-

Gori blato, bura još više raspirila vatru

Nešto iza 13 sati  buknuo je požar u blizini Metkovića. Gori blato između Vida i Gabele. Plamen ide i do nekoliko metara u vis, a bura uvijek može dodatno raspiriti vatru.

NOVO OBVEZNO CJEPIVO – Djeca rođena u 2019. cijepit će se protiv pneumokoka

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije krajem godine objavio je Kalendar cijepljenja u Hrvatskoj u 2019. godini, u kojem stoji jedno posve novo obvezno cjepivo. Od 1. siječnja, sva novorođena djeca će s navršena dva mjeseca života primiti cjepivo protiv pneumokoka.

Ovo cjepivo bebe će primati uz tzv. „6u1“ cjepivo protiv difterije, tetanusa, pertusisa, dječje paralize, H. influenzae tipa B i hepatitisa B.

– Većina zemalja Europske unije cijepi protiv pneumokoka, sad smo se i mi svrstali među njih. Prvenstveno se cijepe mala djeca s navršena dva mjeseca života, potom s četiri i s 12 mjeseci, dakle u tri doze. Radi se o cjepivu protiv bakterije Streptococcus pneumoniae koja može prouzročiti upalu srednjeg uha, gornjih dišnih puteva, pluća, ali može izazvati i upalu moždane ovojnice, tj. meningitis. Cjepivo je važno jer štiti od teških oblika infekcija ove bolesti, a iako se cijepe djeca, ovim se štite i ukućani s obzirom da su infekcije pneumokokom česte – kaže dr. Miljenko Ljubić, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

Pneumokok je jedan od najčešće zabilježenih uzročnika bakterijemija i meningitisa u djece i odraslih. Kako pojašnjava Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), sve češće je prisutna rezistencija pneumokoka na konvencionalne antibiotike, što iziskuje pronalaženje drugih efikasnih metoda kontrole bolesti – kao što je cijepljenje.

Iako je upala srednjeg uha najčešća klinička manifestacija pneumokokne bolesti kod djece, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje kako u Hrvatskoj godišnje od pneumokokne pneumonije oboli oko 230-ero djece mlađe od pet godina, a 12-ero djece mlađe od pet godina oboli od pneumokoknog meningitisa.

Prema podacima HZJZ-a, od ukupnog broja prijavljenih bakterijskih meningitisa 2016. godine, tek u polovici prijava naveden je uzročnik i u tim je prijavama u 50 posto kao uzročnik naveden pneumokok.

Dubrovnik je poznat po slaboj procijepljenosti male djece protiv ospica, zaušnjaka i rubeole, a prošla godina ostat će upamćena po pojavi ospica. Posljednji objavljeni podaci govorili su o 17 evidentiranih slučajeva ove zarazne bolesti, sve je rezultiralo raspravama o učinkovitostima, ali i strahu roditelja od štetnosti cijepljenja.
Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a objavila je podatke o neželjenim reakcijama cijepljenja u 2017. godini. Prijavljeno je 146 nuspojava nakon cijepljenja te godine, od toga 106 na obvezna cjepiva, uglavnom su to bile lokalne reakcije.

Prodavali rabljena vozila za gotovinu, dio zadržavali za sebe

Služba kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske provela je kriminalističko istraživanje u sklopu kojeg je dvoje hrvatskih državljana prijavljeno za više kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta te su kaznene prijave dostavljene Općinskom državnom odvjetništvu u redovnoj zakonskoj proceduri.

Naime, utvrđena je sumnja da je 57-godišnjak, kao osnivač trgovačkog društva iz Dubrovnika koje se bavi kupoprodajom rabljenih osobnih vozila, počinio više kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, dok je za drugoosumnjičenu 52-godišnjakinju, utvrđena osnova sumnje da je kao direktorica istog trgovačkog društva, počinila kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, pomaganje u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju, kao i kaznena djela krivotvorenja službene i poslovne isprave i povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.

Kaznena djela počinjena su na način da su osumnjičeni, u razdoblju od 2010.do 2018.godine, dogovarali kupoprodaju rabljenih vozila s kupcima plaćanjem u gotovini te dio naplaćenog novčanog iznosa zadržavali za sebe, umjesto polagali na račun trgovačkog društva. Drugoosumnjičena je istovremeno ispostavljala neistinite račune, na kojima je umanjivala stvarno naplaćenu cijenu vozila, kao i račune o popravku vozila, iako usluga nije izvršena, a sve da bi se prikrila činjenica da je dio novca od prodaje vozila prisvojen te navedena u poslovnim knjigama nije evidentirala stvarne prihode ostvarene prodajom rabljenih vozila i pružanjem usluga popravka vozila čime je onemogućen pregled ostvarenih prihoda trgovačkog društva, a posljedično i stvarnih obveza po osnovu plaćanja poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja da su kaznenim djelima počinili materijalnu štetu na teret trgovačkog društva za ukupni novčani iznos od preko 450 000 kuna.

Od 1. siječnja jeftinija hrana, lijekovi i pelene: Izračunali smo koliko je pojeftinila potrošačka košarica

Svi vodeći trgovački lanci u zemlji ponudili su jučer, prvog dana primjene smanjenog PDV-a na meso, voće, povrće, ribu i jaja, znatno niže i akcijske cijene tih proizvoda. Pojeftinjenja, primjerice, traženijih pilećih, svinjskih i goveđih proizvoda kreću se i do trideset posto, ali nigdje se ne radi o sniženjima manjim od deset posto, koliko se moglo i očekivati zbog smanjenja stope PDV-a od 1. siječnja.

Bivši predsjednik Uprave Konzuma Drago Munjiza procjenjuje da se u prva četiri mjeseca može očekivati smanjenje cijena proizvoda, na koje je PDV gotovo prepolovljen, za deset posto.

– Kada imate smanjenje porezne stope na proizvod za 13 indeksnih poena, onda se to kroz cijenu u trgovini obično iskazuje kroz pojeftinjenje od 9,6 posto. Trgovci to obično zaokruže na devet ili deset posto. Sve iznad toga je zadiranje u trgovačku maržu, a jasno je da neki trgovački lanci možda mogu posegnuti i u smanjenje svoje marže – komentira Drago Munjiza. Naš sugovornik ovotjedna smanjenja cijena na meso, voće, povrće, ribu i jaja od trideset i više posto smatra uobičajenim marketinškim potezima.

 

Ušteda

– Ovdje govorimo o dijelu proizvoda, poput nekih vrsta povrća, koji imaju vrlo izraženu sezonalnost u opskrbi, a samim time i u cijenama. Što će se kasnije događati s cijenama takvih proizvoda ovisi o nizu faktora – upozorava Munjiza.

U svakom slučaju, najava ministra financija Zdravka Marića, dana prilikom slanja paketa zakona sa smanjenjem PDV-a na hranu u Sabor, da će četveročlana hrvatska obitelj zbog smanjenog PDV-a na ključne prehrambene proizvode godišnje uštedjeti 872 kune, mogla bi se pokazati točnom.

Naime, ako novo oporezivanje na dio prehrambenih artikala primijenimo, primjerice, na cijene devet proizvoda (najtraženije vrste piletine, svinjetine, pastrva, jabuka, banana, jaja…) koje od jučer vrijede u jednome od naših najvećih trgovačkih lanaca, dolazi se, usporedbom s cijenama koje su vrijedile u prosincu lani, do ukupnog pojeftinjenja od 23 kune i 66 lipa. Kada tome dodamo cijene pelena, na koje se od prekjučer također primjenjuje snižena stopa PDV-a, dolazimo do ukupne uštede od 35 kuna, što bi na godišnjoj razini moglo donijeti uštede o kojima je govorio ministar financija.

U paketu proizvoda koji smo analizirali, a koji predstavlja redovite, a ne akcijske cijene jednog od naših najvećih trgovačkih centara, kilogram piletine pojeftinio je za dvije kune i 40 lipa, pola kilograma svinjskog buta za tri kune i 65 lipa, kilogram banana za kunu i 91 lipu, a svježa pastrva za tri kune i 84 lipe.

Efekti smanjenja

Za povoljan učinak kresanja PDV-a na meso, povrće, voće, ribu i jaja ključan je velik broj proizvoda s polica naših trgovina na koje se porezno smanjenje može primijeniti. Tako su nas iz Kauflanda izvijestili da su snizili cijene više od 130 vrsta svježeg mesa i ribe, oko 20 vrsta jaja, više od 50 vrsta pelena i više od 170 različitih vrsta voća i povrća.

– Efekte smanjenja stope PDV-a prenijeli smo na naše kupce kroz niže maloprodajne cijene već od 1. prosinca prošle godine – ističu u Kauflandu, koji nije bio jedini trgovački lanac koji je primjenjivao niži PDV na dio prehrambenih proizvoda i prije stupanja zakona na snagu. Početkom prosinca lani smanjenom poreznom opterećenju cijene mesa, povrća, voća, ribe i jaja prilagodio se Lidl. U tom trgovačkom lancu nove, snižene cijene objavili su za 2000 proizvoda.

Tržnice

– U Konzumu oko 2000 artikala ima nižu cijenu, čime na svoje kupce prenosimo cjelokupni iznos ušteda koje su rezultat sniženja PDV-a na određene kategorije proizvoda sa 25 na 13 posto – kazao nam je član Uprave Konzuma za nabavu i marketing Zoran Mitreski. U Sparu su nam naveli kako su cijene 1500 proizvoda u njihovim trgovinama smanjene za više od 9,6 posto, koliko donosi porezno rasterećenje.

– Spar Hrvatska snizio je cijene proizvoda sukladno odluci Vlade o smanjenju PDV-a na svježe meso, ribu, voće, povrće, jaja i dječje pelene sa 25 na 13 posto – priopćili su nam iz te kompanije.

Kad je u pitanju efekt smanjenog PDV-a na meso, voće, povrće, ribu i jaja u ponudi domaćih tržnica, Jutarnji se obilaskom najpoznatije zagrebačke tržnice Dolac uvjerio u pojeftinjenja koja je donio smanjeni PDV. Tako kilogram rajčice na Dolcu sada više nećete morati platiti deset kuna, već sedam, kilogram limuna i klementina pojeftinio je za dvije kune, odnosno sada košta pet kuna, dok je cijena kile tikvica pet kuna niža i stoji deset kuna, ispričali su nam trgovci.

– Jaja kupujem uvijek na istom štandu i danas sam ih platila šest kuna umjesto osam – ispričala nam je Marija Vidović, dodavši da su prodavači naglasili da je cijena niža upravo zbog manjeg PDV-a.

S druge strane, iz mnogih mesnica rekli su nam da se tek pripremaju za uvođenje novih cijena pa se rijetko koja od njih mogla pohvaliti nižim cijenama. Jedna od mesnica na Dolcu, koja je snizila cijene zbog smanjenog PDV-a, je Francek. Njihov buncek, primjerice, od 1. siječnja više ne stoji 35,90, već 29,90 kuna, rekla nam je mesarica Snježana Grgac, a svinjski lungić jeftiniji je čak osam kuna pa sada košta 67 kuna. Osim Franceka, cijene je snizila i mesnica Vajda gdje sada, poručio nam je mesar Josip Radatović, svinjski kare košta 26,90 umjesto ranijih 28,90 kuna. Isto toliko snizili su i cijenu vratine.

Najavljene kontrole

Mnoge će razveseliti činjenica da je i riba pojeftinila, pa su tako sada orada i brancin deset kuna jeftiniji.

– Orada više ne košta 85 kuna nego 75, a lignje, koje su prije stajale 130, sada se mogu kupiti za 120 kuna – kazala nam je Milena Vujasinović iz ribarnice Ora Adriatica.

S obzirom na to da siječanjsko nije jedino smanjenje poreznog opterećenja na hranu posljednjih godina, a bilo je pritužbi kako se dio proizvođača i trgovaca u formiranju cijena nakon smanjenja poreza ponaša kao da se ništa nije dogodilo, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić još je prije najnovijih poreznih izmjena najavio kontrole tržišta koje će pokazati jesu li istaknute cijene u skladu s pripadajućim poreznim izmjenama.

Piše: Vedran Marjanović,Lea Balenović  /jutarnji.hr

Vinarija Volarević: oni stvaraju tradiciju

Ako vam treba kaplja optimizma, kaplja vrhunskog vina, inspiracija za bolje sutra svratite do Volarevića u Metković. Četri sina i otac, vrijedni, sposobni, pametni, uigrani prava su neka bolja Hrvatska i odmah priznajem da su mi Volarevići jedna od najdražih vinskih priča. Jednako ćete uživati u druženju s njima kao i u njihovim vrhunskim vinima, Vinariju Volarević pronaći ćete preko puta Vrtnog centra Prud u Metkoviću.

Moderna vinarija napravljena je 2014. godine usred rasadnika i staklenika, pa je njihovim gostima poseban gušt na putu do vinarije i elegantne kušaonice razgledati stare masline u pitarima, mlade u teglama, sadnice agruma i raznog voća i cvijeća. Upravo u ovoj vinariji pod majstorskom palicom mladog talentiranog enologa mr.sc Josipa Volarevića, najmlađeg od četvero braće, rođeno je najbolje sortno bijelo vino Balkana. Tu nagradu je Pošip Volarević berbe 2015. osvojio na prestižnom natjecanju BIWC 2016. godine u Bugarskoj.

Rose Volarević je već treću godinu za redom vino koje se najbolje ljubi s kamenicama po ocjeni međunarodnog žirija na Dubrovnik Winefestu. Na IWC u Beču prošle godine Volarevićev Plavac Gold edition berbe 2013. osvojio je zlato,… To je samo dio prestižnih nagrada kojima se danas diči ova vinarija. A posve su mladi…

– Naša krilatica je: Mi stvaramo tradiciju. Naš dida je bio poznat da ima dobro vino, ali to je bilo malo, nije to nikakva tradicija u smislu bavljenja vinarstvom kao poslom. Nemamo mi neku vinsku povijest da bi se na nju nešto sad kačili i stoga je naša krilatica: Mi stvaramo tradiciju, mi smo je pokrenuli i to je to – veli Mate Volarević.

Rasadnik „Prud“ u Metkoviću je već decenijama nadaleko čuveno mjesto. Ali tek posljednjih godina veže ga se uz vino. Rasadnik, kojeg je utemeljio otac Rade Volarević, najveći je rasadnik u Hrvatskoj, mjesto iz kojeg se, moglo bi se reći, ozelenjuje cijela Lijepa naša.

– Četiri smo brata: Dražen i Petar vode rasadnik, ja sam kao ekonomista direktor, a Josip je enolog, drži vinariju, a ćaća je uvijek ovde, pod prismotron to sve drži i tako je to koncipirano – kaže Mate Volarević. A otac Rade ga sluša pa će sa smješkom: „Četiri sina trebalo je to rasporedit. I odmah sam im reka: ako nećeš bit najbolji nemoj se ni vatat posla. Treba težit tome da postaneš vrh, ako nisi vrh nemaš ti tu šta, kod nas prosječnost jednostavno ne prolazi.“ U vinarstvo su krenuli 2005. godine. I opet je „kriv“ otac, priznaju mu sinovi:

– Te godine otac je u biti prvi krenuo na Komarnoj u vinogradarstvo, on je tu godinu dana razgledavao kakvi su vjetrovi, kakav je položaj za uzgoj vinove loze, mi smo prvi dobili koncesiju na Komarni.

– Nisam uopće sumnjao u ovo. Kad sam počeo krčit ono dolje, Komarnu, za vinograd djeca samo gledaju, neće oni reć neću, samo gledaju.

Danas Volarevići na Komarni imaju 12 i po hektara vinograda, 80.000 loza. Tu je 90 posto plavac, a ostalo maraština i malo pošipa. Sadnja vinograda je krenula 2008. i 2009. godine. Teren se obrađivao skoro dvije godine.

– Pripremili smo teren za sadnju vinove loze dobro kao malo tko, nismo odmah išli u sadnju nego smo pustili godinu dana da se slegne zemlja. Sad je vinogradima deseta, jedanaesta godina – veli Josip Volarević.

Na Komarni nikad ništa nije sađeno, niti je bilo?

– Nikad ništa, bilo je borova, makije i poneka divlja maslina i bilo je pitanje hoće li loza uspjeti, ali pokazala se odličnim prostorom za vinograde. Postoje neki fenomeni na toj Komarni. Prvo ti stalni vjetrovi. Pošto je ekološka cijela regija, sumpor se bacao samo u dva navrata, a bakar je išao samo u dva navrata i to u početku razvoja vinove loze i cijelu godinu se s ničim nije prskalo. A to je sve moguće zbog stalnih vjetrova i visokih temperatura i vapnenačnog tla na Komarni.

A zašto plavci sa Komarne imaju bolje kiseline nego drugi plavci?

– Možda je to zbog velikih aplituda između dana i noći, vi dnevnu temperaturu imate 40, noćna dođe 25, list se hladi, loza ima vremena disati, odraditi sve šta treba, morate znati da je iznad 32 stupnja svaka biljka u jednoj vrsti šoka. Naša vinarija se bazira na sirovini, mi sve radimo da to izvrsno vino napravimo već u vinogradu. Mi smo stara rasadničarska obitelj, razumijemo se u to. U sedmom mjesecu uzmemo lišće loze i pošaljemo ga na analizu u Španjolsku i za pet, šest dana stigne nam točna analiza u kojoj se vidi što lozi u tom trenutku fali.

U ugodnom ambijentu kušaonice, koja je u sklopu vinarije napravljena i otvorena za javnost 2016. godine i to sredstvima EU fondova, propitujemo se tko su im gosti.

– Grupe vinskih entuzijasta uglavnom. Čuju za nas usmenom predajom pa nam se jave emailom ili mobitelom koji pronađu na našoj stranici. Nije nam namjera masovni turizam nego želimo da naša vina kušaju ljudi koji se zaista razumiju u vina. Većinom mi tu organiziramo i posjetu kompletnom rasadniku tako da tu zadržavanja budu malo duže i budu tu fine priče. Nije to ono grupa za grupom pa da je žurba nego kad se primi gost onda se zaista i zadrži i ajmo reć prenese mu se sva priča. Ostavimo dobar utisak i ti gosti nam se u pravilu vraćaju. A na vinogradu je u planu u budućnosti napraviti jednu posebnu priču za turizam.
U kušaonici otkrivam neobične boce. Iz iste godine po dvije berbe i različite maceracije. Uz sva lijepa vina Volarevića ova su zapravo najdragocjenija. Riječ je o istraživanju plavca malog kakvog nikad do sada nije bilo, a u sklopu pripreme svog doktorata ga već nekoliko godina radi enolog Josip Volarević. Doktorat nosi naslov „Utjecaj trenutka berbe i duljine maceracije na kakvoću i potencijal plavca malog“.

– Već tri godine se ovdje radi na i itraživanju tehnologije plavca malog i ovdje možete vidjeti različite tipove maceracija i različita vremena berbe. Prva berba je kad svi mi beremo plavac, a druga berba je ona koju smo od tog vremena odgodili 2 tjedna. Tu je maceracija 7 dana, 21 i 45 dana i to provedena u oba slučaja, u vremenu prve berbe i u vremenu druge odgođene berbe. To istraživanje nikad nitko do sada nije radio. Krenuli smo s tim prvi put 2014., a sa prvim rezultatima krećemo 2015. godine pošto je 2014. bila malo kišna.

Ovo što je buteljirano tu su eksperimentalna vina. Da li je ove boce moguće kupiti?

– Za sada nije, ali ništa se nije radilo na malo bazi, nije eksperiment i doktorat tako da je netko to radio u maloj kanti od 20 litara vina nego se sve radilo po dvije tone. Tako da svakoga imamo više od tisuću i nešto boca.
Što će bit s tim?

– Pa vidjet ćemo, to će vjerojatno bit za strukovne škole i kad ovdje dođu na obučavanje tako da malo upoznaju, da vide različitosti. Ova vina će kao takva ostati mlada, ona nisu išla u drvo, nisu imali doticaja s ničim, čak i čep koji je na njima je onaj koji ne može propustit zrak. Dakle radilo se samo na tehnologiji tako da se vidi različitost i tako smo radili s berbama 2015., 2016. i 2017., tri godine za redom.

Na analizu Josip Vlarević sva ova vina, sve berbe i maceracije šalje na najveći institut za vina u Bordeauxu. „Tu dva najveća stručnjaka za polifenole u svijetu rade analize za ova vina. Za šest vina što sam ja slao vidite koliko detaljna je analiza, analizu jednog vina dobijem na 14 stranica“, pokazuje nam Josip.

– Istraživanje u okviru tvog doktorata bi zapravo moglo donijeti puno novih saznanja o plavcu malom kao sorti i njegovim vinima?
– U tome i jest stvar! Kad uzmete knjigu o merlotu, cabernetu, syrahu vi dobijete iz nje sva saznanja o toj sorti i njenim vinima, o plavcu malom takva knjiga ne postoji. Postoje knjige o plavcu malom, ali ne takve u kojima ćete ga potpuno upoznati, ostalo je dosta toga o njemu neistraženog. Ima nas enologa koji radimo plavac i svake godine većina nas malo zna o njemu. Nitko nije radio takvo istraživanje da ga u podrumu isprati do kraja.

 Svaka čast, sjajno istraživanje!

– Školova san ga za to! Nisan ja u njega malo uložio! – poentirao je uz smijeh otac Rade Volarević. – Josip je već sa 14 godina otišao na srednju poljoprivrednu u Zagreb i onda je dalje sam sebe odredio kud će. To je dobar pogodak za cijelu obitelj, ne bi se mi ovako razvili da on nije postao ovako dobar enolog. Ja vidim koliko je on u vinariji, nema šanse da nekoga platiš i natiraš da ovoliko stoji u vinariji, on je tu i u podne i u ponoć. A druga stvar ni Josip se kao enolog ne bi mogao ovako profilirat da je u tuđoj vinariji. Nema šanse da mu neki gazda kaže „aj se ti sad igraj sa nekih pet tona grožđa i istražuj“.

– Cilj svega ovoga je da u Hrvatskoj radimo plavce kojih se nećemo stidjeti. Krenete li danas kušati deset plavaca uvijek se nađe nešto što vas razočara, a to ne smije biti za vrhunsku dalmatinsku sortu, najbolju našu crnu sortu, a koje mi u biti imamo vrlo malo, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ima samo 1200 hektara plavca malog. Znači mi moramo raditi plavce takve da kad netko vidi vino plavca malog da je odmah „vauu“ i to mora biti biti svaki naš autohtoni plavac mali ako želimo živjeti od toga – rekao nam je na rastanku Josip Volarević.

Piše Meri Šilović/Slobodna Dalmacija

OBAVIJEST Sutra bez vode korisnici u Ulici kralja Zvonimira

Iz komunalnog poduzeća Metković d.o.o. obavještavaju korisnike  vodnih  usluga da će sutra, 3.1.2019 (četvrtak) u Ulici kralja Zvonimira  doći do obustave u opskrbi vodom u vremenu od 08:00 do 11:00 sati, zbog radova na vodoopskrbnoj mreži. Ukoliko to vremenski uvjeti ne budu dozvoljavali, radovi se odgađaju za sljedeći dan.

Gradu Metkoviću odobreno 5,3 mil. kuna za projekt ‘Zaželi i ostvari’

Gradu Metkoviću su odobrena bespovratna sredstva EU-a za projekt Zaželi i ostvari u iznosi od 5,3 mil. kuna. Tim povodom je gradska uprava uputila priopćenje za javnost koje prenosimo u cijelosti.

Gradu Metkoviću je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Odlukom o financiranju od 29. listopada 2018. godine odobrilo financiranje projekta ‘Zaželi i ostvari’ u bespovratnom iznosu od 5.3 milijuna kuna.

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Zaželi i ostvari Grad Metković je potpisao 2. siječnja 2018. godine s Ministarstvom rada  i mirovinskog sustava i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, te od tog datuma kreće provedba projekta koja će trajati 30 mjeseci.

Projekt je sufinanciran  sredstvima iz Europske unije, u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, iz Europskog socijalnog fonda u 100%-tnom iznosu.

Partneri u projektu su:

  • Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Dubrovnik
  • Centar za socijalnu skrb Metković
  • Općina Kula Norinska
  • Udruga Dobra

Ovim projektom će se osnažiti i unaprijediti radni potencijal 35 teže zapošljivih žena s područja grada Metkovića i Općine Kula Norinska, te potaknuti socijalnu uključenost  i povećati razina kvalitete života 140 krajnjih korisnika. Uz to, ženama koje budu uključene u projekt biti će omogućen dodatni program obrazovanja u skladu s realnim potrebama na tržištu rada kako bi se u konačnici povećala njihova zapošljivost i nakon završetka provedbe projekta.

Ovo je trenutno i najveći ugovoreni iznos unutar programa Zaželi-program zapošljavanja žena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, te predstavlja još jedan od velikih uspjeha Grada Metkovića i njegovog projektnog tima u povlačenju bespovratnih sredstava iz Europskog socijalnog fonda.

ŽIVE JASLICE | Uprizorenje Isusova rođenja u Međugorju

Zajednica Cenacolo i ove je godine uprizorila Isusovo rođenje u Betlehemu ispred crkve sv. Jakova u Međugorju. Triput su ove godine napravili žive jaslice, posljednji put sinoć nakon večernje sv. mise.

Mnoštvo ljudi se natiskalo oko impresivne scenografije betlehemske štalice. Osim članova zajednice, u predstavi su sudjelovala djeca iz Međugorja.

Kako je to sinoć bilo, možete pogledati u našoj fotogaleriji…

Zalepršale prve pahulje nad gradom, cestari su spremi…

Evo i nama pokoja pahulja! Više za vidjeti, nego za uživati u snijegu… Žaba i Rujnica su zavijene u snježni oblak pa bi mogle i zabijeliti.

Temperatura je stupanj iznad nule… Ovih dana će biti izrazito hladno. Stoga zaštitite vodomjere, slavine, agrume, unesite biljke u posudama u zaštićeno.

Cestarska služba je spremna za posipanje kolnika…

 

Kako što sigurnije voziti autocestom po snijegu i ledu…

Vožnja po snijegu i ledu je najzahtjevnija, a posebice se to odnosi na vožnju gorskim predjelima. U zimskim uvjetima, kada snijeg obilnije pada, osnovni je savjet da svi koji mogu odgode svoje putovanje, ali to, dakako, nije uvijek moguće, pogotovo ako se na putovanje mora zbog posla. No, mnogi ne žele ili ne mogu odgoditi ni odlazak na skijanje, pa se svakako treba dobro pripremiti i na putovanju voziti što sigurnije. To se jednako odnosi na vozače koji zimi putuju kroz Liku i Gorski Kotar, kao i one koji odlaze na skijanje u Alpe.

Za posipanje autocesta osigurano je 50.000 tona soli

I zimi je – baš kao i ljeti – sigurnije putovati autocestom nego lokalnim cestama. Zimska služba Hrvatskih autocesta spremna je za zimske uvjete. Konkretno, 800 radnika te 178 teretnih i specijalnih vozila (posipači, snježni plugovi, ralice do 4,8 m širine, bočne ralice, bočni odbacivači snijega) spremni su za 24-satni rad, a HAC kaže da trenutačno raspolažu s 50.000 tona soli, od toga oko 570 tona kalcijeva klorida za mokro soljenje kod izrazito niskih temperatura.

Ovo su najbolje zimske gume…

Ujedno upozoravaju vozače da je zimska oprema – četiri zimske gume (M+S) ili četiri ljetne gume s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg koji se postavljaju na pogonske kotače – na kontinentalnim dijelovima autocesta obvezna do 15. travnja. Osim toga, savjetuju vozače da se prije kretanja na put informiraju o stanju na autocesti i njezinoj prohodnosti, te da svoju vožnju prilagode uvjetima na autocesti i prometnim znakovima na njoj. Naiđete li tijekom vožnje na ralicu, preporučljivo je voziti iza ralice, a ne ju pretjecati, koliko vam god to zamorno izgledalo. Kod obilnijih padalina na autocesti ralice rade u tzv. baterijskoj formaciji (dvije ralice u jednom smjeru) i nije ih moguće pretjecati. Ne zaboravite održavati siguran razmak od ralice, kao i od svih drugih vozila na autocesti.

I kad nema padalina tijekom zimskih mjeseci treba posebno paziti, što znači da treba prilagoditi brzinu i opreznije voziti na mostovima i vijaduktima jer se radi o mikroklimatskim zonama i uvijek je moguća nagla promjena vremenskih uvjeta (npr. ledana kiša koja se ledi trenutačno u dodiru s tlom). Stoga ta područja zimska služba stalno preventivno posipava. Ali, oprez, za vrijeme snježnih padalina uloga zimske službe je osigurati prohodnost, što u situacijama obilnijih snježnih padalina podrazumijeva i do 10 cm snijega na kolniku. To svakako ne znači da se snijeg ne uklanja odmah s početkom snježnih padalina već se po prolasku ralice za vrijeme padalina stvara novi snježni pokrivač, koji se čisti odmah u slijedećem ciklusu.

– Često se događa da pojedini vozači pretječu ralice, a da nisu ni svjesni koliko je takav pothvat riskantan i opasan. Činjenica je da vozači podcjenjuju vremenske uvjete i odlaze na put nespremni. Vožnja u zimskim uvjetima zahtijeva stanovitu vještinu i iskustvo, ali uz prikladnu zimsku opremu većina problema i zastoja bila bi kudikamo manja. Vozači moraju biti svjesni zakonske obveze zimske opreme te da cesta, dok snijeg pada, ne može biti „crna“ – jer to ne može osigurati niti jedna zimska služba u drugim državama sa sličnim klimatskim uvjetima – kažu iz HAC-a.

Bura na određenim dionicama

Poseban problem u situacijama obilnijih padalina stvaraju tegljači bez zimske opreme te su ujedno i opasnost za sve korisnike autocesta. Timovima zimske službe ti isti tegljači otežavaju rad. Na nekim je dionicama naših autocesta problem i jak vjetar. S obzirom na blizinu Velebita u odnosu na autocestu, nadmorsku visinu i blizinu mora, dionica autoceste A1 od čvora Sv.Rok do čvora Posedarje na autocesti A1 te dionica od tunela Tuhobić do čvora Kikovica na autocesti A6 najugroženije su dionice na koje utječu udari vjetra, najčešće bure. U tim uvjetima, dionica se zatvara za sve ili pojedine skupine vozila. U uvjetima kada je vjetar jak, ali još nisu stečeni uvjeti za zatvaranje dionice, dionicom se prometuje uz ograničenje brzine kretanja vozila. Vozačima se savjetuje savjesna i odgovorna vožnja, odnosno vožnja sukladno uvjetima na cesti i ograničenjima brzine – savjetuju iz HAC-a, prenosi Večernji List.

Zadnje objavljeno