Ministarstvo poljoprivrede organizira radionicu koja će se održati u utorak, 12. ožujka 2019. s početkom u 9 sati u vijećnici Grada Opuzena, na adresi Trg kralja Tomislava.
Teme radionice su sljedeće:
Nakon obrađenih svih zahtjeva za najam nekretnina iz POS-a na lokaciji Metković (Ulica A. Strečevića) te pristiglih prigovora na listu reda prvenstva za najam, a sukladno Pravilniku o najmu nekretnina, APN je 4. ožujka 2019. objavio
APN je objavio i Konačnu listu odbijenih zahtjeva za najam stana iz Programa društveno poticane stanogradnje na lokaciji Metković
Sve informacije u svezi pregleda stanova te datuma odabira biti će dostavljeni putem pošte i mail adrese dostavljenih u zahtjevu za najam.
Je li moguće da više ne možemo kupiti pravu domaću sirnicu, zamijenile su ih one uvozne u kojima je 20 aditiva, kao i one rađene u Hrvatskoj, kako bi im se produžio rok trajanja, pa se doda desetak i više E-brojeva, piše Slobodna Dalmacija.
Ne, ne šalimo se, u jednoj sirnici smo pronašli toliko aditiva i to arome, bojila, konzervanse, regulatore kiselosti, emulgatore, tvari za sprječavanje zgrudnjavanja, stabilizatore…
Tom omiljenom uskrsnom jelu žutu boju daju jaja, međutim, kako bi ovu industrijsku sirnicu dodatno obojili i stvorili privid prirodnog i domaćeg proizvoda, pekari koriste nekoliko bojila kako bi što više sličila pravoj sirnici. U njima se koriste i tekuća pasterizirana jaja, a cijena im je od 10 do 15 kuna. Inače sirnica se deklarira kao “kruh s jajima produžene svježine”.
Pa krenimo redom…
U sirnici smo pronašli E102 Tartrazin, a naši stručnjaci (inženjeri medicinske biokemije, liječnici, kemičari…), okupljeni u Savjetovalištu za E-brojeve, opisuju ga kao aditiv koji bi trebalo izbjegavati. Evo zašto.
– Ovaj spoj je sintetsko žuto azo-bojilo. Dobiva se kemijskom sintezom, reakcijom diazokopulacije. Može izazvati alergiju kod osoba osjetljivih na salicilnu ili benzojevu kiselinu (E210), kao i astmatičara. Moguće su smetnje disanja, osip na koži, smetnje vida. U kombinaciji s benzojevom kiselinom može izazvati sindrom hiperaktivnosti kod djece. Odlukom Europskog parlamenta koja je od 2010. godine obvezujuća za sve zemlje članice Europske unije, na deklaraciji namirnica kojima je dodano jedno od sljedećih bojila: E102, E104, E110, E122, E124, E129, mora stajati upozorenje: ‘Može uzrokovati poremećaj aktivnosti i pažnje djece’. Izbjegavati! – navodi se u opisu tog aditiva koji se očito dodaje kako bi sirnica imala privlačnu žutu boju te kupca privukla “iluzijom” da se radi o prirodnom, domaćem proizvodu.
Također, u spomenutom proizvodu se nalazio i E320 Butil-hidroksianisol (BHA), a objašnjava se na sljedeći način:
– Umjetni antioksidans. Inhibira oksidativne promjene na mastima, bojama i aromama uzrokovane djelovanjem kiselina. Često se upotrebljava u kombinaciji s galatima (E310, E311, E312), TBHQ (E319) i BHT (E321), jer se njihovi učinci međusobno pojačavaju. Proizvodi se kemijskom sintezom iz p-metoksifenola i izobutilena. Pojedina istraživanja pokazuju da kozmetički preparati koji sadržavaju BHA mogu uzrokovati pseudoalergijske i kožne alergijske reakcije. Toksikološke prosudbe ovog aditiva nisu dovršene, a istraživanja na životinjama upućuju na opasnost od nakupljanja u masnim tkivima, moguću kancerogenost, te negativan učinak na razinu kolesterola i masnih kiselina u krvi. Zabranjen je u hrani za djecu jer se sumnja da izaziva sindrom hiperaktivnosti. Često konzumiranje nije preporučljivo. Izbjegavati! – navode naši stručnjaci okupljeni u Savjetovalištu za E-brojeve.
Evo što na sve kaže nutricionistica Dragana Olujić:
– Preferiram domaću hranu, a također to savjetujem i svojim klijentima. No, ako se radi o hrani koja je izišla iz tvornice ili je predviđena za masovnu prodaju mogu samo savjetovati da se kupuje ona sa što manje aditiva. Naravno, nisu svi aditivi loši, primjerice, limunska kiselina nije štetna jer je prirodni konzervans, no brojni su drugi kemijski aditivi za koje ne znamo kako djeluju, a često se stavljaju u hranu kako bi se poboljšao okus, promijenila boja, produžila trajnost… Prema važećim propisima i ti sporni aditivi za sada su zdravstveno ispravni jer nije nedvojbeno dokazano da štete. Ali isto tako, treba napomenuti da su u pojedinim istraživanjima na životinjama znanstvenici došli do saznanja da bi neki aditivi mogli jako loše utjecati na čovjekovo zdravlje – kaže Olujić te navodi i jednu zabrinjavajuću činjenicu.
Više o ovome možete pročitati na portalu Slobodne Dalmacije.
Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Splitu organiziralo je prošle subote tradicionalnu Neretvansku zabavu pod maskama u konobi More u Splitu.
Kako prenosi metkovic.hr, birana je i najbolja maska, a ovaj put to je bio biskup Vice Dodiga. Dio atmosfere opisuju fotografije Zlatka Volarevića Dilajle, koji je, opet tradicionalno, bio zadužen za štimung.
Tradicionalna Festa od kamenica koja se održava u Malom Stonu o blagdanu sv. Josipa, kada su kamenice najpunije i najsočnije, otkazana je zbog prisutnosti norovirusa kod kamenica u jednom dijelu Malostonskog zaljeva.
Norovirus može izazvati crijevne tegobe, proljev i povraćanje a razlog njegove prisutnosti je u tome što su sadržaji septičkih jama dospjeli u more Malostonskog zaljeva.
Veterinarska inspekcija je provela nadzor na pet kontrolnih točaka u zaljevu i kod tri je potvrđena prisutnost norovirusa kod kamenica. Virus je detektiran u uzgojnim poljima od Hodilja do Bistrine, Maloga Stona, Soca, Banje i Kuta, pa su navedene zone stavljene pod zabranu prometa školjaka za javnu potrošnju.
Zona “Brijesta” udovoljava uvjetima za javnu potrošnju, kao i uvala Brijesta, Bjejevica, Blaževo, Sutvid i Usko. Školjke s ovoga prostora se mogu se neometano konzumirati izravno izvađene iz mora.
Školjke iz „zaraženih uzgojnih polja mogu se jesti nakon termičke obrade, kuhanja, prženja ili pečenja. Ipak, radi sigurnosti zdravlja brojnih ljubitelja kamenica, koji uz blagdan svetog Josipa, kada je kamenica najpunija i najsočnija, pohrle u Mali Ston na degustaciju ove delicije, ovogodišnja festa od kamenica je otkazana.
Nije to baš najbolje sjelo stonskim školjkarima, ali, eto, tako su odlučili organizatori, Općina i Turistička zajednica pa se odluka mora poštovati. Zapravo, neće biti javne degustacije kamenica kao dosadašnjih godina, nego će restorani sve organizirati u svom prostoru i naravno odgovarati za zdravstvenu ispravnost kamenica i sigurnost svojih gostiju, kojih će po svoj prilici biti manje negoli prijašnjih godina.
Više o ovome možete pročitati na portalu Slobodna Dalmacija.
Foto: Tonči Plazibat
Režiser Jakov Sedlar snimio je 2013. godine dokumentarni film o Ivanu Bulumu, Bjelovircu koji je kao mladić trbuhom za kruhom krenuo u Australiju gdje je postao uspješan građevinski poduzetnik. Kroz Ivanovu životnu priču ogleda se tisuće sličnih sudbina naših ljudi koji su zbog ekonomskih i političkih razloga napustili svoj rodni kraj. Ivan ima dva brata Matu i Milku koji su, poput njega, kao mladići emigrirali u Njemačku gdje su se bavili ugostiteljstvom, a Milko je 90-tih godina prošlog stoljeća tim poslom nastavio se baviti u Metkoviću.
Film je zanimljiv i zbog toga što se u njemu nalaze kadrovi iz prošlosti Metkovića i Neretve kao i niz malih priča koje mogu biti zanimljive za lokalnu povijest 20. stoljeća.
Scenarij filma potpisuje Hrvoje Hitrec, a tekst interpretira Joško Ševo, producent filma je Ron Assouline.
https://www.youtube.com/watch?time_continue=1&v=ckQN-07kFaA
Očekuje se da se s proljećem ”probudi” novi migrantski val koji bi prouzrokovao i povećan broj migranata u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, izvještava Bljesak.info
Glavni tužitelj, županijski tužitelji te načelnici policijskih uprava u Hercegovačko-neretvanskoj županiji održali su danas u Mostaru sastanak kako bi usuglasili djelovanjem povodom mogućeg povećanja broja dolazaka migranata na ovo područje. Naime, očekuje se da se s proljećem ”probudi” novi migrantski val koji bi prouzrokovao i povećan broj migranata u ovoj županiji, rečeno je danas na konferenciji za novinare održanoj u MUP-u HNŽ-a u Mostaru. Na konferenciji je iznesen podatak kako desetak posto od ukupno evidentiranih migranata na ovom području čine izvršitelji kaznenih djela. Među tim djelima su, pored većih i manjih pljački, i napadi na službene osobe. Primjerice, u Čapljini je u posljednjih devet mjeseci počinjeno je sedam kaznenih djela koje su počinili migranti. Posljednjih mjeseci je, kako je rekao načelnik PU Čapljina, to izraženije na području prema Stocu. O migrantima u Mostaru govorio je i načelnik PU Mostar Dragan Jelonjić. Načelnike PU Mostar i Čapljina možete poslušati u audio prilogu snimljenom na konferenciji za novinare.
Rast stope bolovanja, koja je lani bila značajno veća u odnosu na 2017. godinu i broj dana provedenih na bolovanju povećala sa 15,5 milijuna na čak 16,9 milijuna radnih dana, trebalo bi se zaustaviti novim Zakonom o zdravstvenom osiguranju koji će uskoro u proceduru, a predviđa liberalizaciju kontrole bolovanja, izvještava Novi list.
Sadašnja stopa bolovanja nije ni izdaleka visoka kao 2008. godine, ali ipak iz zdravstvenog budžeta za bolovanja dulja od 42 dana odlazi dvije milijarde kuna godišnje što je velik trošak.
Stoga je aktualni ravnatelj HZZO-a Lucijan Vukelić odlučio zajedno s ministrom Kujundžićem kroz novi zakon ozakoniti model koji je prije 10 godina pravilnikom uredio tadašnji ministar zdravstva Darko Milinović.
Riječ je o Pravilniku o ovlastima i načinu rada kontrolora HZZO-a iz 2009. godine koji je propisao da u postupku provođenja nadzora nad ostvarivanjem prava na bolovanje, kontrolori Zavoda, osim provođenja nadzora u ordinaciji izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite, imaju pravo obaviti i neposrednu kontrolu u kući osiguranika«.
Odmah se postavio problem zadiranja u privatnost građana, jer nitko nema pravo bez odobrenja vlasnika stana ili kuće ulaziti na njegov posjed. Objašnjenje je tada glasilo da inspektori neće ulaziti u kuće na silu, već samo uz privolu osiguranika. No ako netko ne pusti kontrolora da uđe i provjeri je li bolesnik doista bolestan, smatrat će se da nešto skriva i da je potencijalno u prekršaju. Model je jedno vrijeme funkcionirao, a onda se sve vratilo na staro, podsjeća Novi list.
Vukelić smatra da je taj model dobar i učinkovitiji od postojećih komisija koje bolovanja provjeravaju jedino »na papiru«.
”Postojeći zakon svu ovlast prebacuje na komisije za kontrolu bolovanja. Odlučili smo to liberalizirati, pa će naši inspektori češće izlaziti na teren i provjeravati je li netko doista bolestan ili nije. Postojeći model nije dobar, imamo poslodavce koji već prvi dan traže kontrolu bolovanja, i onda dođemo u situaciju da moramo odjednom kontrolirati 50 ili 60 oboljelih radnika u jednoj tvrtki, iako imate ljude koji su zaista bolesni”, objašnjava Vukelić. Zato su, kaže, zagušeni poslom, a već su dugo deficitarni kadrovima.
Kome će se od radnika ići provjeravati leži li doista u vlastitom domu ili je možda zaposlen »u fušu«? Jasan je signal, kažu u HZZO-u, često korištenje bolovanja. Ako je netko svaki mjesec na bolovanju, onda tu nešto »smrdi« i signal je za slanje kontrolora na teren.
Na FB stranici Slavonac sam, time se ponosim objavljena je fotografija zanimljiva sadržaja. Jedna hrvatska tvrtka iz Slatine, koja se bavi proizvodnjom, otkupom, skladištenjem, pakiranjem i prodajom svježeg voća i povrća i koja ima svoju podružnicu i u dolini Neretve, upakirala je za hrvatsko tržište proizvod pod nazivom Zelenje za juhu (500g). Jasno svježe!
I nije to neka posebnost, takvih proizvoda imate svugdje. Međutim, pogledajte što piše na deklaraciji…
Što reći? Kupujmo hrvatsko! Slavonac je ministru poljoprivredne poslao pozdrav i pitanje: Čija je juha?
Prema običaju, jučer ujutro okupili su se Veliki mačkari u školama Vida i Pruda i i krenuli za završni obilazak mjesta: Vidonjci u Prud, a Pruđani u Vid. Nakon obilaska susreli su se na putu između Vida i Pruda… Završni mačkari u oba mjesta bili su sinoć od 18 kada su zapaljeni krnjevali…
Velike fotogalerije možete pogledati na portalu vidonjac.com
Foto: vidonjac.com
