Danas, 1. kolovoza 2019. godine, na snagu stupaju izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Sudionicima u prometu od znatne koristi bit će jedna od novosti koju zakon uvodi…
Naime, MUP na svojim web stranicama, temeljem serijskog broja vozačke dozvole, omogućuje provjeru stanja vozačke dozvole (važeća, nevažeća, ukinuta), broj negativnih prekršajnih bodova i izrečene zaštitne ili sigurnosne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom.
Status se može provjeriti putem kategorije ‘Status vozačke dozvole‘ u glavnom izborniku web stranice, a bitno je znati da se ovime neće dostavljati niti jedan osobni podatak. Ovaj brz i svima dostupan način ukinut će potrebu dodatnih plaćanja upravnih pristojbi i čekanja.
Također, Izmjenama i dopunama Zakona detaljnije se propisuju uvjeti zbog kojih se vozilo ne smije dati na upravljanje drugoj osobi. Vlasnik vozila ili osoba kojoj je vozilo povjereno ne smije na upravljanje dati vozilo osobi za koju, primjerice, može ili mora znati da nema vozačku dozvolu, ima izrečenu mjeru zabrane upravljanja vozilom ili nema dozvolu za odgovarajuću kategoriju vozila.
Vozilo se ne daje na upravljanje niti osobi na kojoj je vidljiv utjecaj alkohola, lijekova i li drugih opijata ili je u tolikoj mjeri umorna ili bolesna da nije u stanju na siguran način upravljati vozilom.
Ponajbolji mladi hrvatski boćar Luka Gašpar, koji je u prošloj sezoni nastupao u 1.HBL za Boćarski klub Metković, od sljedeće sezone branit će boje zagrebačkog Zrinjevca, doznaje portal Ploče Online.
Gašpar je na prošlom Svjetskom prvenstvu za juniore (listopad) osvojio dvije srebrne medalje, državni je prvak u nekoliko disciplina, najbolji je sportaš Ploča i Dubrovačko – neretvanske županije. U seniorskoj konkurenciji prošlu sezonu je na dvojnu registraciju nastupao za prvoligaša Metković i matičnog trećeligaša Ploče.
Kako školovanje nastavlja studiranjem u Zagrebu, logičan slijed sportskog napredovanja je pristup jednom od naših najtrofejnijih boćarskih kolektiva.
Mladi, perspektivni hrvatski pijanist Ivan Krpan, koji je bio pobjednik uglednog Međunarodnog pijanističkog natjecanja Ferruccio Busoni 2017. godine u Bolzanu, sinoć je u Galeriji GKS-a održao koncert u sklopu Metkovskog ljeta.
Tek su mu 22 godine, iza sebe ima završenu Muzičku akademiju u Zagrebu i priznanja koja su ga dovela do pozornica najpoznatijih svjetskih glazbenih središta.
1 of 7
Ivan je sinoć pred metkovskom publikom izveo Chopinov Preludij op. 28 te Brahmsove Varijacije na temu Roberta Schumanna i Lisztov Benediction de Dieu dans la solitude.
Njegovo iznimna glazbena vještina muziciranja na glasoviru i unutarnji doživljaj glazbe koji pritom prenosi publici nisu ostali nezapaženi i bili su popraćeni iskrenim i dugotrajnim pljeskom.
– Reci mu da dođe tamo gdje se ja kupam, svaki dan netko viče ‘jao, ispao mi prsten’, ‘nema mi rečine’, ‘izgubio sam lančić’… – kaže mi prijateljica na ‘Postiri’ za Lopud. Otputili smo se, naime, na kafu s čovjekom koji vam sve to, ako ga zazovete na vrijeme, može pronaći, iako možda mislite da vam je dragocjenost u morskim dubinama zauvijek izgubljena. Naravno, sve to uz malo sreće, jer sami detektor metala koji mu služi za otkrivanje nečijeg prstena na dnu mora, nekad nije dovoljan za pronalazak izgubljene dragocjenosti, piše Dube Marjanović Ladašić, novinarka Dubrovačkog vjesnika.
Važna je sreća
Sreću zbog pronalaska platit ćete između 400 i 1000 kuna, ali što je to prema emocionalnoj vrijednosti i radosti zbog povratka već otpisanog vjenčanog prstena, kojih je do sada pronašao nekoliko.
– Baš me neki dan zvala žena, izgubila je vjenčani prsten na kupanju u Platu. Prošlo je bilo 20-tak dana, ali sam ga uspio pronaći nekih 30-tak metara od obale. Skoro sam bio odustao, ali mi je na kraju pomogla sreća! – sa sretnim osmijehom će Jure Margeta, i sam suprug i otac jedne male djevojčice.
Trenutačno je na ljetovanju na Lopudu, gdje smo ga i ‘uhvatili’. Ovih dana vraća se u rodni Metković, a na raspolaganju za traženje izgubljenog nakita je do kraja kolovoza, kada se s obitelji vraća u Zagreb, gdje žive i rade.
– Gospođa kojoj sam pronašao prsten bila je jako sretna. Čak sam joj ga odnio u Uvalu Lapad jer se žurila – kaže Jure, kojemu ni to nije bilo teško. – Ima i slučajeva kad ne nađem izgubljeni nakit. Žao mi bude ljudi, pojedem se živ kad im ne uspijem pronaći traženo. Neki dan me kontaktirala gospođa koja je svoj prsten izgubila prošle godine u Kuparima. Takvog ne bi dragi Bog pronašao! – smije se Jure. – Druga me gospođa zvala i poslala mi snimku cijele plaže. Dio sam pretražio, njezin prsten nisam pronašao, ali jesam dva druga. Ovih dana prijeći ću i druge dijelove plaže, možda ga i pronađem – optimističan je.
Povratak vjenčanih prstena
A kako je došlo do toga da nudi usluge pronalaska izgubljenog nakita?
– Prvo sam počeo roniti s bocama. Prije četiri godine položio sam tečaj na Pagu. Ronio sam po svim mogućim plažama duž Jadrana. Moram reći da ima puno smeća u moru. Ono što mogu, pokupim, ali ispod pijeska ima svašta, od konzervi do metaka – dodaje, što je uistinu porazna činjenica o kojoj se premalo govori i piše, a ništa se niti ne poduzima. Osim akcija koje organiziraju sami ronioci i počiste morsko dno koliko je u njihovoj moći.
– Vidio sam da ljudi često izgube neku dragocjenost, pa sam se dosjetio ponuditi svoje usluge – nastavlja Jure. – Ove godine sam se prvi put oglasio. Ljudi su nepažljivi, ne skidaju nakit koji nose, a trebalo bi ga skinuti prije ulaska u more. Dobro ga je i ostaviti kući jer sam imao par slučajeva gdje su ljudi ostavili nakit u torbi, ali su ga svejedno izgubili. Baš neki dan sam našao vjenčani prsten gospođi kojoj je ispao na plažu iz torbe! – govori 38-godišnji Jure.
A što mu je najteže u traženju?
– Najveći ‘neprijatelji’ su mi poklopci od piva i limenki. Aparat ‘svira’ na njih, a more je puno čepova – kazuje naš sugovornik. Osim čahura od metaka, često pronalazi jugoslavenske dinare, a bilo je i austrougarskih.
– Najdraži nalaz bio mi je srebreni austrougarski novčić iz 1803. godine. Našao sam ga na plaži u Kleku. Kolege koji u kontinentalnoj Hrvatskoj traže rimske novčiće moraju ih obavezno i prijaviti muzeju. Muzej odlučuje hoće li ih uzeti ili vratiti pronalazaču – kaže Jure, te dodaje da je more oko plaže u Kleku jako onečišćeno, za razliku od, recimo, plaža i mora oko Cavtata. Nečisto je i u Uvali Lapad, posebno u slojevima pijeska gdje pronalazi razno smeće. Zbog toga je i tužan jer voli i poštuje more, a većina Hrvata i živi od njegovih plodova i ljepote.
Zlata vrijedan savjet
Jure Margeta nije jedini pronalazač izgubljenog nakita u Hrvatskoj – osim stranaca, ima i sve više domaće čeljadi koja uloži u detektor i krene u posao. U našoj županiji Jure je među prvima, ali od Graca do Makarske ima ih 40 koji traže izgubljeni nakit. Imaju i svoju udrugu, član koje je i Jure, a u njoj vrijede kodeksi kojih se svi moraju pridržavati. Primjerice, strogo je zabranjeno pretraživati arheološka nalazišta i kulturna dobra.
– S detektorima su počeli stranci, tako bi isplatili svoj godišnji odmor. Cijena ovisi o više faktora, a kreću se uglavnom od 400 do 1000 kuna. Sve ovisi o tome što sam tražio, koristim li boce, moram li roniti na veće dubine, tražim li u moru ili na kopnu… Naplatim uvijek najmanje koliko mogu jer mi je žao ljudi – kaže simpatični Jure, kojega u slučaju potrebe možete dobiti na broj mobitela 099 266 22 99. – Meni je to i gušt!
Nakit nije jedino što Jure pronalazi u moru – bude tu i kamera, satova, mobitela… Novčanik još nikad nije pronašao. Detektor je osjetljiv na gotovo sve, osim na tanke lančiće, posebno ako su opruženi. Ako imaju privjesak, vrlo vjerojatno će biti pronađeni. Detektor koji Jure koristi nije jeftin – košta oko 11.000 kuna, pa ga valja i isplatiti.
Naravno da sam nikad nije izgubio nakit u moru, jer se drži vlastitog savjeta – skidajte sve prije ulaska u more, a najbolje bi bilo da prije kupanja sve što vam je važno od ukrasa ostavite doma!
Dok ovo pišemo, trebala bi nastupiti obustava vode na lijevoj strani grada zbog neodgodivih radova na vodoopskrbnoj mreži. Konkretno, radi se na sanaciji puknuća glavne vodovodne cijevi u Ulici Stjepana Radića koja se proteže od vodospreme prema centru grada.
Ponavljamo, večeras u vremenu od 22 do 24 sata bez vode će biti korisnici na lijevoj strani grada Metkovića (osim Predolca i Ulice Stjepana Radića od graničnog prijelaza do Lučkog mosta) i naselja Krvavac II.
Hrvatski sabor usvojio je značajne izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje će stupiti na snagu 1. kolovoza 2019. godine.
Izmjene su usmjerene prvenstveno na ovih 8 prekršaja:
1. prekoračenje dozvoljene brzine kretanja u naseljenom mjestu za više od 50 km/h,
2. vožnja u suprotnom ili zabranjenom smjeru na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila,
3. namjerni prolazak kroz crveno svjetlo, odnosno prolazak kroz crveno svjetlo bez smanjenja brzine, povećanjem brzine ili prolazak kroz dva ili više crvenih svjetala,
4. odbijanje podvrgavanju ispitivanja radi provjere ima li u organizmu alkohola ili droga,
5. vožnja pod utjecajem alkohola iznad 1,5 g/kg i vožnja pod utjecajem droga,
6. upravljanje vozilom prije stjecanja prava,
7. upravljanje vozilom dok je vozačka dozvola ukinuta zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova,
8. upravljanje vozilom dok je vozačka dozvola oduzeta, dok je vozač isključen iz prometa ili mu je izrečena mjera privremenog oduzimanja vozačke dozvole ili zaštitna mjera.
– Dakle vidimo, radi se o teškim prekršajima koji se ne rade slučajno, istaknuo je Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa.
Za najteže prekršaje propisano je povećanje novčanih kazni s 5 do 15 tisuća kuna, kako je bilo do sada, na 10 do 20 tisuća kuna te zabrana upravljanja motornim vozilom od najmanje šest mjeseci za drugi počinjeni prekršaj ili od najmanje 12 mjeseci ako je prekršaj počinjen treći ili više puta, zatim povećanje negativnih prekršajnih bodova s tri na šest te privremeno oduzimanje vozila kao sredstva počinjenja prekršaja.
– Ljudima pokušavamo objasniti da ne treba voziti propisno zbog toga da nas policija ne kazni nego da su odredbe Zakona o sigurnosti prometa napisane zbog toga da ih zaštite, poručuje GeorgDavor Lisicin, tajnik Udruge sigurnost u prometu.
Od sutra Zakon stupa na snagu i prema najavi odmah se kreće s represivnim postupanjima. Postrožene su i mjere za prekršaje koji se nazivaju “četiri ubojice u prometu”.
– Brzina, alkohol, nevezanje pojasa i korištenje mobitela u vožnji, i za pojas i za mobitel smo podignuli kaznu s 500 na 1000 kuna, jer istraživanja su pokazala da se samo 60 posto vozača veže, a obveza je vezati se na svim sjedalima, rekao je Mataija, upozorivši kako “mobitel možemo dovesti u korelaciju s alkoholom, to je ta distrakcija, ne prati se promet i misli odlaze negdje drugdje i reakcije su usporene”.
Lisicin iz Udruge sigurnost u prometu pozdravlja izmjene i dopune Zakona, međutim kaže: “mnogo će ovisiti i o efikasnosti pravosuđa kada je u pitanju oduzimanje vozačke dozvole neodgovornim vozačima kojima je evidentirano 12 kaznenih bodova u dvije godine, odnosno 9 bodova za mlade vozače”.
Više će biti novčane kazne i za vozače koji sudjeluju i pobjegnu s mjesta nesreće.
– Ako se radi o prometnoj nesreći u kojoj ima poginulih ili ozlijeđenih kazna je dosad bila 3.000 – 7.000 kuna i podiže se na 10.000- 20.000 kuna, idu odmah i 3 prekršajna boda i 12 mjeseci oduzimanja vozačke dozvole. Ako odete s mjesta nesreće s materijalnom štetom kazna je dosad bila 3 000 – 5000 kuna, a sada će biti do 7.000 i ostajete bez vozačke dozvole šest mjeseci, napomenuo je Mataija.
Podiže se i novčana kazna za nekorištenje propisane opreme u određenim vremenskim uvjetima, posebno tijekom zime od 1. studenog do 31. ožujka.
Uz nove izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama, donesene zbog podizanja razine sigurnosti i prometne kulture na hrvatskim prometnicama, svim sudionicima cestovnog prometa poželjeli su sigurnu, odgovornu i uzornu vožnju.
U sklopu projekta Sigurna turistička sezona policijski službenici za prevenciju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, zajedno sa stranim policijskim službenicima iz Kine i Koreje, jučer su boravili na području poluotoka Pelješca (Ston i Orebić) te su građane i turiste upoznavali sa specijalnim vozilom za preventivne aktivnosti tzv. mobilni centar za prevenciju.
Radi se o kombi vozilu koje je doniralo njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova, a koji se koristi isključivo za provedbu preventivnih aktivnost i posjeduje posebnu opremu za projekciju audio-video sadržaja.
Danas će policijski službenici izložiti vozilo na platou Pile i na rivi u Cavtatu, a idućih dana obići će otok Korčulu (01. kolovoza) te dolinu Neretve (02. kolovoza). Posjetom navedenog vozila građani i turisti mogu dobiti savjete o samozaštitnom ponašanju, vidjeti koje preventivne aktivnosti provodi policija, ali i uzeti korisne letke i brošure.
Zavod za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije dobio je danas ključeve četiriju novih vozila, namijenjenih ispostavama u Dubrovniku, Metkoviću i Pločama.
– Danas predajemo četiri nova vozila hitne medicine. Time se obnavlja vozni park Zavoda, koji ima 25 automobila za hitne intervencije i svake godine ga je potrebno zanavljati da bi se približili željenom standardu, a to je da vozila ne budu starija od 5 godina i da ne prijeđu više od 200 tisuća kilometara, kazao je tom prigodom župan Nikola Dobroslavić.
Vozila vrijede 2,2 milijuna kuna pri čemu je Županija izdvojila oko 1.400.000 kuna, pola milijuna Zavod, Grad Metković 200.000 kn i Grad Ploče 150.000 kuna. Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Luka Lulić kazao je kako je svako novo vozilo dodatna vrijednost Zavodu jer je to osnovno sredstvo za rad i istaknuo kako se ovdje radi o izuzetno kvalitetnim vozilima koja će značiti jako puno.
– Radi se o vozilima marke VW Transporter Furgon 2.0 TDI 4 Motion, koja su nešto skuplja od ostalih jer imaju neovisni ovjes, a što je posebno važno za stanovnike Doline Neretve koji do bolnice imaju više od 100 kilometara. Vozila su posebno prilagođena potrebama ležećih pacijenata kako bi lakše ‘trpjeli’ cestu, rekao je Lulić.
Ministar financija Zdravko Marić najavio je u srijedu da će Porezna uprava od sutra započeti s povratom poreza na dohodak građanima, od kojih bi većina trebala biti isplaćena do prve polovine kolovoza.
Svima koji su dobili rješenja o povratu poreza do 30. lipnja, a nakon roka od 30 dana za korekcije i žalbe, od sutra kreće isplata povrata poreza, kao što je to bio slučaj i protekle dvije godine, prenosi 24sata.hr.
Svaki četvrti dubrovački maturant koji je polagao, pao je državnu maturu! Od 439 učenika, 114 ih nije položilo maturu. Jednako porazni podaci zabilježeni su u Metkoviću. Tamo je palo 39 od ukupno 159 maturanata. Rezultati na državnoj razini nikad nisu bili lošiji.
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) ustupio nam je podatke o rezultatima maturanata na jugu Hrvatske. Kažu kako su 152 učenika dubrovačkih gimnazija i 85 učenika iz strukovnih škola položilo višu razinu ispita iz Hrvatskog jezika. Međutim, malo ih je dobilo peticu – 16 gimnazijalaca i dvoje učenika strukovnih škola.
Višu razinu iz Matematike uspješno je položilo 92 gimnazijalaca i 23 strukovnjaka, s tim da je dvoje učenika iz gimnazije položilo s odličnim. Osnovnu razinu Matematike položilo je 96 učenika dubrovačkih gimnazijalaca i 171 učenik strukovnih škola, a samo jedan gimnazijalac dobio je ocjenu odličan. Prag za prolazak na ispitu iz matematike bio je 25 posto.
Lanjski rezultati državne mature upućuju na jednu zanimljivost. Kako se ne bi pisalo samo o lošim rezultatima, portal srednja.hr lani je objavio kartu izvrsnosti s gradovima iz kojih dolaze učenici koji su u predmetima s većim brojem prijava postigli najbolje rezultate. Karta pokazuje gdje su maturanti briljirali na višim razinama Hrvatskog, Engleskog i Matematike, ali i Fizike i Politike i gospodarstva. Dubrovnik se iz niti jednog predmeta nije našao na toj karti, ali zato Metković jest, i to iz više razine Hrvatskog, Matematike i Engleskog jezika. Iz Engleskog su briljirali i u Pločama.
Ove godine, u Metkoviću su 83 gimnazijalca položila višu razinu Hrvatskog i 53 Matematike. S odličnom ocjenom Hrvatski A razine položilo je 11 gimnazijalaca, dok ih je petero položilo s peticom iz Matematike. Gledajući višu razinu ispita, Hrvatski su položila 23, a Matematiku 10 učenika strukovnih škola. Baš nijedan učenik koji je polagao nižu razinu Matematike nije dobio ocjenu odličan.
U čitavoj županiji, ove godine bilo je 820 pristupnika. Nastavnici dubrovačkih, ali i nekih zagrebačkih škola kažu kako učenici ove godine nisu smjeli koristiti svoje kemijske olovke nego samo one koje je dostavio NCVVO. Inače, četvorici pristupnika na ljetnom roku poništeni su ispiti jer su uhvaćeni s ‘bubicama’, šalabahterima i mobitelima. Trica je najčešća ocjene iz Hrvatskog, dvica iz Matematike, a iz Fizike – jedinica.
„Samo oni učenici koji kontinuirano uče tijekom srednjoškolskog obrazovanja, postižu dobre rezultate. Ocjene na državnoj maturi nisu u potpunosti odraz školskih ocjena, ali su one međusobno povezane“, zaključuju u NCVVO-u.
Od profesora se može čuti kako sve češće imaju teškoća pridobiti pažnju učenika koji se teže snalaze u linearnom načinu predavanja. U srednju dolaze s visokim ocjenama, a ne mogu se sjetiti osnova iz Matematike. Nisu, kažu sugovornici, djeca kriva niti su pitanja na državnoj maturi preteška. Dio njih kalkulira pa se fokusira samo na one predmete koji su im važni za upis na željeni studij.
Svi su maturanti Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića s pravom javnosti položili maturu i uspjeli upisati studij koji su naveli kao svoj prvi izbor. Na primjer, od 26-ero učenika, šestero ih je steklo uvjete za upis medicinskog fakulteta. Ako se uopće otvori jesenski rok u toj školi, onda je to u pravilu radi veće ocjene a ne zbog pada mature. Ravnatelj don Bernardo Pleše kaže kako su rezultati te škole iznad državnog i dubrovačkog prosjeka. Osobito je ponosan na rezultate iz Hrvatskog jezika. Svi su polagali višu razinu iz tog predmeta, a petero je položilo s odličnim. S obzirom da je u Dubrovniku sveukupno 18-ero pristupnika dobilo odličan iz Hrvatskog jezika, a da Klasična ima samo jedan razredni odjel, to je iznadprosječan rezultat.
U Pomorsko-tehničkoj školi najbolji rezultati su iz Engleskog jezika, ostalo kao i ranijih godina, kaže ravnatelj Antonio Lučić.
– Učenici strukovnih škola nemaju obvezu polaganja državne mature, ali mnogi žele nastaviti školovanje, a kako većina nastavlja studirati u Dubrovniku, za te studije im je dovoljna niža razina ispita. Izađu i oni koji idu na neka privatna ili strana učilišta pa znaju ostaviti prazne ispite i to kvari ukupan prosjek. Naša škola, po broju pristupnika koji su pali, stoji nešto bolje od prosjeka – objašnjava Lučić rezultate svoje škole.
Dok je u državi najčešća ocjena iz Fizike jedinica, u Pomorskoj nitko od pristupnika nije pao iz tog predmeta. Prilikom upisa u srednju školu, učenici dolaze s vrlo različitim stupnjem znanja, što ukazuje na velike razlike u kriterijima po pojedinim osnovnim školama, primijetio je Lučić. Osim toga, primjetna je nezainteresiranost srednjoškolaca. Iz eseja predaju prazan papir. Je li matura prevelik stres za maturante?
– Što to danas nije stres? Je li prijamni ispit na fakultetu stres? Ako mu je stres pisati ispit iz državne mature, kako će se sutra ukrcati na brod za Brazil i ne doći doma godinu dana – pita Lučić.
