-

3. HNL Kominjanin Marin Oršulić novi je trener Neretvanca

Bio je ponajbolji igrač NK Zagreba, a sad u 31. godini sjeda na klupu Neretvanca! Skupio je preko 100 nastupa u HNL-u!

Trećeligaš iz Opuzena, NK Neretvanac, objavio je na svojim službenim stranicama da je njihov novi trener Marin Oršulić. 31-godišnji Kominjanin u karijeri je igrao za Jadran LP, Zagreb, Khazar Lenkaran, Zadar, CSKA Sofiu, Tromso, Omoniu i Seongnam.

Na nedavno održanoj Skupštini kluba, Uprava je obećala da će novi trener biti iz Doline Neretve što je imenovanjem Oršulića i potvrđeno. Uz mladog trenera, cilj Neretvanca ove sezone je afirmacija mladih igrača.

Uređuje se obala Neretve za atraktivnu utrku ‘osmerca’ i proslavu blagdana sv. Ilije

U subotu, 13. srpnja od 8:30 do 10:30 održat će se 5. po redu utrka osmeraca Neretva open u organizaciji VK Neretvanski gusar. Start utrke bit će kod Kule Norinske a cilj ispod Lučkog mosta u Metkoviću.

Uobičajeno, nezaobilazni dio proslave blagdana sv. Ilije proroka održava se uz obalu Neretve, točnije na Šetalištu 116. brigade gdje će ugostitelji nuditi pečenu janjetinu. Mnogi će poželjeti ovu deliciju… Djelatnici Neretvanskog sliva su upravo pokosili travu u ovom dijelu korita rijeke pa je sve spremno za otvaranje pečenjarnice na otvorenom.

KAOS KOD MOSTARA Radnici ‘Aluminija’ blokirali cestu, mostarski gigant pred gašenjem

Na magistralnoj cesti M17 nedaleko od Mostara jutros u 9 sati počela je blokade ceste koju su organizirali radnici Aluminija, a zbog neizvjesne sudbine tvornice pred gašenjem.

Radnici su su uglavnom smireni, ali i bez velikih očekivanja kada je u pitanju nastavak rada Aluminija koji bi večeras u ponoć mogao ostati bez struje. Kako kažu, neće odblokirati cestu dok ne dobiju jamstvo za dotok električne energije.

Sa radnicima je i rukovodstvo tvrtke predvođeno direktorom Draženom Pandžom koji nije optimist jer se struja mora osigurati do 14:01 sati.

Kako je rekao, radnici blokadom artikuliraju nezadovoljstvo, a vozači koji su ostali zarobljeni na cesti nisu krivi za ovu situaciju.

– Tko je prava strana koja bi kupila Aluminij to trebate vidjeti Vlade FBiH, Vladu Hrvatske i male dioničare, rekao je Pandža.

Herceg i Bešlić među prosvjednicima

Na mjesto blokade došao je i gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić zajedno s premijerom HNŽ Nevenkom Hercegom.

– Iako nismo nadležni za ovaj problem, došli smo pokazati kako niste sami. Teška je situacija i toga smo svjesni. Jutros sam imao sastanak sa premijerom Novalićem koji mi je obećao da će Vlada FBiH zasjedati u petak. On je kazao da misli da petak nije prekasno, te da postoje tvrtke iz Engleske i Dubaija koje su zainteresirane za privatizaciju, rekao je Bešlić.

On je radnicima kazao kako postoje ljudi koji brinu za Aluminij, ali i da se mora priznati da je u prošlosti bilo grešaka.

Bešlić je kazao kako ne vjeruje da zarobljeni vozači snose bilo kakvu krivicu te da blokada prometa nije pravi način, na što su mu radnici dobacili kako ni oni nisu krivi za problem Aluminija.

– Ja mislim da se Aluminij neće ugasiti, zaključio je Bešlić.

Vozači putničkih automobila koriste zaobilazne puteve, dok su kamioni zarobljen jer se ne mogu okrenuti. Radnici propuštaju policiju i vozila Hitne pomoći.

Podsjećamo, pregovori Vlade Federacije BiH i Glencorea o spašavanju mostarske firme Aluminij su propali na jučerašnjem sastanku. Kako je rekao ministar Džindić, došlo je do promjene stajališta Glencorea nakon što su ponudili sufinancirati struju 50 eura po 1 MWh.

Kako je zaključeno u ponedjeljak, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nastavlja razgovore s potencijalnim investitorima.

Foto: Klix.ba

Obnavlja se ograda na Neretvinu pomoćnom igralištu

Ustanova za kulturu i sport koja upravlja sportskim objektima u gradu započela je s obnovom dotrajale ograde oko Neretvina pomoćnog igrališta.

Umjesto dotrajale žičane ograde bit će betonski zid visine jednog metra na koji će se postaviti panelna žičana ograda u istoj visini. Malo će se proširit i zavoji kod skretanja prema vrtiću i pored sportske dvorane.

Treba li i Hrvatska po uzoru na Njemčku imati ‘Idiotentest’ za neke vozače u prekršaju?

Izvanredni nadzorni liječnički pregled medicinsko je testiranje na koje policijska uprava/postaja upućuje vozača koji je zatečen da upravlja vozilom pod utjecajem alkohola iznad 1,5 promila, a da bi vratio oduzetu vozačku dozvolu. Najčešći je razlog zbog kojeg kronični alkoholičari više nikad ne sjednu za upravljač i daleko učinkovitiji simboličnih od zaštitnih mjera koje izriču prekršajni suci jer, da biste bili sigurni da ćete proći detaljne analize kojima će vas podvrgnuti, trebate ostati trijezni barem mjesec. Za mnoge se to pokaže prevelikim izazovm. Ako ne zadovoljite ponovno možete izaći na pregled tek za šest mjeseci.

U Njemačkoj su stvari još malo kompliciranije. Vozače koje uhvate za upravljačem s više od 1,6 promila alkohola ili pod utjecajem droga ostaje, dakako, bez dozvole, kao i osoba koja je prikupila 18 negativnih bodova. Ako i nakon isteka tog perioda Ured za izdavanje vozačkih dozvola  sumnja u sposobnosti osobe, traži specijalni medicinsko-psihološki pregled. Taj takozvani Test za idiote (Idiotentest) sprovodi se u tri faze: uz pomoć računala testiraju se koncentracija, refleksi i pažnja, zatim psiholozi specijalisti ispituju psihičku podobnost osobe i na kraju, kao kod nas, slijedi fizički pregled kako bi se isključila zloupotreba alkohola i droga. Između ostalog, uzimaju se uzroci urina i krvi.

Cilj je medicinsko-psihološkog pregleda da kod osobe koja je nakupila negativne bodove probudi savjest. Osoba koja zna da mora proći kroz sve to mora se za to dobro pripremiti. To znači da rade na tome da ne ponove grešku. Neki koji su dozvolu izgubili zbog alkohola ili droge pred testove apstiniraju ili se potpuno odriču pića i droge. Iz prvog pokušaja polovica vozača u spije proći test.

Zanimljivo je kako na Idiotentestu možete završiti i ako učestalo ponavljate isti prekršaj, primjerice parkirate na mjestu za invalide jer u Uredu za izdavanje vozačkih dozvola smatraju da je, ako stalno ponavljate istu glupost, legitimno pitati se što nije u redu s vama.

Godišnje na testu završi stotinjak tisuća Nijemaca i, što je očito iz samog naziva,  da pojavljivanje na testu vozačima stvara prilično neugodnosti i smatra se sramotnim. Sve to veselje i prilično košta, 350-750 eura, a plaća ga sam vozač. Želimo li zakomplicirati život recidivistima i injektirati koju kunu u naše siromašno zdravstvo evo prijedloga, ništa lošijeg od mnogih predloženih izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama o kojima čitamo ovih dana, piše udruga Bonus.

Meteoalarm u ‘žutom’: Tijekom noći možemo očekivati grmljavinsko nevrijeme

Pred nama je kratko razdoblje nestabilnog vremena u kojem možemo očekivati obilnije pljuskove i grmljavinu.

Danas će na srednjem i južnom Jadranu te u unutrašnjosti Dalmacije biti promjenljivo, poslijepodne te osobito navečer i u noći na srijedu uz kišu, pljuskove i grmljavinu. Mogući su izraženiji pljuskovi uz obilnije oborine. Vjetar jugozapadni i zapadni, uz nestabilnosti lokalno pojačan. More danju malo do umjereno valovito. Najviša dnevna temperatura od 27 do 29 stupnjeva.

Ovakvi vremenski uvjeti obilježi će i četvrtak, osobito prvi dio dana, kada će biti relativno svježije s temepraturom oko 24 °C. Puhat će slaba do umjerena bura.

S prolaskom hladne fronte nad naše će krajeve sljedeća dva dana još pritjecati sve hladniji zrak. Zatim ponovno toplije, ali ipak ne kao prošli tjedan.

FOTO Lutkarski mjuzikl ‘Složna obitelj’ ispunio Gradski park dječjim veseljem

Splitska Produkcija Z, vodeće dječje kazalište u Hrvatskoj po broju izvedbi predstava, i ove je godine gostovala na Metkovskom ljetu. Večeras je Gradskom parku pred mnoštvom djece izveden njihov lutkarski mjuzikl Složna obitelj, skladatelja, tekstopisaca i producenta Ive Lesića.

Složna obitelj je čak 15. mjuzikl koji potpisuje Produkcija Z u kojem je djeci predstavljena obitelj, kao osnovna i najvažnija cjelina njihovog odrastanja, sazrijevanja i života. Obitelj kao ishodište ljubavi, brige, dobrote i zajedništva. Složna obitelj dolazi u iskušenja pojavom čarobnjaka Zlika, ali u konačnici sloga pobjeđuje sve nedaće. Priča o mami, tati, Kreši i Tihani predstavljena je kroz 15 simpatičnih songova, među kojima je završni, Obitelj meni je sve glavna poanta priče.

Usvojen rebalans proračuna Županije, Jerković prozvao župana zbog zdravstva, sjednica prekinuta zbog Jambine vile

U Velikoj vijećnici upravo se održava 11. sjednica Županijske skupštine.  Prije početka sjednice vijećničku prisegu položila je vijećnica Made  Mačela (HDZ), a svoj mandat u mirovanje je  stavila vijećnica Gordana Mustapić. Sjednici je prisutno 35 od 41 vijećnika. Dnevnom redu dodana  je nova točka vezana uz funkcionalnu organizaciju sustava hitne medicine. Teo Andrić (HDZ) predložio je da se točka o prodaji vile Rašice raspravi kao zadnja točka, na što je Maro Kristić (MOST) predložio da se predmetna točka raspravi kao prva. Usvojen je prijedlog vijećnika Andrića.  Dnevni red je prihvaćen, vijećnici su desetak minuta proveli u raspravljajući o primjedbama na zapisnik s prethodne sjednice, nakon čega je i usvojen, nakon čega su uslijedila vijećnička pitanja.

Teo Andrić (HDZ) zatražio je od župana da izrijekom kaže koja su to četiri projekta od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku, a koja bi se trebala realizirati na području Županije, a drugo pitanje odnosilo se na projekt gradnje Kongresnog centra na Babinom Kuku. Konkretno, Andrića je zanima što je do sad napravljeno da bi se projekt realizirao.

– Radi se o strateškom projektu. Napravili smo i dvije studije koje su potvrdile opravdanost izgradnje Kongresnog centra, a utvrđeno je da postoji i turistička niša, u koju je Dubrovnik uključen, ali nam nedostaju kapaciteti. Vlada je iskazala potporu projektu. Za realizaciju su zaduženi Županija, Grad i Ministarstvo turizma. Prije nekoliko dana je održan i sastanak, na kojem je sudjelovao i Valamar koji pretendirao na vlasništvo zemljišta. Usuglasili smo se da će Grad i Valamar riješiti predmetni spor, te da se ide s razvojem projekta bez obzira o sporu. Nužno je napraviti i arhitektonski natječaj. Najbolje bi bilo da se projekt financira sredstvima EU, jer je procijenjena vrijednost oko 500 milijuna kuna. Razgovarali smo i o načinu upravljanja centrom. Zaključak je da se upravljanje treba povjeriti svjetskog agenciji, koja ima iskustva u ovoj branši. Jedno takvo pismo namjere smo već zaprimili – odgovorio je župan Dobroslavić te se osvrnuo na strateške projekte.

– To su Centar za gospodarenje otpadom, Pelješki most i pristupne ceste, zamjena 110-kilovatnog kabela od Hvara do Korčule te terminal za tekuće terete u luci Pločama.

Kristina Čurčija (SDP) postavila je pitanje vezano za nedostatak domova za starije i nemoćne, a istaknulo je da se domovi na području Županije trenutačno skrbe za 536 stalnih korisnika, a iznijela je i kako je u kratkom roku u dva navrata poskupjela nakanada koju korisnici plaćaju.  Prvi put za 25 posto, a drugi put za 15 posto. Posljednja odluka stupila je na snagu 1. srpnja.

– Na području Županije nalaze se četiri, odnosno pet domova. To nije dovoljno. Ovi domovi su u državnoj mreži, te dobivaju potporu Županije i države. Korisnici moraju jedan dio naknade platiti sami. Ne vidim u tome ništa sporno i boravak kod kuće košta. Pohvaljujem Općinu Konavle koja je izgradila svoj dom i Grad Dubrovnik koji kreće u izgradnju. Uz domove, dajemo potporu za njegu u kući, koja je potrebna 400-njak naših sugrađana. Razmišljamo kako povećati kapacitet, te o nadogradnji Doma za starije Dubrovnik. Doći će do poboljšanja, ali ne i do rješavanja problema. Povećanje cijene doma bilo je nužno.

Vijećnica Čurčija replicirana je da sigurno postoje korisnici koje si neće moći priuštiti plaćanje doma u iznosu od 3 600 kuna, te da je Županija trebala iznaći sredstava na drugi način.

– Sve osobe koje borave u domu, a nemaju sredstava za plaćanje naknade, mogu biti u domu, uz model koji je uspostavila država, njihova imovina onda ne ide nasljednicima, već im vlasnik postaje država.

Vijećnik Mihaljević (HDZ) upitao je župana što je s gradnjom autoceste od čvora Metković do Osojnika, te je ponovno aktualizirao pitanje zdravstvene zaštite u Neretvi informacijom da je dvoje od troje pedijatara otišlo u mirovinu.

– Autocesta je u svim našim planovima. Dobili smo potporu od Vlade i za ovaj projekt. Povezivanje Osojnika s čvorom Metković je od strateške važnosti. Izrada studije povjerena je HAC-u – kazao je Dobroslavić, te u odgovoru na sljedeće pitanje kazao da iako je prošlo puno vremena, tragedija u Metkoviću je još uvijek svježa.

– Zdravstvo u Neretvni,  nije drugačije od zdravstva u ostalim dijelovima države. Određene poteškoće postoje. U posljednje vrijeme dogodilo se nekoliko pomaka. Uspostavili smo dežurstvo, koje osigurava raspoloživost obiteljskih liječnika tijekom vikenda. Na inicijativu građana nabavili smo dodatnu opremu, a Ministarstvo je ugovorilo da se za izrazito hitne slučajeve može koristiti i bolnica u Mostaru. I ove godine smo ugovorili hitnu helikoptersku službu, koja pokriva cijelo naše područje. Voljeli bi da to preraste u cjelogodišnju službu, nadamo se da će to i dogoditi. Skoro je raspisan natječaj za Dnevnu bolnicu u Dubrovniku, kao i adaptaciju zagrade bivšeg suda u Metkoviću. Dva pedijatra su zaista otišla u mirovinu, ranije nego što je to dogovorno. Trebali su ostati raditi do listopada, odnosno do završetka specijalizacije dvoje specijalizanata. Našli smo rješenje kojim smo premosili to razdoblje.  Sve financijske probleme, osim sanacije OB Dubrovnik, možemo riješiti sami, a za to trebamo pomoć države.

Krešimir Kuran (SDP) upitao je li Županije dobila na uvid ugovor potpisan s bolnicom u Mostaru, a zanimalo je kad će javnosti biti prezentirana Studija izvedivosti Centra za gospodarenje otpadom.

– Ministarstvo zdravstva je potpisalo sporazum s Ministarstvom BiH. Vjerujem da u tom sporazumu nema ništa sporno, ali budući da se ne radi o našem aktu moramo provjeriti možemo li ga objaviti. Ako možemo, to ćemo i učiniti. Studija izvedivosti nažalost još nije gotova. Kad bude i to ćemo prezentirati javnosti. Procedura je kakva jest. Ishodili smo lokacijsku dozvali, kad studija bude završena, imat ćemo i model financiranja, a zatim i raspisati natječaj – odgovorio je župan.

Vijećnik Sentić (HDZ) postavio je pitanje o reorganizaciji sustava Državne uprave po kojem bi jedan posla trebale preuzeti Županije. Zanimalo ga je li Županije spremna za tako nešto, te kako je ocjenjen Proračun Županije kad je u pitanju transparentnost.

– Radilo bi se o preuzimanju većeg broja zaposlenika. Većeg nego što ih danas radi u Županiji. Smatramo to vidom decentralizacije, koje smo spremni realizirati. Jasno smo rekli Ministarstvima financije i uprave da želimo financiranje zaposlenika, kao i da njihov standard bude izjednačen. Uredi državne uprave imaju nešto manji standard.  Dobili smo najveću ocjenu za transparentnost proračuna. To nam je bio i cilj, da bi svi građani mogli vidjeti na što trošimo. Neke općine remete ukupnu ocjenu. Drago nam je da su naši najveći gradovi dobili izvrsne ocjene – kazao je Dobroslavić.

Maro Kristić (MOST) postavio je o budućem odlaganju otpada nakon što se sanira i zatvori Grabovica, a izvjesno je da do zatvaranje Grabovice, Lučino razdoblje se neće realizirati. Vijećnik je postavio pitanje i vezano uz povlačenje novca iz EU fondova, kao i postavljanju bankomata na koncesioniranom području duž šetnice u Uvali Lapad.

– Grabovica nije u nadležnosti Županije, već Grada. Siguran sam da će Grad držati svih propisa i ograničenja. Postoji opasnost da će se Grabovica zatvoriti prije realizacije Centra. Ploče imaju dozvolu za daljnje odlaganje, ali nisu voljni prihvaćati tuđi otpad. Grad Dubrovnik je kazao kako će se problem na odgovarajući način riješiti. Pretovarna stanica Grada Dubrovnika na Osojniku ili Pobrežju čeka građevinsku dozvolu. Onoga časa kad se otpad preda, on postaje problem Agencije za zbrinjavanje otpada. Što se tiče povlačenja sredstava iz EU fondova, ne znam zašto se ne bi hvalili gradnjom Pelješkog mosta ili Zračne luke, DUNEA je provela nekih stotinjak projekta. Nije uobičajeno da mi odlučujemo o bankomatima, ali provjerit ćemo. Koncesionar plaća jako veliku koncesiju, ali ga to  ne opravdava do poduzima takve radnje bez našeg odobrenja.

Kristić je replicirao županu kazavši mu da na velika pitanje daje paušalne odgovore.

Irena Korda (HDZ) postavila je pitanje vezano uz turizam, odnosno manjak radne snage koji bi mogao imati velike posljedice na rezultate turističke sezone.

– Prva polovica godine bila je jako dobro kad govorimo o rezultatima. Nismo u prvih šest mjeseci osjetili pad bookinga, već smo ostvarili 17 posto više noćenja. Problem radne snage je i dobar i loš. Zaposlenost je porasla, a očito je da naši ljudi izbjegavaju teške turističke poslove, pa moramo uvoziti radnu snagu. Nadam se da to neće smanjiti kvalitetu usluga u našim ugostiteljskim objektima, ali pružanje dobre usluge je briga vlasnika objekata. Bojim se da ćemo i u budućnosti morati uvoziti radnu snagu – odgovorio je župan.

Pero Jerković (MOST)  pitao je župana je li upoznat s činjenicom da Dnevna bolnica u Metkoviću neće biti gotova do 2021., a da liječnici specijalisti ne dolaze na dežurstva u Metković. Drugo pitanje odnosilo se na liječnike pedijatre koji su trenutno na zamjeni u Metkoviću, a koji nisu članovi Liječničke komore, odnosno ne mogu samostalni ispisivati recepte, a kazao je da je i liječnica specijalizirana za pulmologiju spremna za mirovinu.

– Imamo projekte Dnevne bolnice i u Dubrovniku i u Metkoviću. Projekt je složen, ograničen je strukom, ali EU fondovima. Nastojat ćemo da se realiziraju što prije. Smatram da je dobro da je Dom zdravlja u Metkoviću našao rješenje, a vjerujem da će se iznaći rješenje koje će omogućiti tim liječnicima da propisuju lijekove. Što se tiče pulmologa, to znači da moramo pronaći zamjenu. Nije uvijek lako, ali uspijevamo pokriti naše krajeve, odgovarajućim kadrom- odgovrio je župan, na što ga je Jerković nazvao služajnim prolaznikom po pitanju zdravstva.

–  Nemate konkretne odgovore. Ili ne znate ili ne želite reći javnost hoće li se dnevna bolnica sagraditi ili ne. Žalosno je da ne znate, da liječnici specijalist ne dolaze u Metković. Ljudi žele znati što ih u Mostaru očekuje. Ponašate se nonšalantno, u tri mandata vi nemate pojma što se sa zdravstvom događa – replicirao je Jerković.

– Kao prolaznika sam ovdje došao 2009., 2013., pa 2017. Ispada da jedino vi u Mostu sve znate. Nemojte plašiti ljude. Nitko ne mora ići u Mostar. Odustali ste od hodanja po pješačkim prijelazima. Dobro da ste prestali. U Domu zdravlja u Metkoviću nam fale liječnici. Ovakvim pristupom ćete ih otjerati, možda su pedijatri otišli upravo zato jer ih se stalno napada – odgovorio je župan.

Predsjednica Vilma Kosović (DDS) ovim je zaključila vijećnička pitanja.

Usvojen rebalans Proračuna: Županije će financirati dodatne materijale u nastavi za sve učenike

Na današnjoj Županijskoj skupštini usvojen je rebalans proračuna Dubrovačko-neretvanske županije pa umjesto dosadašnjih 698,9 milijuna kuna on sada iznosi 757 milijuna kuna. Povećaje iznosi  58,1 milijuna kuna od čega je 20,3 milijuna kuna iz izvornog proračuna, a 37,8 su proračunski korisnici koji su evidencijski uključeni u županijski proračun.

Župan Dobroslavić je istaknuo kako se ovim rebalansom otvaraju mogućnosti za nove projekte i inicijative. – U Županijskom proračunu u sklopu ovog rebalansa predviđena je kupnja radnih bilježnica za sve učenike osnovih škole kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija. To je iznos od 2.4 milijuna kuna.

Sjednica prekinuta na temi prvootkupa vile Rašica

U sklopu rasprave o pravu prvokupa Vile Rašice, koja je nekada pripadala Stipi Gabriću Jambi ali je otišla pod hipoteku, odlučeno je da će se današnja sjednica Županijske skupštine prekinti, bez usvajanja zaključka kako se ne bi konzumirao rok od 60 dana u kojem se potrebno očitovati za ovaj zahtjev privatnih vlasnika, a sve dok okolnosti eventualne kupnje ove nekretnine (sva stručna mišljenja, mišljenje DORH-a, ostala dokumentacija, izvadci itd.) ne budu potpuno jasne. Nakon što je vijećnik Maro Kristić upozorio na potrebu zaštite javnog interesa i Park šume Petka, te kako Županija ili Grad moraju iznaći sredstva za otkup 2/5 vlasništva Vile Rašice, kako bi ostali “u igri”, digao se vijećnik Stipe Gabrić Jambo koji mu je čestitao na hrabrosti, budući ne pozna njegove prijatelje, vlasnike ostatka nekretnine, zainteresirane za kupnju preostalog dijela.

Nakon pauze Teo Andrić kazao je predložio prekid sjednice Županijske skupštine, te je rekao kako će se ova točka vratiti vlasnicima, dok je Jambo kazao kako se čuo sa svojim prijateljima koji su rekli da je sve na prodaju.

Kazao je da Županija može kupiti cijelu Rašicu, ako imaju novac. Jer je u pauzi zvao “svoje prijatelje” (vlasnici tvrtki Plavi projekt i  GP BRIM d.o.o ), a i oni su tog mišljenja.

Kristić je kazao da bi bilo dobro da grad kupi cijelu Rašicu, ali da s ove dvije petine javno ostaje na životu.

Sjednica je prekinuta, a rasprava o prvokupu će se nastaviti.

Novi sustav naplate na autocestama: ruše se kućice, keš i ENC odlaze u povijest, vozači će moći birati između dvije opcije plaćanja

Od 2022. godine plaćanje cestarine gotovinom i ENC uređajima odlazi u prošlost, a na svim autocestama zamijenit će ih elektronički sustav DSRC (Dedicated Short-Range Communications) i sustav automatskog čitača registarskih oznaka (ALPR).

Novi sustav naplate cestarine bit će predstavljen javnosti ovaj tjedan, a Jutarnji list donosi najvažnije značajke novih sustava.

Nakon analize, španjolska konzultantska tvrtka IDOM predložila je Ministarstvu prometa novi sustav naplate cestarine, koji je i prihvaćen. Prema tom prijedlogu vozači će moći birati hoće li u automobilu imati transponder koji će bežičnom tehnologijom registrirati njihov ulazak i izlazak s autoceste ili će cestarinu plaćati sustavom očitavanja registracije. To će vrijediti za korisnike prve i druge kategorije, motocikle i osobna vozila, a korisnici svih drugih kategorija moći će koristiti samo DSRC sustav.

Lovci signala

Naši sugovornici ističu da je jedna od glavnih poruka uvođenja novog sustava da korisnik s novim sustavom ne smije plaćati cestarinu više nego danas. Također ističu da će korisnik s novim sustavom cestarinu plaćati točno u lipu, a danas se iznosi zaokružuju na okrugli iznos. Tvrde da će se na ovaj način uvesti i veća protočnost prometa, ali i eliminirati financijske malverzacije jer više neće biti gotovine i blagajnika.

Sustavi za očitavanje transpondera bit će postavljeni na ulazima na autocestu, a mogu se postaviti i na vijadukte ili mostove. Riječ je zapravo o modernijoj verziji ENC uređaja, osim što DSRC omogućuje naplatu bez zaustavljanja i očitavanje signala transpondera i pri brzinama od 130 kilometara na sat.

Više neće biti naplatnih kućica i rampi. S obzirom na veliku sezonalnost prometa na našim autocestama, španjolski savjetnici predložili su da se uz DSRC sustav uvede i sustav Automatic number-plate recognition (ALPR), odnosno sustav automatskog čitača registarskih oznaka. Taj sustav uz pomoć kamera postavljenih na autocestama snima registarske pločice i detektira jeste li na izlasku s autoceste platili cestarinu. Prije svega, koristit će stranim vozačima kako ne bi morali kupovati transpondere pri dolasku u Hrvatsku.

ALPR sustav koristi se u mnogobrojnim zemljama za naplatu ulaska automobila u centar grada te na autocestama, kao dodatni kontrolni sustav naplate cestarine. Dvojni sustav naplate cestarine uz pomoć DSRC-a i ALPR-a imaju, primjerice, Portugal i Nizozemska. Prema riječima naših sugovornika, način plaćanja cestarine bit će različit.

Korisnik DSRC-a svoj će uređaj “puniti” putem kreditne kartice i njemu će se pri prolasku autocestom skidati iznos cestarine, isto kao i sada kod ENC uređaja. Korisnicima transpondera omogućit će se popust na iznos cestarine. Ako vozač koristi ALPR, on će putem posebne aplikacije vezane uz njegovu kreditnu karticu plaćati cestarinu i za njega nije predviđen popust.

Sustav kontrole

Kad vozač uđe na autocestu, svi podaci o njegovoj registraciji, npr. ima li transponder ili nema i je li se registrirao putem aplikacije za plaćanje, slijevat će se u kontrolnu sobu operatera prometnice. Nadzornik će imati podatke o tome je li korisnik i na koji način registrirao svoj prolazak ili pokušava besplatno proći autocestom.

Sustav će moći “obraditi” do 3000 korisnika na sat, a današnji je kapacitet blagajnika 300 korisnika u istom vremenu. Naši sugovornici tvrde da to pokazuje koliko će se povećati protočnost prometa. Djelatnik u kontrolnoj sobi bit će upozoren na vozače koji se pokušavaju “švercati” na autocesti, a tu će informaciju dojavljivati mobinim timovima na izlazima s autoceste koji će naplaćivati kazne.

Prema riječima naših sugovornika, tehničko uvođenje novog sustava naplate trebalo bi stajati do 570 milijuna kuna, a uvest će se na svima autocestama bez obzira na to da li njima upravlja HAC, Autocesta Rijeka-Zagreb, BINA Istra ili Autocesta Zagreb – Macelj. Svi ti upravitelji već su se složili s uvođenjem novog sustava.

S novim sustavom naplate nestat će potreba za naplatnim kućicama i blagajnicima. Prema procjenama, rušenje kućica stajalo bi oko 120 milijuna kuna, pa će se u pravilu rušiti samo one na ulazima na autocestu. Primjerice Lučko, Rupe, Bregana…

Od 2022. godine ulaz na autocestu prema Karlovcu više ne bi bio na Lučkom, nego na Demerju. Uz to, bit će potrebna i nova prometna rješenja na ulazu u velike gradove jer će veća protočnost vozila na izlazu s autocesta dovesti do gužvi na ulazima u veće gradove pa će se dograditi novi prometni trakovi.

Sadašnji blagajnici bi bili raspoređeni u kontrolne centre, naplatu i mobilne jedinice, a procjenjuje se da bi oko 10 posto zaposlenih morao otići kao višak.

Prijelazno razdoblje

Nakon što novi sustav bude predstavljen javnosti, Ministarstvo prometa će prihvaćati primjedbe stručne javnosti. Potom ministar potpisuje odluku o uvođenju novog sustava. Očekuje se da bi natječaj za kupnju opreme bio raspisan krajem godine, a ugovori s odabranim izvođačima bio bi potpisan tijekom 2020. godine. Nakon instaliranja opreme, u prijelaznom razdoblju koristio bi se i sadašnji i budući sustav naplate, educirala javnost, da bi potom početkom 2022. godine krenula naplata po novim sustavu.

Sugovornici Jutarnjeg lista tvrde da je novi sustav pravedniji za korisnike jer se cestarina naplaćuje po principu plaćaš koliko voziš. Vinjete su odbračene jer su “nepravedne prema vozačima”, ali i zbog toga jer bi HAC godišnje izgubio oko 300 mil. kuna prihoda, a nakon restrukturiranja duga kreditori na to ne bi pristali.

Od uvođenja satelitske naplate odustalo se jer još nije definiran način funkcioniranja sustava, a i njegovo uvođenje bilo bi dvostruko skuplje od odabranog. Naplata putem GSM-a, tvrdi se, odbačena je zbog problema s GDPR-om.

Na 15. lađarskom kupu ‘Župa Bagalovići’ sudjelovat će 14 ekipa

Jedna od značajnijih pripremnih utrka prije održavanja Maratona lađa svakako je lađarski kup Župa Bagalovići koji se vesla povodom blagdana Gospe Karmelske i Dana Općine Kula Norinska.

Ove godine će dionicu od Krvavaca do Metkovića (okret ispod Lučkog mosta) i natrag veslati čak 14 lađarskih ekipa:

  • UL Stablina
  • UL Gusari Komin
  • UL Gospa Karmelska – Krvavac
  • UL Gusari Komin 2
  • UL Jerkovac
  • UL Crni put
  • Veterani 4. gbr
  • UL Jerkovac mladi
  • Baćina
  • UL Sv. Ilija
  • Čeljevo – Čapljina
  • HRM
  • UL Zagreb
  • UL Škrapa Momići

Utrka će se održati 14. srpnja (nedjelja). Program počinje u 17:30, a strat utrke je u 19 sati u Krvavcu.

Organizator utrke je KSU Oba Krvavca uz podršku Dubrovačko-nertvenske županije i Općine Kula Norinska

Zadnje objavljeno