Jučer su biciklisti iz BK Metković sudjelovali u utrci 7. kola XC zimske lige Dalmacije koja se vozila u Skradinu.
Po hladnom i burovitom vremenu naši mali biciklisti su ostvarili zapažene rezultate. Lara Bokšić i Jure Vištica osvojili prva mjesta u svojim kategorijama, a Marko Talajić je bio srebreni u kategoriji U11. Mara Talajić je nakon duže stanke radi bolesti došla do odličnog 5 mjesta.
U glavnoj utrci Pero Primorac je bio odličan 5 u kategoriji 20-30, dok je Dalibor Talajić nakon ružnog pada na startu utrke uspio doći do 8 mjesta kategorije 30-40.
Istraživači sveučilišta u španjolskom Toledu otkrili su kako kako plavo svjetlo može pretvoriti molekule u očima u ubojice stanica. To može dovesti do makularne degeneracije, bolesti oka koja je povezana s dobi i koja je vodeći uzrok sljepoće. Plavo svjetlo naime izaziva određenu kemijsku reakciju koja je ‘toksična’ za fotoreceptorske stanice oka. Istraživanje koje je pak proveo Institut za globalno zdravlje iz Barcelone pokazalo je kako plavo svjetlo može biti povezano s određenim oblicima raka, kao i da visoka izloženost plavom svjetlu povećava rizik od pojave raka dojke i raka prostate 1,5 do 2 puta. Plavo svjetlo emitira i Sunce od čijeg se svjetla može zaštititi sunčanim naočalama s UV zaštitom. U slučaju pametnih telefona i tableta, rizik je najviši pri gledanju u zaslon u mraku. Najbolji je lijek držati ih podalje od kreveta.
Prestanite pisati poruke kod hodate ulicom
Multitasking koji uključuje hodanje ulicom i tipkanje tekstova u mobitel jedna je od najglupljih i najopasnijih stvari koje možete napraviti. Prema podacima američke Nacionalne uprave za sigurnost prometa na cestama NHTSA, svake godine gotovo 5000 pješaka izgubi život, a 76.000 bude ozlijeđeno u prometnim nesrećama. Drugo istraživanje pokazalo je da je u deset godina više od 11,000 nesreća bilo povezano s tipkanjem po mobitelu. Treće pak iznosi zabrinjavajući podatak da je 2000. zbog toga stradalo oko 500 ljudi, dok je 2011. njihov broj narastao na više od dvije tisuće. A više od polovice stradalih su maloljetnici i njihov broj stalno raste. Dakle, ne tipkajte dok hodate. Ništa nije toliko važno da odgovor ne bi mogao pričekati nekoliko minuta, ili barem dok ne pređete na drugu stranu ulice. A ako je baš tako važno, stanite, nazovite i razgovarajte.
Ne posežite za mobitelom svaki put kad ne znate što biste
Kao što je američki pisac Austin Kleon dobro primijetio u svom djelu ‘Ukradi kao umjetnik’, dobre ideje i djela nastaju samo i isključivo u dokolici. Dakle, pazite da vam se svaki slobodni trenutak u životu – bila pritom riječ o crvenom svjetlu na semaforu, redu na blagajni supermarketa ili vožnji liftom, svejedno – ne pretvori u izgovor za provjeru najnovijih feedova na društevnim mrežama. Od silne količine informacija koje zaprimamo na kraju nećemo biti u stanju sami osmisliti ama baš ništa. Bit ćemo poput udžbenika iz važećeg kurikuluma: naš će mozak biti ispunjen gomilom nepovezanih podataki koja se brišu iz sjećanja kako pristižu novi. Ili kako je u seriji ‘Bračne vode’ rekao mali Bud Bundy podučavajući sestru Kelly: ‘Ne možeš pet kila znanja usuti u dvije kile mozga’.
Ne koristite internet kao drugo liječničko mišljenje
Internetske stranice nisu lijelčnički konzilij i samo unose još više zbrke. Alarmantna poruka tog tipa odaslana je nedavno sa zdravstvenog summita u Hannoveru gdje je zaključeno zaključeno kako ‘stalna dostupnost medicinskih informacija upitne točnosti na internetu na pacijente djeluje uznemirujuće’. Ukazano je na sve širu pojavu ‘cyberhondrije’, neutemeljenog straha od ozbiljne bolesti nakon pretraživanja simptoma na internetu. Takva pretraživanja samo pojačavaju strah ljudi podložnih hipohondriji, pokazale su studije. S druge strane, tvrdi se da bi liječnici pacijente trebali educirati i uputiti ih na vjerodostojne medicinske stranice te kako bi se informacije te vrste trebalo upisati u zdravstveni karton pacijenta.
Kad piješ, mobitel drži dalje od sebe
Istražujući načine na koje mobilni uređaji mijenjaju naše živote, novinari CNN-a pozabavili su se i bontonom korištenja pametnih telefona i tableta. Došli su do zaključka da, ma koliko nam oni pomagali u komunikaciji, korištenjem tih uređaja činimo i neke društveno neprimjerene radnje. Jedna od najgorih svakako je tvitanje, slanje poruka, objavljivanje fotografija i slične radnje koje činimo u alkoholiziranom stanju. S modernim tehnologijama nestala su vremena kad su vaše nepodopštine i blamaže ostajale u krugu podjednako nepouzdanih svjedoka, a vijest o njima prenosila se usmenom predajom, poprimala status legende i s vremenom odlazile u zaborav. Danas se ne može sakriti ništa, ni najveća ni najmanja neugodnost, od pravopisnih pogrešaka, do prizora otkopčanog šlica ili grimase koju biste rado izbrisati iz sjećanja. Stoga prvo pravilo razumnog ponašanja kaže: alkohol i mobilne uređaje ne miješati!
Prestanite pasivno-agresivno naricati nad vlastitom sudbinom
Od neprekidnog naslikavanja i postanja fotografija ama baš svakog trenutka vašeg života gore je jedino viralno jadikovanje nad vlastitom sudbinom. Svatko od nas nosi svoj križ, svatko ima partnera koji ga ne razumije, šefa koji mu podmeće, dijete koje ga ne poštuje, psa koji ga ne sluša… U svijetu prestrašenom terorizmom, prekarnim radom, pandemijama, ekološkim katastrofama i općom neizvjesnošću što nam donosi sutra, većina ljudi nema vremena i volje suosjećati s vašim, za njih benignim problemima. Zasipavanjem tuđih inboksa vašim problemima teško ćete naći novog prijatelja, ali biste lako mogli steći još jednog na sve dužoj listi onih koji blokiraju vaše poruke i prelaze cestu čim vas ugledaju na ulici.
Odlučite se je li vam dobra fora važnija od prijateljstva
Moderni telefoni danas imaju tako dobre kamere da tuđe gluposti snimaju bolje i razgovjetnije od elitnih filmova hrvatske kinematografije 20. stoljeća. Upravljanje njima jednostavno je poput čitanja e-mail poruka, a njihov je sadržaj obično je smješniji od humorističkog programa na televiziji. No baš zato trebalo bi postaviti jasne granice, tko koga i kada snima, i hoće li snimku pustiti u javnost. I odlučite se, vrijedili li vam dobra fora kojom ste nekog bliskog izvrgnuli podsmijehu i ruglu više od dugotrajnog prijateljstva.
Kad već idete na koncert, poslušajte što se događa na bini
Današnja publika većinu vremena provodi držeći ruku s mobitelom u zraku, namještajući kadrove i ekspoziciju, snimajući događanja na bini, i potom šaljući isječke na sruštvene mreže. Pa upiši komentar, pobroj s kim si bio i koga si vidio i već se pale velika svjetla. Slično se događa i na sportskim susretima, u rađaonicama, na sprovodima… Neki tvrde da poslije pogledaju što su propustili no riječ je o tješenju. Zato, ostavite ostavite mobitel u džepu i obratite pažnju što se događa oko vas. Ionako je netko snimku događaja već stavio na net.
Klasični telefoni ne grizu, i oni su sredstvo komunikacije
Strah od upotrebe telefona postoji otkako je škotski izumitelj Alexander Graham Bell u drugoj polovici 19. stoljeća sklepao prvu široko upotrebljivu napravu koja pomoću elektromagnetske indukcije prenosio govor. Ljudi su se godinama preznojavali pored telefonskih aparata, strahujući od njegove upotrebe, pa bi se radije pisali pisma ili slali telegrame. Izumom sms i email poruka komunikacija se eksponencijalno ubrzala i raširila svijetom no strah od govorne komunikacije je ostao, čak postao i vidljiviji otkako svatko ima svoj mobitel.
Razgovora na telefon najviše se užasavaju milenijalci; Oni šalju dvaput više poruka od onih starih 25-34 godina te čak 23 puta više od onih kojima je više od 65. Uz to, oni koji komuniciraju putem tekstualnih poruka strahuju da se neće znati izraziti ako progovore, a misle i da će sugovornika zagnjaviti jer ‘nitko nikoga više ne zove’. Oni stariji pak uzalod čekaju i šalju pozive jer im se nitko ne javlja s druge strane. I tako nastaju problemi, veći od komunikacijskih. Dakle, ohrabrite se i uzmite telefon u ruke; neće vas ugristi.
Odmorite se od mobitela i posvetite nekoliko trenutaka partneru
Nedavno je internetom kružilo pitanje ‘postoji li u bontonu pravilo s koje se strane tanjura drži mobitel na stolu’. Za neke šala, za druge ozbiljno pitanje. Naime, sve veći broj ljudi ima potrebu svakog trenutka pogledati na svoj mobitel. Istraživanja su brojna, a brojke koliko različite toliko i dramatične. Jedni vele da prosječni Amerikanac mobitel provjerava 80 puta na dan; Britanci to navodno čine čak 150 puta. Tipični korisnik dotakne svoj uređaj 2617 puta na dan, svaki deseti dodirne ga i više od pet tisuća puta. Dnevno. Više od petine ljudi redovito koristi mobitele na WC-u, a svaki peti ne ispušta ga iz ruku ni pri druženju s prijateljima. Neki vele da ovu četvoricu još nisu upoznali.
Nemojte koristiti mobitel na zahodu
Budite pametniji od telefona, ostavite ga izvan kupaonice ili zahoda. Obavite to što trebate u miru. Uostalom, ne jedno je istraživanje pokazalo da je više nečistoća na zaslonu mobitela nego na zahodskoj dasci. Stoga…
Dolina Neretve je odvih dana zakovana temperaturnim minusima tijekom noći i jutra. Međutim, pred nam je kratkotrajna promjena vremena koja će nastupiti tijekom utorka.
Danasće biti sunčano i prohladno s dnevnom temperaturom tek nekoliko stupnjeva iznad ništice. Puhat će jaka bura. Zalazak sunca je u 16:30, a tada ćemo ući u temperaturni minus, tijekom noći i ranog jutra predviđa se do čak -5°C. Bura će oslabiti i u utorak oko podneva prijeći u južni vjetar koji će donijeti kratkotrajnu promjenu vremena koja će biti izažena tijekom noći s utorka na srijedu. Pada će kiša, a moguća je i sunježica jer će temperatura zraka biti malo iznad nule.
Kiša bi do srijede u jutro trebala prestati te ponovno zapuhati umjerena bura. Tijekom cijeloga dana će biti oblačno uz temperaturu do 7 °C. U četvrtak možemo očekivati povratak suhog, sunčanog i prohladnog vremena uz umjerenu do jaku buru.
Jučer je bio posljednji dan Ledene bajke na Neretvi koja je trajala od sv. Nikole do Tri kralja, klizalište je u tom periodu bilo otvoreno 28 dana.
U razgovoru s učiteljicom klizanja Dorotejom Nikolić doznali smo da je u ovom vremenu na klizalište u Sportskoj ulici izašlo oko 7500 klizačica i klizača, jasno mnogi i po više puta. Od toga je bilo samo 5-6 ozljeđenih i to zbog nepoštivanja jednostavnog pravila: prilikom klizanja treba imati rukavice na rukama!
Izgledno je da ovo neće biti prvi i posljednji put da Metkovci i njihovi gosti mogu uživati u ovoj ledenoj radosti. Najavljeno je da će se sve ponoviti još ove godine, u prosincu za sv. Nikolu. Do tada nemojte zaboraviti vještine koje ste stekli kližući se po ledenoj površini u Sportskoj ulici!
Već dvije večeri zaredom u najdužoj metkovskoj ulici, Petra Krešimira IV, prenoćište je pronašla jedna roda. Zahladilo je, a zna se da su rode osjetljive na klimatske promjene, pa je ona utočište pronašla na stupu javne rasvjete, koristeći se tako toplinom koju isijava lampa.
Ne znamo je li riječ o jedinki iz para koji od sredine studenoga boravi na području Vrbovaca ili pak o jedinki koja se pojavljuje kod Velikog Huma. Par iz Vrbovaca, od kojeg je jedna prstenovana u lipnju 2018. na području Slovenije i kojega smo fotografirali prije mjesec dana, zadnji put je viđen u četvrtak. Jutros je na tom području viđena samo jedna, je li to ova koja se grije na palu javne rasvjete, ne znamo.
U razgovoru s Barišom Iilićem doznajemo da se zadnjih nekoliko godina rode zadržavaju na području doline Neretve, često u blizini odlagališta smeća gdje pronalaze hranu. Prije toga su one znale biti samo u preletu. Nije poznat razlog njihova neuobičajenog zadržavanja, ali se zna da one napuštaju dolinu u trenutku ekstremno niskih temperatura. Tako su nas prošle godine dva para napustila u drugoj polovici siječnja kada su temperature bile duže vremena ispod nule, do -7 °C.
Postoji moćnost da je novi stanar Ulice Petra Krešimira jedna od dviju roda iz Vrbovaca, a da je druga stradala, ili je riječ o sasvim drugoj rodi, a da je par napustio dolinu zbog hladnoće. Ovu zagonetku će pokušati razriješiti naš Bariša Ilić.
Bilo kako bilo, nemojte je uznemirivati, riječ je bijeloj rodi koja je zaštićena vrsta! Ona se dobro prilagodila blizni ljudi i buci automobila. Mnogi će proći ispod nje da je i ne primjerite na vrhu pala, a tijekom noći je gotovo nevidljiva jer se skriva u mraku iznad lampe.
Čudna poruka mogla bi se pojaviti na ekranima mnogih korisnika WhatsAppa, popularne aplikacije za dopisivanje.
Kako piše Mirror, sadržaj poruke koju biste mogli primiti tvrdi da postoji videozapis koji se zove Martinelli te da će vam hakirati mobitel ako ga otvorite. Piše i da nakon otvaranja tog videozapisa smartphone nećete moći popraviti. Ipak, trenutačno nije pronađen nikakav Martinellijev videozapis. U nastavku poruke iznesen je savjet da ažurirate svoju verziju WhatsAppa u verziju nazvanu WhatsApp Gold, a tu se zapravo nalaze pravi virusi. WhatsApp Gold navodno nudi najnovije značajke poput mogućnosti snimanja videochata, slanja 100 fotografija istodobno i brisanja poruka nakon što ih pošaljete, ali postoji samo jedna verzija WhatsAppa, a to je upravo ona kojom se svi koristimo.
Link koji vodi na stranicu za ažuriranje zapravo je pun zlonamjernih virusa koji bi vam mogli uništiti mobitel. Iako korisnici još od 2016. godine prijavljuju probleme s porukama u vezi s posebnim, ograničenim izdanjem WhatsApp Golda, opreza nikad dosta.
S ukupno 383 od gripe oboljela pacijenta, Dubrovačko- neretvanska županija se može pohvaliti kako je svaki treći od gripe oboljeli građanin Hrvatske upravo s područja naše županije, piše Dubrovački vjesnik.
Naime, prema posljednjim objedinjenim podacima, u Hrvatskoj je zabilježeno ukupno 1125 oboljelih od kliničke gripe, što očekivano ukazuje na uzlazni trend obolijevanja tijekom zimske sezone gripe 2018./2019. Većina prijava liječnicima obiteljske medicine pristigla je tijekom posljednjkih desetak dana, a s područja naše županije ogromnom većinom prednjače oboljeli s područja sjevernog dijela doline Neretve.
– U Metkoviću je registriran 281 oboljeli, u Pločama 72, na Korčuli 15 a na dubrovačkom području je samo 15 oboljelih. Napominjem kako županijski Zavod za javno zdravstvo posjeduje još uvijek 22 doza trovalentnog cjepiva protiv gripe. Podsjećamo sve građane kako još nije kasno da se cijepe, a trovalentno cjepivo koje posjedujemo pokazalo se vrlo učinkovitim jer je mikrobioološkom provjerom u Laboratoriju zavoda za javno zdravstvo utvđeno kako su svi pacijenti oboljeli od virusa tipa A, za kojeg su antitijala sastavni dio našeg cjepiva– rekla je epidemiolog Katica Šarac iz spomenutog Zavoda te naglasila kako se cijepljenje posebno preporuča starijim sugrađanima koji i inače imaju oslabljeni imunitet:
– Stariji bi se građani trebali držati podalje od gužvi, a jednako tako im ne preporučamo ni izlaske vani ranim jutrom ili kasno poslijepodne.
USPRKOS snažnom padu broja nezaposlenih koji je više rezultat masovnog iseljavanja, a manje gospodarskog rasta, Hrvatska i dalje ima jednu od najvećih stopa nezaposlenih u EU, ali i velik problem neusklađenosti obrazovnog sustava s tržištem rada, piše Index.
Otprilike 150 tisuća osoba na Hrvatskom zavodu za zapošljavanja vode se kao nezaposlene, dok istovremeno u mnogim sektorima nedostaje radnika pa se sve češće traži liberalizacija uvoza radnika iz inozemstva. Problem je tijekom ljetne sezone posebno izražen u turizmu gdje nedostaju tisuće konobara i kuhara, ali ništa lakše nije pronaći ni kvalificirane radnike ostalih struka.
Hrvatska po nezaposlenosti i dalje iznad prosjeka EU-a
Prema podacima za listopad, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj bila je 8,1 posto, dok je u Europskoj uniji ona iznosila 6,7 posto. Zanimljivo je pogledati i neke zemlje srednje i istočne Europe, s kojima smo se nekada mogli uspoređivati, gdje je nezaposlenost daleko ispod prosjeka, poput Češke gdje ima samo 2,2 posto nezaposlenih, što je i najniža stopa u EU. Blizu su i Mađarska sa stopom od 3,7 posto, Poljska s 3,8 posto ili Rumunjska gdje je stopa nezaposlenosti 4 posto.
Kako se navodi u publikaciji, analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provedena je na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca, te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju.
Na temelju relativnog položaja pojedinih zvanja u prethodnom razdoblju napravljena je prognoza njihovog položaja u budućnosti. Osim toga, u obzir su uzeti strategije i planovi gospodarskog razvoja odnosno razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađene su preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe.
Pri tome su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Preporuke se odnose ne samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. Budući da se neki obrazovni programi ne provode na području nekih lokalnih tržišta rada, preporuke se u njihovom slučaju odnose samo na stipendiranje učenika i studenata koji pohađaju takve programe na drugim područjima, stoji u publikaciji.
Nedostatak kvalificiranih radnika, liječnika i inženjera
Na području Zagreba i Zagrebačke županije nedostaje cijeli niz obrtničkih zanimanja pa je preporuka HZZ-a da se poveća upis u trogodišnje programe za obrazovanje mesara, građevinskih radnika raznih profila, bravara, kuhara, konobara, elektroinstalatera itd.
Što se tiče četverogodišnjih programa obrazovanja, na zagrebačkom području nedostaje medicinskih sestara i tehničara, a kada su u pitanju sveučilišni studiji tu se, očekivano, preporučuje upis medicinara, inženjera, matematičara, fizičara itd.
S druge strane, preporučuje se smanjenje upisa u niz četverogodišnjih programa poput onih za veterinarskog tehničara, ekonomista, prehrambenog tehničara, odjevnog tehničara itd.
Preporuča se smanjenje upisa na politologiji, prometu, filozofiji…
Također, preporučuje se smanjenje upisa na sveučilišne programe Politologija, Filozofija, Promet, Poslovna ekonomija, Agronomija itd.
Slične potrebe za zaposlenicima su i na području Splita gdje se također preporučuje povećan upis u cijeli niz trogodišnjih programa poput građevinaca raznih profila, vozača, ugostiteljskih zanimanja, automehaničara itd. Što se tiče četverogodišnjih programa, na splitskom području su traženi medicinari, hotelijerski tehničari, pomorski nautičari, elektrotehničari itd.
Kada su u pitanju sveučilišni i stručni studiji, tu je također potražnja za inženjerima raznih profila, medicinarima, arhitektima, ali i profesorima jezika.
S druge strane, kada su u pitanju četverogodišnji programi, trebalo bi smanjiti broj upravnih referenata, ekonomista, kemijskih tehničara…
Što se tiče stručnih i sveučilišnih programa, kao i drugdje i tu je višak ekonomista, pravnika, politologa itd.
Osim u ova dva najveća grada, slična je situacija i u cijeloj zemlji, tako da je najbrži put do posla kroz obrazovanje u nekom od trogodišnjih programa, a kada su u pitanju oni koji žele na fakultet, najbolji odabir su oni iz STEM područja.
U Hrvatsku oko 16. siječnja stiže kontigent od 24 pilota i njihovo pobijanje počinje odmah nakon obavljanja carinskih formalnosti.
Na gradilištu Pelješkog mosta trenutačno su u tijeku radovi na rušenju starih stupova, koji su izgrađeni za prijašnjih radova na tom mostu prema starom projektu od kojeg se u međuvremenu odustalo.
U Hrvatskim cestama kažu da je obavljeno i završno ispitivanja testnih pilota (konstrukcijski element nalik ukopanom stupu, kojim se omogućuje temeljenje građevine na slabo nosivu tlu; naziva se i šip, dok je pilon stup visećega mosta koji prenosi opterećenje s glavnoga užeta ili kosih vješaljaka na temelj i u tlo) nakon njihove dopreme na gradilište te da 9. siječnja počinje njihovo pobijanje kako bi se provjerila adekvatnost odabrane opreme i potvrdile sve predviđene procedure kod izvedbe glavnih radova na temeljima mosta. Nakon toga, krajem ovog mjeseca započinje i pobijanje stalnih pilota na stupnim mjestima.
Prema podacima koje smo dobili iz Hrvatskih cesta, prvi kontingent od 24 pilota i to za stupna mjesta S7 i S8 stiže u Hrvatsku oko 16. siječnja, a njihovo pobijanje počinje odmah nakon obavljanja carinskih formalnosti i završnih ispitivanja pilota prije ugradnje.
Troškovi temeljnja
U Hrvatskim cestama kažu da bi prema dosadašnjim spoznajama, troškovi temeljenja trebali ostati u okviru predviđenih vrijednosti. No s obzirom na to, napominju u toj tvrtki, da se radi o temeljenju na dubinama većim od 120 metara, u krškom terenu, a imajući u vidu činjenicu da se, prema ugovoru, obračun radova provodi prema stvarno izvedenim količinama, manja odstupanja su ipak moguća.
Za temeljenje Pelješkog mosta, prema važećem projektu i građevinskoj dozvoli predviđeno je pobijanje 148 pilota. A oprema za pobijanje pilota stigla je krajem prošle godine na gradilište mosta koji će spojiti Hrvatsku. Nju je doteglio brod za specijalne terete Zhen Hua 7 koji je dug više od 240 metara. Na njemu su bila dva remorkera za postavljanje sidara, jedno plovilo za zabijanje pilota i jedna teglenica za prijevoz tereta.
Zhen Hua 7 putovao je oko mjesec dana od kineskog Šangaja do Luke Ploče u koju je uplovio kako bi obavio svu potrebnu carinsku proceduru prije nego je otplovio na mjesto gdje će se graditi most. Na brodu su bila i dva probna pilota, od kojih je jedan dug čak 130 metara.
Branko Medak ili, kako ga volimo nazivati, Neretvanski slavuj u novu godinu ulazi s novim projektom. Na svoj FB profilu je napisao:
– Nova godina donosi i nove projekte. Neopisivo mi je zadovoljstvo najaviti vam prvi od njih, i to duet s velikim umjetnikom Tedijem Spalatom… Uskoro “Jutro jutra mog” …
Tekst pjesme i glazbu napisao je dobro nam poznati Denis Batinović – Pekma, a aranžman potpisuje Eduard Botrić.
Za Branka je prošla godina bila vrlo uspješna: potpisao je ugovor s Croatia recordsom i snimio svoj prvi samostalni album Dalmacija uvik fali, na Splitskom festivalu publika ga je nagradila Brončanim galebom, u duetu s Davorom Radolfijem otpjevao je Karmu južnjačku, s Tri tenora je razgalio publiku i žiri na opuzenskim Melodijama, sa svojim Vertigom snimio je spot za pjesmu Kad zapiva Dalmacija… Kako je najavio, bit će toga još…
