Zbog sumnje da sadrže karcinogene povučeni Ranital i Ranix, a Peptoran i drugi se još ispituju

By

-

2. listopada 2019.

Radi se o lijekovima koji se nabavljaju bez recepta i koje na svoju ruku koriste tisuće ljudi sa želučanim problemima, prenosi Jutarnji list.

Američka agencija za hranu (FDA) i Europska agencija za lijekove (EMA) zatražile su povlačenje s tržišta lijekova protiv žgaravice koji sadrže djelatnu tvar ranitidin proizvođača Saraca Laboratories Ltd.

Ranitidin sadrže iznimno popularni lijekovi koji se dobivaju bez recepta, poput Peptorana, Ranitala, Gastrobela, Ranixa ili Rantina, koje u Hrvatskoj svakodnevno koriste tisuće ljudi. Razlog povlačenja je to što su ispitivanja pokazala da neki od tih lijekova sadrže onečišćenje pod nazivom N-nitrozodimetilamin (NDMA), koji se klasificira kao vjerojatni humani karcinogen, odnosno tvar koja bi mogla uzrokovati rak.

– U Hrvatskoj su povučene filmom obložene tablete Ranital od 150 mg, Ranital od 300 mg i Ranital S od 150 mg te filmom obložene tablete Ranix od 150 mg i Ranix od 300 mg. No, dostupni su drugi odobreni lijekovi s djelatnom tvari ranitidin drugog proizvođača, koja trenutačno nije zahvaćena sumnjom na navedenu neispravnost u kakvoći te se stoga ti lijekovi ne povlače s tržišta.

Riječ je o Gastrobelu od 150 mg, čiji je nositelj odobrenja tvrtka Belupo lijekovi i kozmetika, te o Peptoranu od 150 mg, Peptoranu od 75 mg i Peptoranu Max od 150 mg, sve filmom obloženim tabletama, čiji je nositelj odobrenja Pliva Hrvatska te Rantin 150 mg filmom obložene tablete nositelja odobrenja Farmal – rekla nam je Maja Bašić, glasnogovornica Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (Halmed).

Preventiva

Kako saznajemo, tvrtka Sandos, koja proizvodi Ranital, iz hrvatskih je ljekarni, u suradnji s HALMED-om, preventivno povukla sve zalihe tog lijeka.

Stručnjaci ističu da se svi lijekovi na bazi ranitidina još istražuju te bi se i drugi lijekovi mogli naći na zabranjenoj listi.

– Središnje etičko povjerenstvo (SEP) uskoro će raspravljati o toj odluci EMA-e. Naime, za mnoge lijekove treba pričekati niz godina da bi se možda utvrdilo da mogu biti i škodljivi za pacijente. Sigurno je da ćemo razmotriti sve dokaze i vidjeti kako ćemo postupiti u ovom slučaju u Hrvatskoj – kaže gastroenterolog prof. dr. Nadan Rustemović iz KBC-a Zagreb. Dodaje da je problem što se ova vrsta lijekova prodaje i bez recepta, pa je teško znati koliki je razmjer problema.

No, on sasvim sigurno nije mali. Mnogi sa želučanim problemima razmišljaju: “Muči me želučana kiselina, pa su moje žgaravice postale vrlo česte. No, riješim to tako da odem u ljekarnu, kupim neki od lijekova ‘neutralizatora’ i problema nema.”

Lijekove nabavljaju bez recepta, pa i bez konzultacije s liječnikom. Oni s djelatnom tvari ranitidin djeluju tako da blokiraju histaminske receptore u želucu i smanjuju stvaranje želučane kiseline. Koriste se za liječenje i prevenciju stanja uzrokovanih viškom kiseline u želucu, kao što su žgaravica i želučani ulkusi. Stručnjaci su sigurni da kod pacijenata koji su kratkotrajno koristili sporne lijekove neće biti nikakvih posljedica.

U SAD-u je dio tih lijekova već povučen iz ljekarni, a isto se događa i u zemljama EU. Istina, u svim uputama za korištenje spornih lijekova navedeno je da se ne bi smjeli uzimati dulje od šest dana bez konzultacije s liječnikom, ali teško je vjerovati da se većina pacijenta pridržava te preporuke.

Europska agencija za lijekove (EMA) još je prije dva tjedna započela ocjenu lijekova koji sadrže djelatnu tvar ranitidin nakon što su ispitivanja pokazala da neki od ovih lijekova sadrže onečišćenje pod nazivom N-nitrozodimetilamin (NDMA). Naime, na temelju ispitivanja na životinjama, NDMA se klasificira kao vjerojatni humani karcinogen, odnosno tvar koja bi mogla uzrokovati rak. NDMA je prisutan u određenoj hrani i vodi, međutim, ne očekuje se da je štetan kada se unosi u vrlo malim količinama.

Potrošnja svih lijekova za smanjenje želučane kiseline u samo jednoj godini povećana je za 10 posto.

– Smatram da se predaleko otišlo u prodaji lijekova bez recepta jer to znači i uzimanje lijekova bez nadzora liječnika. Dovoljno je spomenuti paracetamol, lijek za snižavanje temperature, koji se također kupuje bez recepta, a u slučaju predoziranja može biti smrtonosan. Problem je svih OTC lijekova što se uzimaju nekritično i predugo bez liječničkog nadzora – objašnjava prof. dr. Rustemović.

Kako je jedan od najčešće korištenih lijekova protiv žgaravice i želučanih ulkusa i Peptoran, bezreceptni lijek koji proizvodi Pliva, kontaktirali smo i zagrebačku farmaceutsku kompaniju.

Više o ovome možete pročitati na portalu Jutarnji list.

NAJAVA Večeras će biti okrugli stol o 300 godina Župe sv. Ilije proroka

By

K. J.

-

2. listopada 2019.

Šestoga dana proslave 300 godina Župe sv. Ilije, večeras u galeriji GKS-a u 19:30, bit će okrugli stol o povijesti Župe sv. Ilije proroka u Metkoviću (Mirela Raguž), o zaštitniku Župe starozavjetnom proroku Iliji (Tomislav Medak), djelovanje franjevaca u našoj Župi, (Ivan Menalo), o žudijama i župskim zborovima (Rosanda Lovrić).

Nastupit će nekoliko učenika iz Osnovne glazbene škole Metković.

Prije toga će sv. misu na Kladi u 18:00 predvoditi fra Ilija Mikulić.

Frane Jerković ponovno u dresu Gusara iz Komina

By

K. J.

-

1. listopada 2019.

Frane Jerković, iskusni 33- godišnji napadač koji je do prošle sezone igrao za Neretvu, vratio se u redove županijskog prvoligaša Gusar iz Komina i tako znatno pojačao momčad trenera Nevena Majića.

Pravo nastupa za Žutu podmornicu stječe u 4.kolu 1 ŽNL Dubrovačko – neretvanske kada Kominjani gostuju kod susjeda Maestrala u Krvavcu.

Jerković je u karijeri s uspjehom nastupao za sva tri neretvanska trećeligaša, Jadran LP, Neretvanac i Neretvu, a posljednja postaja bila mu je među metkovskim plavo bijelima. U sezoni 2010./11. igrajući za pločanske jadranaše zaslužio je Žutu majicu Sportskih novosti kao najbolje ocijenjeni igrač trećeligaškog juga.

Nakon sezone 2013./14. iz Gusara otišao je u Neretvu a evo sada se vraća u svoj rodni Komin.

NAJAVA Predstavljanje knjige ‘Tri rata – tri tragedije domobrana kotara Metković’ u Splitu

By

K. J.

-

1. listopada 2019.

Predstavljanje knjige Tri rata – tri tragedije domobrana kotara Metković autora dr.sc. Ivana Jurića u organizaciji Društva Neretvana i prijatelja Neretve u Splitu i Hrvatske udruge Benedikt održati u četvrtak, 3. listopada na adresi Papandopulova 5 s početkom u 19:30.

Knjigu će predstaviti dr.sc. fra Andrija Nikić, Željko Kulišić i dr.sc. Tihomir Rajčić. Moderator događanja je Marijo Popović, mag.iur.

LOKALNA PROGNOZA Stiže nam promjena vremena: prvo kiša, a potom sve hladnije…

By

K. J.

-

1. listopada 2019.

Još danas možemo uživati u suncu i toplini jer već sutra nad dolinom Neretve će biti sve više oblaka, osobito krajem dana i u noći kada se očekuju i veće količine kiše. Puhat će umjereno do jako jugo, a maksimalna dnevna temperatura zraka bit će oko 23°C.

Obilne padaline uz jaku buru bit će u četvrtak, i to u prvom dijelu dana, a poslijepodne se očekuje prestanak oborina. Najviša dnevna temperatura zraka će biti oko 18°C.

U petak će bura oslabiti, bit će više sunčanog vremena uz najvišu dnevnu temperaturu do 20°C. Slično vrijeme će biti do kraja ovoga tjedna.

Gdje se troše milijarde koje plaćamo za okoliš?

By

K. J.

-

1. listopada 2019.

Hrvatska bi trebala biti među najzelenijim zemljama Europske unije ako je suditi samo po težini njezina ekološkog poreznog tereta na građanima i tvrtkama.

Čak je treća po udjelu od 9,08 posto ekoloških poreza u svim poreznim prihodima i peta s 3,43 posto udjela tih davanja u bruto domaćem proizvodu (BDP). Prema podacima Eurostata, Hrvatska je preklani bila sedma po udjelu energetskih poreza u ukupnim porezima i peta u Uniji po 2,59 posto udjela energetskih poreza u BDP-u, a šesto mjesto drži s transportnim porezima: po 0,82 udjela u BDP-u, kao i po tome što je 2,2 posto svih nameta ubrano od transporta, piše Slobodna Dalmacija.

Državni zavod za statistiku objavio je u petak da je u Hrvatskoj preklani plaćeno ukupno 17,4 milijarde kuna ekoloških poreza i naknada, od čega su sve vrste ekoloških poreza težile 12,9 milijardi kuna, ili vrijednost šest peljeških mostova, a još se 4,5 milijardi kuna ubralo od naknada za okoliš, koje statistika Eurostata uopće ne uključuje u matematiku poreznog tereta. Pelješki most košta 2,08 milijardi kuna, pa smo preklani odvojili više od cijene dva mosta samo za ekološke naknade koje statističari definiraju kao obavezna plaćanja općoj državi, fondovima za zaštitu okoliša i vodoprivredi, a gotovo svaka kuna od naknada u Hrvatskoj dolazi od naknada za onečišćavanje i za prirodne resurse.

Cestovne krntije

Lavovski dio svih ekoloških poreza i naknada donesu porezi na energente: na benzin, dizel, loživa ulja, prirodni plin, ugljen, električnu energiju i ugljikov dioksid (CO2). Od njih se “nabere” 9,6 milijardi kuna, za što je Eurostat izračunao da čini 2,59 posto BDP-a, a samo četiri zemlje imaju veći udjel od Hrvatske.

Nakon energenata, najizdašniji su porezi na transport, od kojih je ubrano 3,2 milijarde kuna, koliko se u ovoj zemlji naplati na vlasništvo i upotrebu motornih vozila. Ni pol jada to što smo po porezima na energente i transport tako visoko rangirani u Europi, tužno je to da se oni naplate od ljudi koji voze krntije: od 1,66 milijuna osobnih vozila na cestama, 69 posto, ili 1,15 milijuna, starije je od desetljeća, a prosječna starost voznog parka građana je 12,64 godine. Dodajte da svi ti vozači, i ne samo oni, strahuju od cijena goriva, koje su prošlog četvrtka bile iznad onih koje plaćaju znatno bogatiji Austrijanci: litru goriva plaćali smo 10,63 kuna, a Austrijanci 10,40 kuna. Najbogatiji Europljani, građani Luksemburga, koji čvrsto drži vodeće mjesto po standardu, istog su dana gorivo plaćali 9,61 kunu, Česi 9,59 kuna, a 9,73 kune Bugari, koji su na dnu po standardu građana, dok su odmah iznad standardom građani Hrvatske.

U cijeni goriva, uz samo gorivo, građani i poduzetnici plate još 60 posto cijene za sve naknade, trošarine, a na sve se onda udari 25 posto poreza na dodanu vrijednost. Grubo rečeno, ako gorivo košta 10 kuna, šest kuna su nameti, a ostalo cijena i trgovačka marža. Hrvatska se već dugo po međunarodnim studijama ne miče s vodećih mjesta zemalja s golemim poreznim teretom na goriva; lani je, primjerice, po jednoj studiji bila treća jer su joj porezi činili 57 posto cijene dizela, a četvrta je bila jer je 61 posto cijene benzina odlazilo na razna porezna davanja.

Teret nameta

Premda je u 2017. ukupno naplaćeno 17,4 milijarde kuna ekoloških poreza i naknada, a prije jednog desetljeća 18,8 milijardi, to ne znači da teret tih nameta posljednjih godina pada, nego raste. Preklani je naplaćeno 684 milijuna kuna više ekoloških poreza nego godinu prije, milijardu i pol kuna više nego u 2015 i 2,7 milijardi više nego u 2014. Prije jednog desetljeća udjel ekoloških poreza u ukupnim porezima činio je 7,74 posto, a danas se gotovo svaka deseta kuna poreza naplati od tih nameta ili 9,08 posto svih poreznih prihoda.

U Europskoj uniji prosječni udio ekoloških poreza teških 368,8 milijardi eura iznosio je preklani 6,14 posto ukupnih poreznih prihoda i 2,4 posto od BDP-a Unije. Letonija je vodeća s 11,2 posto udjela ekoloških poreza u poreznim prihodima, drugo mjesto dijele Grčka i Slovenija sa po 10,21 posto udjela, a slijedi ih Hrvatska s 9,08 posto. Najmanji udjel ekoloških poreza u ukupnim porezima od 4,41 posto ima Luksemburg, zatim Njemačka 4,62 posto i Švedska s 4,87 posto.

Premda plaćaju značajne iznose ekoloških poreza i naknada, državi, županijama, gradovima, općinama, javnim poduzećima i fondovima, građani Hrvatske muku muče sa smećem i odlagalištima otpada, a veliki gradovi poput Splita nemaju pročišćivače vode pa ih svaka jača kiša dovede u situaciju da vodu moraju prokuhavati ili kupovati. Tome treba dodati još “nezgodacije” s ispuštanjem kanalizacije u more, što se ovog ljeta na nekim dijelovima Jadrana vidjelo i iz svemira, da se čovjek zapita – gdje se troše milijarde koje plaća za okoliš?

Ekološki porezi i naknade17,4 milijarde kuna u 2017.16,7 milijardi kuna u 2016.

15,9 milijardi kuna u 2015.

14,7 milijardi kuna u 2014.

18,8 milijardi kuna u 2008.

Što se sve plaća9,6 milijardi kunapreklani je naplaćeno poreza na energente: na benzin, dizel, loživa ulja, prirodni plin, ugljen, električnu energiju i ugljikov dioksid (CO2)

3,2 milijarde kuna

poreza na transport koji plaćaju vlasnici motornih vozila za njihovu upotrebu, mogu biti “jednokratni” porezi povezani s uvozom, prodajom opreme ili stalni, poput godišnjeg poreza za ceste. U ovu skupinu ubrajaju se porezi na drugu prijevoznu opremu i usluge poput poreza na čarter-letove ili redovne letove

2,36 milijardi kuna

naknada na onečišćenje – porezi na izmjerena ili procijenjena ispuštanja u zrak i vodu, gospodarenje krutim otpadom i buku

2,1 milijardu kuna

naplaćeno je naknada na iscrpljivanje prirodnih resursa: na vađenje ili korištenje vode, šuma, divlje flore i faune

Ekološki porezi (u postotku BDP-a)

1. Grčka 3,97

2. Slovenija 3,73

3. Danska 3,724. Letonija 3,48
5. Hrvatska 3,43

Ekološki porezi (postotak ukupnih poreza)

1. Letonija 11,232. Grčka i Slovenija 10,21
3. Hrvatska 9,08
4. Bugarska 9,07
5. Estonija 8,8

Piše: Sanja Stapić/SD
Foto: Jakov Prkić

Pločanka Sanja Vištica primila posebno nagradu Hrvatske mreže poslovnih anđela

By

K. J.

-

1. listopada 2019.

Reporterka Nove TV, Sanja Vištica, primila je posebno medijsko priznanje Hrvatske mreže poslovnih anđela – CRANE za promicanje start up i investicijske kulture u hrvatskim medijima.

„Uvijek je lijepo kada netko prepozna tvoj trud i rad. Zahvaljujem se Craneu na priznanju. Ovo priznanje zapravo dijelim s cijelom redakcijom, jer u Dnevniku Nove TV zaista dajemo puno prostora poduzetničkim pričama. Ipak, nekako uvijek volim istaknuti našu ‘Bolju Hrvatsku’- kroz tu rubriku mi donosimo priče mladih ljudi, start up-ova. Ukazujemo na ono što ih muči, koje su boljke sustava, što treba popraviti, ali kroz njihove priče, isto tako, pokazujemo da u Hrvatskoj ipak nije sve tako crno i da se može uspjeti. Velika je odgovornost na nama medijima da mijenjamo percepciju javnosti i cjelokupnu klimu te da pokazujemo da se može. To nije jednostavno, to je proces. Zbog toga je ovo priznanje veliki vjetar u leđa za daljnji rad.“ izjavila je Sanja Vištica po primitku nagrade.

Članovi Hrvatske mreže poslovnih anđela u 11 godina su u hrvatske start upe investirali preko 40 milijuna kuna. Svečanost se odvija pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar – Kitarović.

METKOVIĆ 39-godišnjakinja osumnjičena za prijevaru tešku 190 tisuća kuna

By

K. J.

-

1. listopada 2019.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Metković, 39-godišnja hrvatska državljanka osumnjičena je za kazneno djelo prijevare.

Sumnjiči se da je, s ciljem stjecanja protupravne imovinske koristi, koristeći činjenicu fiktivno prijavljenog prebivališta U Metkoviću, iako je njen stvarni boravak u Bosni i Hercegovini, dovela u zabludu djelatnike mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te je u razdoblju od 2010. g. do danas za sebe i svoju djecu pričinila troškove zdravstvenog osiguranja veće od 25 tisuća kuna. Također joj je na ime roditeljskih naknada od 2013. do 2015. g. isplaćeno gotovo 60 tisuća kuna te joj je, na temelju zahtjeva za dječji doplatak, od kolovoza 2012. do kraja veljače 2019. g. isplaćeno više od 100 tisuća kuna.

Na opisani način ukupna pričinjena materijalna šteta mirovinskom i zdravstvenom osiguranju je gotovo 190 tisuća kuna.

Policija protiv osumnjičene 39-godišnjakinje podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu u Metkoviću.

Među Hrvatima na gradilištu Pelješkog mosta je i Metkovac Ivica Granić

By

K. J.

-

1. listopada 2019.

Poznato je da nekolicina radnika, uglavnom inžinjera, radi zajedno s Kinezima na izgradnji Pelješkog mosta, a među njima je i Metkovac Ivica Granić. S njima je razgovarao novinar Dubrovačkog vjesnika.

Ivicu Granića, mladog inženjera iz Metkovića, zaduženog za kontrolu kvalitete, pokušavam isprovocirati predrasudom da su kineski proizvodi nekvalitetni. Pitam ga može li se dogoditi da se zbog lošeg kineskog čelika, za koju godinu, Pelješki most možda nakrivi?

– Ma kakvi! Sve što se ugrađuje u most, vrhunske je kvalitete, pa i čelik proizveden u Kini. Osim našeg odjela, koji je unutarnja kontrola na samom gradilištu, kvalitetu provjeravaju stručnjaci iz IGH kao nadzor i Hrvatskih cesta kao investitora i to osim na gradilištu i u Kini, u tvornicama koje su, kako bi sve bilo po traženim standardima, angažirale europske tvrtke kao konzultante. A sve što iz Kine stigne u Komarnu, od čelika, strojeva pa do specijalnih brodova, njih čak četrnaest, papirnato prođe kroz ruke Talmana Damutare. Sve to Talman trajno ili privremeno uveze u Hrvatsku – kaže Ivica.

Više o Hrvatima koji rade s Kinezima na izgradnji Pelješkog mosta možete pročitati na portalu Dubrovački vjesnik.

Piše i foto:Anton Hauswitschka/DV

300 GODINA ŽUPE O povijest i značenju žudija govorio je fra Domagoj Volarević

By

K. J.

-

30. rujna 2019.

Četvrti dan obilježavanja 300 godina Župe sv. Ilije proroka bio je u znaku čuvara Kristova groba, žudija. Sv. misu je predvodio fra Blaž Toplak a u koncelebraciji su bili župnik fra Ante Bilokapić, fra Josip Repeša i fra Domagoj Volarević.

Prof. fra Domagoj Volarević je nakon mise održao predavanje o nastanku i običajima čuvara Kristova groba smjestivši ih u paraliturgijski obred, popratni obred koji treba poticati na vjeru, ali ne i zasjeniti liturgiju Velikoga tjedna. Korijene ovoga običaja možemo tražiti u srednjem vijeku, pa i ranije, kada je postojao običaj uprizorenja biblijskih događaja ili života svetaca. U tu svrhu su osnivane i bratovštine koje su njegovale te običaje. Svrha takvih prikazanja bila je u poučavanju, produbljivanju i poticanju na vjeru.

Poznata je činjenica da je u Dalmaciju, odnosno Hrvatsku običaj žudija došao iz Italije i da je u tome ključnu ulogu imao Metkovac Ante Gluščević. On je bio sjemeništarac u Lorettu, odakle je 1857. donio taj običaj u Metković odakle se proširio po cijeloj dolini Neretve, a dalje vjerojatno i po Dalmaciji. U početku (dok je još bila stara crkva) bila su samo četvorica žudija, odjevena u kartonske odore, koje su vrlo brzo zamijenjene platnenim. Gradnjom nove crkve njihov se broj povećava na šesnaest, a danas su dvadeset i dvojica. Najveća njihova uloga je na Veliki petak. U procesiji na Veliki petak oni su uza svećenika i Šimuna Cirenca u središtu pozornosti. Dijele se u tri skupine.

Sutra je 5. dan proslave: Večer Služavki Maloga Isusa. Misu u 18 sati u crkvi sv. Franje Asiškog na Kladi predvodit će don Mato Brečić, a u 19:30 u samostanu časnih sestara bit će predstavljanje povijest i djelovanja ove redovničke zajednice u Metkoviću.

1 of 14