Grad Metković poziva zainteresirane građane s područja doline Neretve na prijavu za stručno osposobljavanje za voditelja agroturističkog gospodarstva u trajanju u trajanju od tri mjeseca.
Trajanje programa je 180 sati od čega 97 sati teoretske nastave i 83 sata vježbi na agroturističkom gospodarstvu za obavljanje turističke djelatnosti. Broj sudionika ovoga osposobljavanja je ograničen na 20 polaznika.
Više o ovome možete saznati na sljedećoj poveznici:
U nedjelju 27. listopada, u 10.30 sati, u crkvi sv. Nikole u Metkoviću splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić zaredit će za đakone osmoricu bogoslova, među njima su i dva Metkovca Slavka Volarevića i fra Ivu Rastočića.
Na taj način će se obilježiti i 50. obljetnica osnutka Župe sv. Nikole biskupa u Metkoviću. Na naslov Splitsko-makareske nadbiskupije za đakone bit će zaređeni: Ivan Odrljin (župa Presvetog Srca Isusova – Košute), Mirko Šakić (župa Gospe u Siti – Strožanac), Nikola Šakić (župa Gospe od Pojišana – Split) i Slavko Volarević (župa sv. Nikole – Metković), a na naslov Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja: fra Slaven Čeko (župa Svih Svetih – Livno), fra Filip Čogelja (župa sv. Ivana Krstitelja – Kaštel Stari), fra Ivo Rastočić (župa sv. Ilije proroka – Metković) i fra Željko Štrbac (župa BDM Žalosne – Zagreb).
U velikom intervjuu za Telegram prisjeća se Kominjanin Marin Medak svojih početaka, vizije o biznisu koju je imao godinama prije nego je otvorio danas čuveni RougeMarin, promašaja koji su ga gotovo slomili, ozbiljnih uspjeha koji su uslijedili i suradnji s Mastercardom čijim korisnicima nudi niz pogodnosti u svojim lokalima. Snima Sandro Lendler.
Terasa RougeMarina u vrijeme ručka ozbiljno je popunjena, iz pravca kuhinje šire se ugodni mirisi. Iz restorana u ispeglanoj i besprijekorno čistoj kuharskoj opravi izlazi chef i vlasnik, Marin Medak. Baca pogled na popunjene stolove, brzinski provjeravajući je li sve u redu, i govori da pod hitno treba kavu jer je od pet ujutro na nogama. I to mu je, kaže rutina. “Svaki dan se dižem u to doba i budem ovdje od sedam ujutro do šest navečer. Događa se, srećom rijetko, da ostanem i do jedan iza ponoći”, govori čovjek koji je u zadnjih devet godina popularizirao street food i definitivno pridonio procvatu zagrebačke gastronomske scene.
Osim restorana RougeMarin, smještenog u prostorima bivše Tvornice električnih žarulja, ovaj chef i već ozbiljan poduzetnik ima dobro uhodani catering, a pokrenuo je i tri uspješna bistroa u centru grada. RougeMarin city, Bagel & Lobster bar i nedavno otvoreni BABA by RougeMarin u kojem poslužuje spoj street fooda i naše tradicionalne kuhinje.
Do svoje osamnaeste godine proveo je u selu Desne na ušću Neretve, a već kao klinac susreo se s kuhinjama u restoranima jer se njegov pokojni otac Stipan bavio ugostiteljstvom. U selu su, kaže, radili sve sami, od uzgoja stoke do proizvodnje hrane. “Doslovce smo išli u dućan jedanput mjesečno po šećer, sol, kavu i eventualno suncokretovo ulje. Dakle, pekli smo svoj kruh, imali smo svoje svinje, kokoši, krave, ovce i zečeve, a uzgajali smo i povrće. Sjećam se da je baka od svinjske masti radila i sapun. Sve je bilo prirodno i jako puno se kuhalo na svinjskoj masti i maslinovom ulju. Imamo i danas maslinike”, prisjeća se Medak i dodaje kako je tradicionalni uzgoj na selu prenaporan, pa su ljudi od toga odustali jer je hrana postala svima dostupna . “Ništa nije toliko pojeftinilo u posljednjih 150 godina kao hrana, ali kvaliteta je užasna i to će se s vremenom sigurno promijeniti”, mišljenja je Medak.
Na ljeto prije četvrtog razreda osnovne škole odlučio je da će postati kuhar. Tata Stipan tog je ljeta vodio hotel u Bristu, a Marin je pomagao u kuhinji. Svakog dana je iznosio teške vreće smeća. “Chef kuhinje me tada pitao: ‘Znaš li kako se postaje kuhar? i odmah mi je i odgovorio: Tako što nosiš smeće’. I ja sam čitavo ljeto vukao smeće, iako je ta vreća bila tri puta teža od mene, a tek pred kraj sezone počeo sam čistiti luk”. Najviše ga je, kaže, intrigirala pljeskavica sa sirom. “To mi je tada bio vrhunac, nije mi bilo jasno otkud sir u pljeskavici, kako? I onda me tata odveo u kuhinju, napravio je dvije tanke pljeskavice, stavio komad sira unutra i stisnuo rubove..“, govori Medak i prisjeća se kako je već u sedmom osnovne s prijateljem nakon nogometa doma radio kolače. “Ispekli bismo protvan kremšnita i sami ga pojeli dok se još nisu ni ohladile”.
Nakon kuharske škole koju je završio u Pločama, odlazi u Zagreb na specijalizaciju gdje susreće pokojnog chefa Silvija Belužića koji ga uzima pod svoje i zapošljava u Cateringu Majetić. Nakon toga radi u nekoliko kuhinja i postaje zamjenik chefa u restoranu Le Meridien Lav u Splitu nakon čega, u svojoj dvadeset i petoj godini, dobiva odličnu financijsku ponudu da presloži Daily fresh koji je tada krenuo nizbrdo. Kroz rekonstrukcije, napravio im je, kaže, gotovo 600 tisuća kuna uštede na godišnjoj razini. No, vlasnici nisu htjeli dalje investirati i odlučili su zatvoriti. S njima je dogovorio da mu zaostale plaće isplate u ugostiteljskoj opremi i tako je krenuo s pečenjem burgera u maloj Porti.
Cijeli intervju možete pročitati na portalu Telegram.
Piše: Petra Smoljak
Opušteniju atmosferu petkom iskoristio je za bijeg iz kaštelanske klaonice bik koji je spas pred nožem potražio u brdovitom predjelu Rudina, piše Slobodna Dalmacija.
Potvrdu o bijegu Slobodna je dobila i od splitske policije.
– Nakon dojave da je u Kaštel Starom odbjegao bik koji se uputio prema predjelu Rudine, angažirali smo lovačku udrugu. Za svaku upotrebu oružja prema životinji od strane policijskih službenika trebaju biti ispunjeni specifični uvjeti. Mole se građani ukoliko ga uoče da se ne približavaju i pozovu policiju na 192 – pozvali su iz PU splitsko-dalmatinske.
Od mještana novinari Slobodne saznaju da je životinja pobjegla u 17,20 sati iz klaonice koja je na tom području. Pretpostavljaju da je pobjegao prema šumi iznad naseljenog dijela Rudina.
– Neće on gdje je buka od ceste i ljudi. Otići će on u brdo, u divlji, nenaseljeni dio. Ako ga i nađu, trebali bi ga poštedjeti kad je tako spretan i brz da pobjegne od smrtne presude. Nije on mesarima ni prvi ni zadnji, a opet ih je nadmudrio – navija za odbjeglu životinju Kaštelanin koji se javio novinarima, piše Slobodna Dalmacija.
Piše: Katarina Marić Banje/SD
Foto ilustracija: Joško Šupić
Noćas, 27. listopada, počinje zimsko računanje vremena. U tri sata ujutro kazaljke se vraćaju na dva pa ćemo dobiti sat vremena više za spavanje.
Od ove godine vozači u Hrvatskoj će s upaljenim svjetlima preko dana voziti od 1. studenog do 31. ožujka, a ne tijekom zimskog računanja vremena kao prije.
Praksa pomicanja sata dvaput godišnje, krajem ožujka za jedan sat unaprijed i vraćanje kazaljki u listopadu za sat unatrag uskoro bi trebala otići u povijest jer je Europski parlament podržao prijedlog direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata i zemljama članicama prepušta odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena.
Do 1. travanja 2020. države će odlučiti hoće li zadržati – ljetno ili zimsko računanje vremena. Pa ćemo unutar Unije imati više vremenskih zona, moguće je primjerice da u Hrvatskoj i Sloveniji sat pokazuje drugačije vrijeme.
Iako se zadnje pomicanje kazaljki na satu u Europskoj uniji trebalo dogoditi već iduće godine, što je predlagala Europska komisija, naknadno se ipak priklonilo austrijskom prijedlogu da se to odgodi do 2021. godine.
U nedjelju Iza Vage s početkom u 14 sati u 5. kolu 1. HNLŽ nogometašice Neretve odmjerit će snage s aktualnim prvakinjama i sudionicama Lige prvaka iz Splita.
Stiže ekipa koju čine reprezentativke Hrvatske i internacionalke iz Srbije i Brazila, a vodit će ih izbornik U19 i član stožera A reprezentacije Božidar Miletić. Vrijedi u nedjelju u 14 sati biti Iza Vage i dat podršku našim curama.
Osumnjičenik iz Gabele, koji se sumnjiči za proizvodnju i promet pola tone skanka u akciji kodnog naziva “Tebra”, predao se danas inspektorima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). On je nakon toga uhićen.
Ovim je potvrđeno pisanje da se Milošević javio iz Hrvatske i najavio svoju predaju. On se, kako je Avazu potvrđeno, nakon akcije SIPA-e i zahtjeva za uhićenjem krio u Metkoviću.
Drugi muškarac, rodom je s Pala i čije se ime, zbog same istrage, drži u tajnosti, još je nedostupan organima gonjenja.
Podsjećamo, u nastavku akcije “Tebra” SIPA je u srijedu zaplijenila pola tone skanka, čija je vrijednost na narkotržištu u zemljama Europske unije četiri milijuna maraka.
U ovu akciju uključena je i OSA.
Iz Tužiteljstva BiH priopćeno je da se radi o aktivnostima otkrivanja i razbijanja međunarodnih lanaca krijumčarenja opojne droge s područja Albanije, preko Crne Gore, u Bosnu i Hercegovinu, radi daljeg krijumčarenja prema Hrvatskoj i drugim zemljama EU.
U Dubrovniku se održava 48. Svjetskog kongresa školskih knjižničara, odnosno 23. Međunarodnog istraživačkog foruma o školskome knjižničarstvu na kojem sudjeluje 240 sudionika iz 44 zemlje.
Sudionici kongresa upoznali su se s bogatim kulturnim nasljeđem Dubrovnika i naše Županije. Danas su boravili i u Metkoviću gdje su posjetili knižnice u Gimnaziji i OŠ Stjepana Radića u kojoj je bio upriličen prigodni program u kojem su nastupili naši folkloraši. Goste su pozdravile ravnateljica Božena Nikoletić i knjižničarka Ivana Čarapina. U ime Grada nazočan je bio pročelnik Ivica Popović. U spomen na svoj boravak u Metkoviću posadili stablo u školskom parku.
U sklopu Kongresa bit će održano preko 80 znanstvenih i stručnih izlaganja, radionica i prezentacija. Govornici su najstručniji, najpoznatiji i najiskusniji poznavatelji teorije i prakse školskoga knjižničarstva iz cijeloga svijeta.
Ovaj skup bit će i centralna svjetska i državna proslava Međunarodnoga mjeseca školskih knjižnica 2019. godine, a na njemu će i primiti nagrade najbolji školski knjižničari u Hrvatskoj i svijetu.
Organizatori Kongresa su Međunarodna udruga školskih knjižničara (IASL) i Hrvatska udruga školskih knjižničara pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva kulture.
U godini smo kada metkovske župe obilježavaju svoje jubileje, 300 godina Župe sv. Ilije i 50 godina Župe sv. Nikole biskupa čiji župljani su tim povodom od 18. do 24. listopada bili na zahvalnom hodočašću do groba sv. Nikole u Bariju.
Upornošću župnika don Davora Bilandžića i nadbiskupa Marina Barišića naša župa je jedna od rijetkih kojoj je darovana relikvija sv. Nikole biskupa i koja će biti svečano pohranjena na oltaru u istoimenoj crkvi. To je bio poseban motiv za 50-tak hodočasnika iz Metkovića da posjeti i pomoli se na svečevu grobu i zahvali upravitelju njegove bazilike Giovanniju Distanteu. Bila je to prigoda za obilazak i drugih važnih svetišta na jugu Italije: svetište sv. Padra Pija u San Giovanni Rotondu, Chieti gdje se čuva relikvija Svetog Lica (Veronikin rubac), svetište Okrunjene Gospe u Foggiji i sv. Rite u Casci.
Veliku fotogalerija s hodočašća u Bari i južnu Italiju možete pogledati OVDJE.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić došao je u posjet Općoj bolnici Dubrovnik. Nakon što je pregledao nekoliko pacijenata na odjelu gastroenterologije, odgovarao je na pitanja novinara – o nedostatku timova Hitne pomoći s liječnikom, duge liste čekanja, o nedostatku liječnika i drugog medicinskog osoblja u bolnici…
– Danas sam u Dubrovniku prvenstveno na potpisivanju ugovora iz EU fondova za izgradnju dnevne bolnice u Dubrovniku i Metkoviću. Tehnička dokumentacija je spremna, novci su osigurani i nema sumnje da će to biti – počeo je ministar. – Zenan Karamehmedović jedan je od najboljih gastroenterologa koje Hrvatska ima, znam ga još sa specijalizacije na Rebru. Danas sam mu došao malo pomoći jer uistinu ima puno posla, da ima malo lakši dan. U Hrvatskoj se zna u medicini tko radi i zna raditi, a tko priča i ne zna ništa raditi. U bolnicu u Metkoviću dolazit će raditi liječnici iz Dubrovnika i iz drugih krajeva Hrvatske, kao što sam i ja danas došao u Dubrovnik. I tamo ću osobno dolaziti, kao i brojni ljudi koji su niknuli u dolini Neretve – istaknuo je Milan Kujundžić.
– Bolnica u Metkoviću će biti i u njoj će se raditi vrhunska medicina – rekao je i dodao da ni s Hitnom pomoći više neće biti problema jer će, u slučaju da je jedini tim s liječnikom na terenu, drugi liječnik biti angažiran s Objedinjenog hitnog medicinskog prijema Opće bolnice Dubrovnik.
A evo i komentara na činjenicu da u Dubrovniku svaki dan nedostaje 30-tak liječnika.
– Sada imamo 2000 liječnika više nego smo imali prije 5 godina. Time ne želim reći da nam ih ne treba još, posebice u nekim regijama, jedna od njih je i Dubrovnik – rekao je Kujundžić i najavio izgradnju 4 nove sveučilišne bolnice, u Osijeku, Splitu, Rijeci i Zagrebu. – Sve druge bolnice će se naslanjati na njih. To će biti najveći iskorak i stručni i financijski i zdravstveni.
Da bi zadržali liječnike, zakonom je dopušteno ravnateljima bolnica dati stimulacije svojim liječnicima, a isto je omogućeno i lokalnim samoupravama, istaknuo je ministar na pitanje o ‘odljevu’ medicinskog osoblja iz preskupog Dubrovnika.
Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić rekao je da je projekt dnevne bolnice u Metkoviću počeo prije tri godine, ali se do sada nije realizirao zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.
– To je sada završena priča i ide se dalje u najskorijem roku, očekujemo da će 2023. biti završena dnevna bolnica i u Dubrovniku i u Metkoviću.
– Dubrovačka bolnica je specifična, uz pulsku bolnicu, jedina je subregionalna bolnica u Hrvatskoj, ali ono što realno dobivamo nije najbolje i to je uzrok manjka liječnika, kadra i financijskih problema. Očekujemo da ćemo dobiti zasluženi status u najbližoj budućnosti. U ovom trenutku dobivamo 12 milijuna kuna od HZZO-a, što nam je nedovoljno za isplatu mjesečnih plaća. Svaki dan nam u sustavu nedostaje 30 liječnika i 70 medicinskih sestara – istaknuo je Marijo Bekić.
– Situacija je napeta, a uprava i djelatnici rade s entuzijazmom da bi sustav opstao. Potrebne su ove poticajne mjere da bi se situacija riješila.
Izjavu za medije dao je i Zenan Karamehmedović, gastroenterolog i pročelnik Službe za interne bolesti Opće bolnice Dubrovnik.
– Imam još dvije godine do mirovine, a mogao bih raditi još 15. Igram tenis i mali nogomet. Na našem odjelu svega je šest liječnika, a pet ih je preko 55 godina – istaknuo je Karamehmedović. – To vam govori da je ovo nepopularna struka u ovakvim turističkim destinacijama gdje se deset puta bolje živi od drugih stvari. Pravo da vam kažem, da sam mlad, i ja bih razmislio što bi. Uvijek će doći doktora koji će doći i odraditi, ima ih i u Monaku. No, liječnik se dugo školuje, a za to vrijeme se zarade neukusne pare u drugim strukama – pojasnio je Zeno Karamehmedović.
– Nema više ni srama, morala ni odgovornosti. Ovo je nekad bila popularna struka, danas je među mladima najnepopularnijim. Dok god je svejedno koliko pacijenata obradite, a imate istu plaću, bit će ovako. Kažu dugo se čeka na pregled, a majka svih pitanja je treba li lista uopće biti tolika? Vjerujte mi da ne treba – naglasio je poznati dubrovački gastroenterolog.
