izbora, za kršenje šutnje na izborima za predsjednika Republike Hrvatske zakon ne previđa nikakve kazne, pa je njeno poštivanje u sferi moralnog ponašanja, prenosi Index.

Zadnje objavljeno