Na društvenim mrežama zadnjih dana kruži fotografija pakiranja Paške soli na kojem je navedeno kako je zemlja porijekla sirovine Tunis. To nije ništa novo jer se u Hrvatskoj na godinu potroši oko 120 tisuća tona soli, a proizvede se šest puta manje.
Domaće solane na Pagu, u Ninu i Stonu proizvedu oko 20.000 toma soli, a 100.000 tona se uvozi, najčešće iz Egipta i Tunisa. Od toga se oko 50 posto potroši za prehranu, a ostalo je za potrebe prehrambene industrije, ribarstva i kožarske industrije.
Prije početka sezone Gorici su mnogi predviđali brzo ispadanje iz HNL-a, ali novi prvoligaš na zimski je odmor otišao sa sjajnog petog mjesta. A kada su nedavno svog najboljeg igrača Atiemwena prodali Dinamu, neki su pomislili da će Gorica sada početi padati na ljestvici. No odmah u prvom kolu nastavka sezone Gorica je priredila još jedan pozitivan šok za navijače, usred Rujevice srušila je Gorica doprvaka Rijeku s uvjerljivih 3:1.
Za takve sjajne rezultate goričkog kluba jedan od najzaslužnijih sigurno je trener Sergej Jakirović (42). Tko je ustvari taj nadareni trener? ‘Crna mačka’ za Rijeku Dok je bio igrač Kamen Ingrada, nakon što je došao na policiju da bi prijavio prebivalište, službenica mu je počela objašnjavati na engleskom misleći da je Rus! Sergej je rođen u Mostaru, tih 70-ih popularno ime dala mu je baka, a otac je bio vratar. Taj 41-godišnji trener još jesenas nam je rekao da ga vlastita momčad nije iznenadila.
– Nije, zato što sam i prije starta prvenstva rekao da ćemo biti konkurentni i atraktivni. Znao sam da imamo potencijal, novi igrači su se adaptirali kao da su tu godinama, što govori kakvi su karakteri.
U pauzi je uz Atiemwena ostao i bez pričuvnog vratara, Rumunja Branescua, no Gorica se opskrbila njegovim sunarodnjakom, samo na drugoj poziciji, Ronaldom Deaconuom. Jakirović bez problema upravlja svlačionicom u kojoj se jezici miješaju kao frankfurtskom aerodromu…
– Nekad znam trening ili sastanak održati na engleskom da bi svi razumjeli. No stranci brzo nauče naše nogometne izraze ‘sam, leđa, okreni stranu’ – rekao nam je jednom prilikom. Prije Gorice vodio je Sesvete. U tom je klubu radio od 2011. i prošao cijelu omladinsku školu te dobro naučio kako funkcionira nogometni klub. Menadžera nema, nije ga imao ni kao igrač. Kad ga je 14. lipnja prošle godine predsjednik Gorice Nenad Črnko nazvao…
– Odmah sam znao o čemu je riječ. Bio sam spreman za iskorak. Pod Jakirovićevim vodstvom Gorica je već dvaput srušila Rijeku. Prvi put je ispratila s klupe najtrofejnijeg trenera u povijesti kluba s Kvarnera Matjaža Keka, a sad je nanijela prvi poraz Igoru Bišćanu. Izgubila je samo na otvaranju na Rujevici, a i tada je Kek rekao Jakiroviću ‘ovo si dobro postavio, samo tako dalje’. Tijekom igračke karijere nosio je dres prvoligaša Kamen Ingrada, Zagreba, Istre, Rijeke… S nekim je trenerima koji danas također rade u HNL-u dijelio i svlačionicu.
– Zekić i Bjelica su mi prijatelji, imao sam sreću i kad je Neno vodio Kärnten gledati njegove treninge i utakmice, ondje je udario velik pečat. Svaki smo dan u Klagenfurtu pili kavu i razgovarali. Već se tada vidjelo da ima osobnost. Zekić radi čuda u Osijeku, nije lako mijenjati mentalitet i svijest igrača. Razina trenerske struke u HNL-u je visoka.
U sadržajnoj karijeri prošao je puno toga. U Rijeci ga je vodio Dalić, u Zagreb ga je doveo Prosinečki, u reprezentaciju BiH uveo ga je Slišković…
– S Dalićem mi je bilo odlično, čestitao mi je na pobjedi u Puli, sve prati. Nasmijao sam se kad je rekao: ‘Mi smo kolege’. Što se BiH tiče, imao sam sreću što je Baka bio trener Hajduka pa je imao uvida u HNL, a te sam sezone igrao odlično u Zagrebu. Ali ipak mi je poziv stigao kao grom iz vedra neba, nisam tada imao ni putovnicu BiH iako sam imao uvjete. Super iskustvo, kad vidite igrače poput Barbareza kako pristupaju zagrijavanju, treninzima, onda je to vrh. Baka je znao ujediniti svlačionicu, što nije lako jer su tri naroda u njoj. Poziv Prosinečkog u Zagreb puno mi je značio jer, kad on kaže za nekoga ‘taj je’, onda ste ponosni. Posebno jer sam naslijedio njegovu osmicu – ispričao nam je Jakirović koji iz vremena Kamen Ingrada posebno pamti one legendarne utakmice sa Schalkeom u Kupu Uefe kad je taj mali, i nažalost iščezli klub iz Velike došao na uzvrat u Gelsenkirchen s 0:0, a trebao je prvu dobiti dva razlike po prilikama.
– Gledalo nas je 65 tisuća ljudi, a njih je vodio Heynckes. Sjećam se zagrijavanja, nikoga na stadionu, ali Nijemci tada piju i jedu kobasice. Uđemo u svlačionicu i kažemo: “Odlično, bit će možda pet tisuća ljudi.” Vratimo se na teren, kad ono pun stadion! Krov ide gore-dolje, čudo… Naučio na suspenziji Jedna je anegdota vezana za Lučko i utakmicu protiv Ponikvi.
– Ostali smo bez vratara minutu prije kraja, a utakmica je otišla u jedanaesterce. Obranio sam tri penala, kao Subašić! Dražen Biškup je bio trener, kažem mu: ‘Ajmo u pivo da ću skinuti dva.’ Kasnije mi je rekao: ‘Ipak si izgubio, nisi rekao tri.’ Obranio sam i onom koji je zabio u regularnom dijelu. Žao mi je samo što to nije snimljeno. Jesenas su ga ‘disciplinci’ saveza zbog prigovaranja u Osijeku suspendirali na dvije utakmice. Nije se više ponovilo, sada puno mirnije prati kraj utakmica.
Piše: Mladen Miletić/VL
U srijedu, 6. veljače u 18 sati održat će se radionica Ježincova škrapica koju će voditi Tonka Alujević. Radionica je namijenjena djeci od 1. do 4. razreda osnovne škole uz prisutnost roditelja.
Rezervirati svoje mjesto možete na telefon 020 681 715. Prijave se primaju do popunjenja mjesta.
O radionici Ježincova škrapica
Nakon što sami od kartona izradimo razna morska stvorenja, spisateljica Tonka Alujević povest će nas, inspirirana svojim djetinjstvom, na čarobno putovanje morskim dubinama pomoću kazališta sjena.
Ova divna slikovnica je hommage Branku Ćopiću i njegovoj Ježevoj kućici. Pisana na jednome od dalmatinskih idioma , slikovnica čuva od zaborava naš zavičajni govor.
Potpisana slikovnica moći će se kupiti nakon radionice.
Profesorica hrvatskog jezika i književnosti Ivana Žeravica iz okolice Opatije vlasnica je sporne diplome. Ne lažne, nego nepriznate. Dobila ju je na Sveučilištu Hercegovina, a Agencija za znanost i visoko obrazovanje RH priznala joj je kvalifikaciju za potrebe zapošljavanja u Hrvatskoj, piše Jutarnji list.
Ipak, I. Žeravica s tom diplomom ne može postići cilj koji si je zacrtala prije upisa studija. Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH izdalo joj je 2015. godine negativno rješenje kojim joj država odbija zahtjev za priznavanje stručne kvalifikacije za bavljenje reguliranom profesijom logopeda. To znači da se Žeravica ne može zaposliti na neodređeno vrijeme u vrtiću ili školi, na radnome mjestu stručnog suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila, odnosno učitelja edukatora rehabilitatora, zbog čega je pokrenula sudski postupak koji je 2018. završio na Ustavnom sudu RH.
Njezinu diplomu magistra defektologije, smjer logopedija, izdalo je privatno Sveučilište Hercegovina – Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, sa sjedištem u ulici Podbrdo bb, u naselju Bijakovići, koje graniči s Međugorjem u općini Čitluk. Riječ je o privatnom Sveučilištu, na čijem Fakultetu društvenih znanosti, jednom od dva ovoga sveučilišta, trenutno, prema informacijama uprave, studira oko 150 studenata, od kojih su 40 posto Hrvati. Na studiju logopedije u ovoj je akademskoj godini 20 studenata i točno ih je polovica iz Hrvatske.
Više o ovome možete pročitati na portalu Jutarnjeg lista.
Tri tjedna nakon tragedije u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu, gdje su smrtno stradala trojica radnika pogona, Davor Pozniak, Mato Maškarić i Ivica Zvrko, preliminarni rezultati istrage pokazuju da bi lako zapaljivi strop mogao biti uzrok požaru koji je kasnije izazvao tragediju.
Novi broj Nacionala donosi dijelove preliminarnog izvješća koje su im potvrdila dva neovisna izvora, te navodi sumnju da je do požara kobnog četvrtka, 10. siječnja došlo uslijed zapaljenja plafona u prostorijama hidroelektrane gdje su u tom trenutku bili radnici. Oni su pokušali ugasiti požar, ali nisu imali šanse. Iz izvješća prozlazi kako je na strop i zidove postavljen neadekvatan zapaljivi izolacijski materijal, vjerojatno lako zapaljive PVC ploče od poliestera.
Po izbijanju vatre, šestero je djelatnika HE-a uspjelo pobjeći, dok su trojica, prema neslužbenim informacijama, pokušala ugasiti vatru te su ostali odsječeni. Jedini izlaz bio im je skok u odvodni kanal u kojem su izgubili život. Zapaljenje PVC stropa navodno je izazvalo gust crni dim i naglo širenje požara, o kojemu je novinarima u Platu prvi govorio županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović.
Radovi na obnovi i sanaciji stropa, zidova i poda strojarnice počeli su u travnju 2017. godine. Ugovor o izvođenju radova potpisali su tada aktualni član uprave HEP-a Nikola Rukavina te Maja Borovina koja je zastupala izvođača radova, splitsku tvrtku Spegra, navodi tjednik Nacional.
Napominje i kako je HEP kao investitor tražio da se ugrade istovjetne ploče u pogledu dimenzija i karakteristika kao i postojeće. Ako su zaista takve i ugrađene, onda su i prethodne bile također zapaljive. No je li tako bilo pokazat će istraga, zaključuje nacionalni tjednik.
– Preliminarno izvješće točno pokazuje tko je bio naručitelj, a tko izvođač obnove svoda strojarnice na koji je postavljen valoviti poliester Guttagliss klase F, ali se još istražuje je li to bilo zbog nemara ili korupcije i tko je za to odgovoran – stoji u najavnom tekstu Nacionala.
Prema današnjim rezultatima Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije u uzorcima vode za ljudsku potrošnju iz vodoopskrbne mreže iz izvorišta Doljani i Prud, vrijednosti parametara mutnoće sa izvorišta Doljani su se snizila ispod zadanih vrijednosti MDK, te kao takvi ispunjavaju parametre sukladnosti propisane Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe.
Isporučena voda iz ovog izvorišta koja opskrbljuje grad Metković, Krvavac II, Dubravica, Glušci, općina Zažablje i naselje Doljani u BIH je u potpunosti ispravna, te se može koristiti za piće.
Voda sa izvorišta Prud i dalje ne ispunjava parametre sukladnosti propisane Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbezbog povećane mutnoće, obavještavaju iz komiunalnog poduzeća Metković d.o.o.
Broj djece koju su u Njemačkoj rodile majke s hrvatskim državljanstvom tijekom prvih pet godina članstva Hrvatske u EU povećao se za više od 60 posto te je tijekom 2017. – godine u kojoj je broj rođene djece u Hrvatskoj pao na najnižu razinu u posljednjih 70 godina – premašio brojku od 4000, piše Jutarnji list.
Pritom se ne radi o povećanju broja djece koju rađaju potomci starih doseljenika, nego onoj koju na svijet donose novi hrvatski iseljenici, koji su državu napustili nakon ulaska Hrvatske u EU.
Kako pokazuje analiza dr. Ivana Čipina, voditelja Centra za longitudinalne populacijske studije i izvanrednog profesora na Katedri za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, koji je obradio podatke njemačkog Federalnog statističkog ureda, broj djece koju su rađale hrvatske državljanke u Njemačkoj bio je u stalnom padu u godinama prije ulaska Hrvatske u EU, a nakon 2014. godine počeo je naglo rasti.
Posebno velik, gotovo deseterostruki rast zabilježen je u udjelu djece hrvatskih državljanki koja nisu automatski rođenjem stekla njemačko državljanstvo, a to je jedan od ključnih pokazatelja da se radi o djeci rođenoj u mladim hrvatskim obiteljima koje su se posljednjih godina iselile iz Hrvatske.
Naime, od 2000. godine u Njemačkoj je na snazi zakon koji omogućuje djeci kojoj su oba roditelja stranca, a koja su rođena u Njemačkoj, automatsko stjecanje njemačkog državljanstva ako barem jedan od roditelja ima dozvolu boravka i legalno boravi na području Njemačke najmanje osam godina.
Do 2013. godine udio djece koju su u Njemačkoj rodile hrvatske državljanke, a koja nisu automatski rođenjem stjecala pravo na njemačko državljanstvo, bio je iznimno nizak, od pet do sedam posto. Dakle, većini novorođene djece barem je jedan roditelj najmanje osam godina legalno boravio u Njemačkoj, što ukazuje na to da su je rađali potomci nekadašnjih doseljenika s dovoljno dugim boravkom u Njemačkoj ili hrvatske državljanke koje su ulazile u brak s njemačkim državljaninom ili pak strancem koji dovoljno dugo boravi u Njemačkoj.
Međutim, od 2013. situacija se dramatično mijenja: udio djece koju su rodile hrvatske državljanke, a koja nisu rođenjem stekla njemačko državljanstvo, već je 2013. narastao s pet na 12 posto, tijekom 2014. na 20 posto, a 2017. gotovo je svako drugo dijete ostalo bez njemačkog državljanstva!
– To znači da nijedan roditelj gotovo polovice djece koju su rodile hrvatske državljanke u Njemačkoj tijekom 2017. nije barem 8 godina boravio u Njemačkoj, što pak ukazuje na to da se dobrim dijelom radi o djeci rođenoj u mladim hrvatskim obiteljima koje su se nedavno odselile u Njemačku – kaže dr. Čipin.
Na to upućuju i podaci o državljanstvu očeva djece koju su u Njemačkoj rodile majke s hrvatskom putovnicom. Analizirajući podatke za djecu rođenu u braku, koja pak čine više od 80 posto ukupnog broja djece koju su rodile hrvatske državljanke, dr. Čipin došao je do podatka da je u razdoblju od 2000. do 2017. godine 55 posto očeva te djece imalo hrvatsko državljanstvo, 30% njemačko, 10% državljanstvo neke države koja nije članica EU, a preostalih par postotaka državljanstvo neke druge države.
U posljednjih nekoliko godina udio očeva s hrvatskim državljanstvom prešao je 70 posto, a udio onih s njemačkih državljanstvom pao je ispod 20 posto, što je, ističe dr. Čipin, opet jasno povezano s pojačanim doseljavanjem iz Hrvatske.
Pritom žene s hrvatskim državljanstvom u Njemačkoj ne rađaju više nego što rađaju žene u Hrvatskoj: stopa fertiliteta, odnosno procijenjeni broj djece koju će žena roditi tijekom života, iznosi u promatranom periodu 1,4 za hrvatske državljanke u Njemačkoj, što je približno jednako stopi fertiliteta u Hrvatskoj. Određeni broj djece, dodaje, sasvim su sigurno rodile hrvatske državljanke koje se nisu doselile iz Hrvatske, nego iz neke druge države, većina iz BiH.
– No, bez obzira na to, iseljavanje je jedan od najvažnijih razloga zbog kojih je u Hrvatskoj u 2017. godini zabilježen apsolutno najmanji broj živorođenih unatrag 70 godina. Možemo zaključiti da je od ulaska Hrvatske u EU do kraja 2017. u Njemačkoj rođeno nekoliko tisuća djece koja bi se vjerojatno rodila u Hrvatskoj – kaže dr. Čipin.
Početkom prošle godine gotovo su svi svjetski pa i domaći mediji prenijeli vijest kako u Francuskoj na snagu stupa zabrana korištenja mobitela u školi, kako pod nastavom tako i na odmorima. Ograničavanje korištenja mobitela u školi nedavno je uvedeno i u sve osnovne i srednje škole kojima je osnivač Varaždinska županija.
Istovremeno, sadašnja reforma školstva naziva Škola za život podrazumijeva sve veću upotrebu tableta i mobitela u nastavi.
Varaždinska županija u prosincu 2018. je zabranila korištenje mobitela i tableta u svim osnovnim i srednjim školama kojima je osnivač, kako tijekom nastave, tako i tijekom odmora, na što su učenici najavili prosvjede.
Roditelji učenika uglavnom se protive zabrani nošenja mobitela jer smatraju da im oni omogućuju komunikaciju s djecom koja im garantira njihovu veću sigurnost. To je osobito važno roditeljima koji rade duže ili u smjenama kada im djeca nemaju nastavu kao i roditeljima djece koja pohađaju udaljenije škole.
S druge strane brojni nastavnici mobitele doživljavaju kao problem, odnosno kao smetnju u izvođenju nastave, osobito kada se koriste za igranje računalnih igara i slanje poruka tijekom sata ili pak za neke neetične svrhe kao što su varanje na testovima, snimanje i dijeljenje neprimjerenih sadržaja, cyberbulling…
U svijetu se svako malo pojave znanstveni radovi koji upozoravaju na štetene posljedice korištenja mobitela i sličnih uređaja prije svega kod djece, a prema zadnjim istraživanjima djeci do dvije-tri godine starosti ne bi smjeli davati takve uređaje na korištenje.
Trebaju li i ostale županije zabraniti korištenje mobitela i tableta u školi?
Više o ovome možete pročitati na portalu Index.hr
Ministarstvo graditeljstva u proceduru će vrlo brzo uputiti zakonske izmjene koje bi trebale stati na kraj preprodaji povoljnih stanova iz programa POS-a, odnosno bogaćenju pojedinaca uz pomoć državnih subvencija, piše Večernji.hr.
U prvom “draftu” tog zakona, koji bi se uskoro trebao naći u javnoj raspravi, a kroz dva saborska čitanja trebao bi biti donesen do lipnja, stoji odredba po kojoj će budući ugovori o kupoprodaji stanova u sklopu programa POS morati sadržavati zabranu davanja u najam ili prodaju stana sve dok kupac prethodno ne otplati preostali iznos dugovanja, s kamatom na javna sredstva za razdoblje prekida otplate, piše Večernji list te još dodaje:
Ako netko unatoč zakonskoj zabrani odluči prodati ili iznajmiti POS-ov stan, reagirat će Agencija za promet nekretnina (APN), koja će o svemu obavijestiti banku u kojoj je dignut kredit za kupnju stana, a banka će morati kredit u cijelosti proglasiti dospjelim i pristupiti prisilnoj naplati. Uz to, kupac će APN-u morati isplatiti razliku između ugovorene kupoprodajne cijene i utvrđene tržišne vrijednosti nekretnine na dan sklapanja ugovora.
Zabrane se neće odnositi na one koji su stan već kupili u sklopu POS-a, ali ticat će se novih ugovora.
Pred nama je razdoblje stabilnih vremenskih uvjeta u kojem će prevladavati bura i sunčano vrijeme uz povremenu naoblaku.
Danas će biti sunčano uz slabu naoblaku i puhat će jaka bura. Dnevna temperatura zraka će biti do 13 °C.
I sutra, u srijedu se očekuje slično vrijeme kao i danas, s tim da će biti nešto oblačnije. Udari bure će i dalje biti jaki a oslabit će tek tijekom noći sa srijede na četvrtak. Temperatura zraka neće prelaziti 11 °C.
U četvrtak će biti lijep sunčan dan uz slabu buru i temperature od jutarnjih 4 °C do dnevnih 14 °C. U petak ujutro će biti hladnije s temperaturom oko 0 °C. tijekom dana će i dalje će bit uglavnom sunčano, suho i relativno toplo.
