Svake godine se 20-ak posto automobila vrati s tehničkog pregleda zbog manjih ili većih neispravnosti. Građani se tuže da ispitivači na tehničkom pregledu nisu nikad bili stroži nego ove godine. Kažu, ‘bacaju’ ih i zbog sitnih grešaka koje im nisu zamjerali proteklih godina, piše Slobodna Dalmacija.
No, u Centru za vozila Hrvatske nam govore da to baš i nije istina.
Naime, pravila su se neznatno promijenila 20. 5. 2018. godine, kada su kroz Pravilnik o tehničkim pregledima vozila preuzete odredbe Direktiva EU 2014/45/EU, koja propisuje da se nedostaci utvrđeni prilikom tehničkog pregleda vozila kategoriziraju na manje (zbog kojih vozilo ne pada na tehničkom pregledu) te veće i opasne (zbog kojih vozilo pada na tehničkom pregledu).
Međutim, kaže nam Goran Pejić, dipl. ing., pomoćnik uprave za tehničke poslove u Centru za vozila Hrvatske, kriteriji za utvrđivanje ispravnosti, kao i tehnologija obavljanja tehničkih pregleda za veliku većinu sklopova vozila je ostala ista.
Tijekom prvih osam mjeseci ove, 2019. godine obavljen je tehnički pregled na 1.488.022 vozila, od čega je 317.367 vozila proglašeno tehnički neispravnim, a što čini 21,33% vozila.
Pejić nam komentira i navode da su pojedini vlasnici vozila na tehničkom pušteni, a da nisu zadovoljili propisane standarde.
– U Hrvatskoj tehničke preglede obavlja 40-ak različitih pravnih osoba, koje zapošljavaju više od 1800 nadzornika i referenata, a nadzor nad tim poslovima obavljaju Hrvatski autoklub i Ministarstvo unutarnjih poslova. S obzirom da se radi o uistinu velikom sustavu, iluzorno bi bilo očekivati da se pogreške i propusti ne mogu dogoditi.
Tako je u dugogodišnjoj praksi rada stanica za tehnički pregled vozila bilo i primjera gdje je utvrđeno da su tehnički pregled prošla vozila za koja je naknadno utvrđeno da su tehnički neispravna. S obzirom da se radi o poslovima javne ovlasti, Ministarstvo unutarnjih poslova ima na raspolaganju različite sankcije, od upravno-pravnih (oduzimanje licence), do pokretanja prekršajnog ili čak kaznenog postupka.
Kada je riječ o našim zaposlenicima, proteklih godina je bilo nekoliko slučajeva gdje smo utvrdili takve povrede obveza iz radnog odnosa, koje su rezultirale čak i otkazom ugovora o radu – navodi Pejić, kojega smo pitali i kakva je, recimo situacija s “bacanjem” na tehničkom u Njemačkoj.
– U Njemačkoj se godišnje obavi oko 30 milijuna tehničkih pregleda vozila, čija je prosječna starost oko devet godina. Kod nas je prosječna starost voznog parka u 2018. bila 13,68 godina, a u 2013. 12,66 godina. U Njemačkoj je tehnički neispravnih vozila posljednjih godina proglašeno oko 18 do 19% automobila, uz napomenu da su kriteriji za ocjenu vrlo slični, odnosno gotovo identični kao i kod nas u Hrvatskoj.
Uzimajući u obzir činjenicu da je prosječna starost njemačkih vozila manja od prosječne starosti naših vozila, ovaj rezultat je sasvim očekivan, odnosno rezultati koje postiže naš sustav tehničkih pregleda vozila vrlo su kompatibilni onima u Njemačkoj – navodi Pejić, te dalje objašnjava proceduru kada vas se “baci” na tehničkom.
– Nedostatak se bilježi u informacijski sustav Centra za vozila Hrvatske te ovisno o njegovoj težini (postoje manji, veći i opasni nedostaci), vozilo se proglašava tehnički neispravnim. Ako se na tehničkom pregledu utvrde samo manji nedostaci, vozilo će se proglasiti tehnički ispravnim.
U slučaju kada se vozilo proglasi tehnički neispravnim, isto može pristupiti besplatnom ponovljenom tehničkom pregledu unutar 15 (kalendarskih) dana. Ako se na ponovljenom tehničkom pregledu utvrdi da su svi veći i opasni nedostaci otklonjeni, vozilo se proglašava tehnički ispravnim, čime stječe jedan od uvjeta za produženje važenja prometne dozvole ili registraciju – kaže Pejić, navodeći da su najčešći nedostaci uočeni na kočnicama, svjetlosno signalnoj opremi, osovinama, kotačima pneumaticima i ovjesu te na šasiji ili karoseriji, piše Slobodna Dalmacija.
– Centar za vozila Hrvatske je sudjelovao u istraživanju “Provjera tehničke ispravnosti vozila koja sudjeluju u prometnim nesrećama sa smrtno stradalim osobama”, gdje je utvrđeno da je na 42% pregledanih vozila koja su sudjelovala u prometnim nesrećama sa smrtnim ishodom utvrđen neki nedostatak zbog kojeg bi vozilo bilo proglašeni tehnički neispravnim (iako mnogi od tih nedostataka vjerojatno nisu utjecali na prometnu nesreću).
Također treba istaknuti činjenicu da 28% od ovih utvrđenih nedostataka spada u kategoriju onih koji su mogli biti izravni uzročnik prometne nesreće. Ako se malo upotrijebi matematika, lako se može zaključiti da je cca 12% vozila koja su sudjelovala u težim prometnim nesrećama imalo veće tehničke nedostatke koji su mogli uzrokovati prometnu nesreću.
Nažalost, prosječna starost ovih vozila je bila veća od 14 godina, što je više od prosječne starosti našeg voznog parka, iz čega se lako može zaključiti da su starija vozila nesigurnija u prometu na cestama – kaže Pejić.
