-

[FOTO] Komin ugostio XVII. Festival vodičkih žudija

Komin je ove godine ugostio sedamnaesti po redu Festival vodičkih žudija, koji se tradicionalno održava na Uskrsni ponedjeljak. Trideset i osam skupina koje njeguju tradiciju čuvanja Kristova groba u Svetom trodnevlju predstavilo je svoje običaje, koje njeguju i čuvaju generacijama. Svakako je najzanimljivije „padanje“ žudija, što je i završni dio folklorne liturgije na Veliku subotu, kada na zvuke svečane “Glorije – Slava Bogu na visini” žudije popadaju ispred groba i trkom pobjegnu iz crkve.

Padanje žudija u Kominu pratili su brojni znatiželjni Neretvani, među njima i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Krešimir Vejić, saborski zastupnik Nikola Grmoja, državna tajnica Marija Vučković. Na kraju je sve ovjekovječeno milenijskom fotografijom Šime Strikomana ispred crkve svetog Ante.

Prvih šest smotri održano je u Vodicama, a 2006. godine organizatori su dogovorili da se festival svake godine održava u drugoj župi kako bi svi imali priliku upoznati se s običajima drugih, s time da se svake šeste godine održava u Vodicama, gdje je sve i započelo – pojasnio nam je Šime Strikoman.

Cilj festivala žudija je očuvanje običaja čuvara Kristova groba, čime se pridonosi očuvanju vjere, tradicije, ali i kulturnoj i turističkoj promidžbi Dalmacije, Hrvatske, pa i šire.

Ovogodišnji sedamnaesti po redu Festival žudija održao se pod geslom „Ljubite jedni druge“. Organizatori festivala su Vodički žudije i Župa svetog Ante – Komin, a pokrovitelji Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Ploče.

– Ove godine nastupile su i dvije nove žudijske skupine iz Trpnja na Pelješcu i s otoka Sestrunja – kazao je Strikoman, koji je u Kominu snimio 553. milenijsku fotografiju.

Gotovo tisuću žudija u odorama sa štitovima i mačevima postrojilo se tako u Kominu uz obalu rijeke Neretve.

Među njima su i žudije iz župe Imena Isusova s Miljevaca. Oni osam godina njeguju običaje u Svetom trodnevlju. Postrojavaju se na Veliki četvrtak i padaju na Veliku subotu – kazao nam je Krešimir Samac. Mi imamo relativno mladu tradiciju čuvara Kristova groba i želja nam je da nas bude još i više. Sada imamo dvanaest utreniranih momaka – rekao nam je Ivan Galić.

Festival Žudija dogodine napušta Dalmaciju i seli se u Mariju Bistricu, gdje udruga kuburaša njeguje tradiciju čuvara Kristova groba.

– Mi smo kuburaši i čuvari Kristova groba iz hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke. Ovo nam je deveto sudjelovanje na Festivalu vodičkih žudija i ponosni smo što ćemo dogodine biti domaćini – rekao je Željko Milički, predsjednik Udruge kuburaša iz Marije Bistrice.

Gotovo tisuću sudionika ove iznimno atraktivne manifestacije još je jednom na Uskrsni ponedjeljak podsjetilo na bogato naslijeđe i običaje folklorne liturgije u Dalmaciji. Tako je u Kominu iznova oživjela srednjovjekovna „crkvena igra“, paraliturgijsko uprizorenje Kristove muke, smrti i uskrsnuća koja se u našim krajevima upravo kroz ulogu žudija u preduskrsno vrijeme zadržala do današnjih dana.

Na 17. festivalu žudija u Kominu sudjelovale su skupine iz: Vodica, Metkovića, Tisna, Prvić Šepurina, Vrlike, Sumartina, Vida, Oklaja-Promine, Rogotina, Opuzena, Vareša, Slivna-Ravna-Vlake, Vidonja, Brela, Imotskoga, Bagalovića, Knina, Komina, Marije Bistrice, Lobora, Baške Vode, Betine, Katuna Kreševa, Vrgorca, Selca, Sitna Gornjeg, Jezera, Miljevaca, MIrlović Zagore, Tribunja, Raduna-Kaštel Staroga, Oštarija, Prološca, Solina, Vinjana Donjih, Trpnja i Sestrunja.

 

[NAJSTARIJE ŽUDIJE U DALMACIJI] 160 godina žudija Župe svetog Ilije Proroka

Najpoznatiji i najpopularniji običaj vezan uz Veliki tjedan u Metkoviću su svakako žudije. Taj običaj vezan je isključivo za Veliki tjedan, i to od Velikoga četvrtka navečer, do Uskrsnoga bdijenja. Žudije su obično mladi ljudi, do 35 godina života, koji moraju biti uzorni vjernici i građani.

Žudije su u župi osnovane još daleke 1857. i to su, prema postojećim podacima, vjerojatno najstarije žudije u cijeloj Dalmaciji. Osnovao ih je Ante Gluščević, Metkovac, koji je bio sjemeništarac u Lorettu, odakle je i donio taj običaj u Metković. Iz Metkovića se taj običaj proširio po cijeloj dolini Neretve, a dalje vjerojatno i po Dalmaciji. U početku (dok je još bila stara crkva) bila su samo četvorica žudija, odjevena u kartonske odore, koje su vrlo brzo zamijenjene platnenim. Gradnjom nove crkve njihov se broj povećava na šesnaest, a danas su dvadeset i dvojica. Najveća njihova uloga je na Veliki petak. U procesiji na Veliki petak oni su uza svećenika i Šimuna Cirenca u središtu pozornosti. Dijele se u tri skupine.

Prva su skupina šimunaši, njih četvorica, koji prate Šimuna Cirenca. Odjeveni su u žute haljine s kacigama na glavi. Nose koplja sa sječivom, mačeve o pojasu i štitove.

Druga su skupina već spominjani baldakinaši koji prate baldahin pod kojim ide svećenik u procesiji s Presvetim. Odjeveni su u crvene haljine i prsluke s istim oružjem kao i šimunaši, ali bez štitova.

Treća i najbrojnija skupina su gardisti, njih dvanaest, koji cijelim putom stupaju strogim vojničkim korakom. I oni su odjeveni u crvene haljine s prslucima, nose kacige bez perjanice, kao oružje – koplja (bez sječiva), a o pojasu mačeve. Svaku od tih skupina predvode vođe odjevene u ljubičaste haljine s kacigama ukrašenim perjanicama, a od oružja nose mač ili buzdovan i štit u ruci. Žudije su tijekom Vazmenoga trodnevlja značajan dio pučke pobožnosti. Vrlo bitno je, ipak, reći da žudije nisu „smetnja“ ili „konkurencija“ liturgiji, nego je na neki način upotpunjuju. Liturgija ne smije trpjeti od žudija, i ako se pravilno shvati njihova uloga, dobiva se potpuna slika obreda s pučkim običajima u Vazmenom trodnevlju u Župi sv. Ilije. Puk, obično s razlogom, veli da potpuno shvatiti žudije i njihovu ulogu u obredima mogu samo Metkovci ili oni koji već dugo žive u Metkoviću.

Prema diplomskom radu fra Domagoja Volarevića.

 

 

U teškoj prometnoj nesreći u Krvavcu poginuo pješak

Kako neslužbeno doznajemo, večeras oko 21:40 sati u prometnoj nesreći na donjoj cesti u Krvavcu je smrtno stradao pješak. Kako neslužbeno doznajemo, na mladića je dok je šetao psa uz rub kolnika naletio automobil od čijeg udarca na mjestu preminuo.

Na mjesto nesreće izašla je policija, hitna pomoć i vatrogasci, a u tijeku je očevid.

Što je post, a što nemrs?

Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali da to ne bude meso (a može biti masno).

Uočiti treba ovo: u dva dana “strogog posta” (Čista srijeda i Veliki petak) nije samo post, nego, zajedno, i post i nemrs! Znači: vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok (“do sita”), jer je post i ne jede meso, jer je nemrs! – U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa. Više od toga nije zapovjeđeno, ali je vrijedno i mnogi poste više i češće (na primjer na Badnjak, uoči Velike Gospe) i strože: “o kruhu i vodi”.

Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života: na Pepelnicu i na Veliki petak. Dobrovoljno ga mogu činiti i mlađi i stariji od ovih dobnih odrednica. Za nemrs (običnim petkom) crkveni zakonik je sažet i kratak: “Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili 14. godinu života, osim ako je u petak svetkovina.”

Još nešto o svakom običnom petku. Za naša područja u petak je nemrs, to jest ne jede se meso. Ali, ako je netko u takvim okolnostima da mora jesti meso (npr. na terenu, u bolnici, u menzi i sl.) može jesti meso, a mjesto toga se u petak treba odreći nečega drugoga (pušenja, pića, zabave…) ili učiniti neko dobro djelo (obilnija molitva, čitanje Svetoga pisma, posjet bolesnika, darivanje potrebnih…) Očito je: Crkva od svih traži ono što svi uglavnom i mogu. Ne pretjeruje, ali nam ne priječi samoinicijativu, to jest učiniti i više no što se traži.

Petak nije odabran slučajno. To je dan Kristove muke i smrti na križu. Svaki je petak “mali Veliki petak”. Vjernik se kroz svoje odricanje sa zahvalnošću sjeća Kristova djela i na svoj skromni način uvećava dobrotu u svom krugu: odricanjem snažeći svoju volju, a dobrim djelima pomažući bližnjima. Imamo li na umu da to svakog petka, stoljećima, čini cijela Crkva, onda je to svojevrsni “toplotni udar dobrote” na cijelom svijetu.

Izvor: www.katolici.org

Predstavljen projekt tvornice za preradu voća u Metkoviću vrijedan 6 milijuna eura!

Danas je u Metkoviću u zgradi bivšeg Rectusa na konferenciji za medije predstavljen projekt izgradnje prve tvornice za preradu voća u Metkoviću u sklopu tvrtke Neretva fruits, zajedničkog projekta tvrtke Stanić Grupa i Metković Razvoja, tvrtke Grada Metkovića.

Uprvoj fazi projekta uložiti će se oko 6 milijuna eura za potrebe izgradnje kapaciteta, nabavke opreme i tehnologije te izrade dokumentacije. Cjelokupni pogon prostirati će se na 9.000 m2 i zapošljavati će u prvoj fazi projekta 50 radnika, dok se u narednim fazama očekuje otvaranje dodatnih radnih mjesta. Planiramo otvorenje je pred berbu mandarina 2018. godine.

Riječ je o tvornici koja će se u prvoj fazi projekta baviti preradom mandarina iz lokalnog uzgoja, dok se u drugoj fazi prerada planira proširiti, prvenstveno na preradu višnje maraske koja se trenutno ne prerađuje u Hrvatskoj. Plan proizvodnje za prvu godinu je 5.000 tona mandarina, očekuje se kratkoročni rast do 8.000 tona u prve tri godine, a dugoročni plan je prerada 10.000 tona mandarina godišnje.

Konferenciji su prisustvovali Božo Petrov, predsjednik Mosta nezavisnih lista, Katarina Ujdur, zamjenica gradonačelnika Metkovića koja obnaša dužnost gradonačelnika, Nikola Grmoja, politički tajnik Mosta nezavisnih lista, Ivan Bacci, predsjednik Uprave tvrtke Stanić beverages, Josip Brakus, direktor tvrtke Neretva fruits i Zoran Kozina, direktor tvrtke Metković razvoj.

Osnivači imaju želju uključiti u projekt što veći mogući broj lokalnih uzgajivača i otkupljivača te osigurati sirovinu za daljnju preradu i proizvodnju sokova, marmelada i eteričnih ulja. Ovakav način poslovanja omogućava i Stanić beveragesu, članici Stanić grupe, posebice brandu Juicy, koji je lider u kategoriji sokova na tržištu Hrvatske i BiH, kontrolu kvalitete u svakoj fazi proizvodnje te stvaranje 100% hrvatskog proizvoda.

“Ovim putem želimo pozvati sve uzgajivače i otkupljivače mandarina da nam se jave kako bi osigurali dovoljne količine za potrebe naše tvornice. Također, želim naglasiti kako je Stanić beverages osigurao daljnji plasman proizvoda nastalih preradom mandarina i to prvenstveno u svojim tvornicama u Republici Hrvatskoj i BiH koje proizvode Juicy sokove, ali i kod inozemnih dobavljača te na novim tržištima MENA regije (Bliski istok i Sjeverna Afrika).” – izjavio je Ivan Bacci, predsjednik Uprave Stanić beverages.

Nova tvornica imati će suvremene tehnološke sustave zahvaljujući kojima će biti ekološki prihvatljiva za zajednicu te će poslovati prema zahtjevima kružnog gospodarstva, što znači da će se otpad koji nastane prilikom prerade koristiti kao sirovina za proizvodnju energije ili proizvodnju stočne hrane.

Za Grad Metković ovo je vrlo važan projekt iz razloga što će otvoriti nova radna mjesta i omogućiti otkup mandarina dobavljačima.

“Mjere kojima potičemo investicije u Gradu Metkoviću su dale rezultat. Ova je tvornica dobra vijest za čitav kraj, posebno za poljoprivredne proizvođače, a nova radna mjesta uvijek su potrebna. Iznimno smo zadovoljni što je Grad Metković prepoznat kao dobro poslovno okruženje i nastaviti ćemo i dalje s provođenjem aktivnosti koje privlače potencijalne investitore. Gospodarstvo će se ovim projektom dodatno unaprijediti, a domaća hrana i proizvod biti dostupniji na tržištu.” – izjavila je gradonačelnica Katarina Ujdur.

“Danas je poseban dan za dolinu Neretve, poseban dan za sve nas koji smo radili na ovom projektu, poseban dan za mene. Ako postoje dvije stvari zbog kojih sam se uključio u politiku, onda se danas događa jedna od te dvije stvari. Zato hvala svim kolegama koji su radili na ovom projektu skoro već četiri godine, jer od trenutka kada smo preuzeli vlast u Metkoviću počeli smo raditi na ovom projektu i bilo je uspona i padova, ali nismo odustajali. Hvala i tvrtki Neretva fruits i tvrtki Stanić što su se odlučili doći u dolinu Neretve. Ovo je kapitalan projekt za dolinu Neretve i da se nije dogodio ovaj projekt, pitanje je što bi se dogodilo sa proizvodnjom mandarina u dolini Neretve. Još jednom hvala i nadam se da ćemo svi zajedno proslaviti i dan kada se ovaj projekat bude u potpunosti otvarao.” – rekao je predsjednik Sabora, Božo Petrov.

Na predstavljnju su još bili i ministar pravosuđa Ante Šprlje, vlasnik tvrtke Stanić Grupa d.o.o. Svjetlan Stanić, gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić..

[fbvideo link=”https://web.facebook.com/likemetkovic.hr/videos/1486197181453916/” width=”500″ height=”400″ onlyvideo=”1″]

Dalibor Milan: Potaknut ćemo zapošljavanje kroz ulaganja u izgradnju staračkih domova, hotela za starije osobe i hotela za invalide

Metković i dolina Neretve imaju odličan geografski položaj: blizina Dubrovnika, Splita, Mostara, Međugorja i Sarajeva, povoljnu mediteransku klimu, proizvodnju zdrave hrane u neposrednoj okolici, industrijski nezagađeni prostor i radišno stanovništvo.

Sve ovo navedeno čini komparativnu prednost i pruža izvanredne mogućnosti za poticanje ulaganja u izgradnju staračkih domova, hotela za starije i hotela za invalide.

Trenutno samo Europom svake godine putuje preko 80 milijuna turista invalida, stanovništvo je sve starije, uz to dio starijeg stanovništva iz sjevernijih dijelova Europe veći dio godine boravi u južnijim dijelovima. U Hrvatskoj su višegodišnje liste čekanja za smještaj u domove za starije i  nemoćne osobe. Uskoro će biti u funkciji i Dnevna bolnica u Metkoviću, čime će se omogućiti i pružanje adekvatne zdravstvene skrbi.

Stoga, kad postanem gradonačelnik Metkovića pokrenut ću:

  • Izmjenu prostornog plana s ciljem da se na prostoru Podkraj (od table Metković do Izvora) formira građevinska zona,
  • Zatražit ću od RH odricanje prava vlasništva u korist Grada Metkovića,
  • Uz pomoć EU socijalnog fonda (prekogranična suradnja i pružanje socijalnih usluga za starije i nemoćne), EU regionalnog razvojnog fonda (infrastrukturna ulaganja), Ministarstva regionalnog razvoja RH (financiranje infrastrukture), stvoriti ćemo preduvjete za investitore,
  • Svim investitorima će se omogućiti izgradnja objekata na infrastrukturno uređenim parcelama uz simboličnu cijenu zemljišta od 1,00 kn, ali uz obvezno zapošljavanje domaće građevinske struke i radnika s područja Metkovića u budućim objektima,
  • Preostalo građevinsko zemljište na predmetnoj lokaciji bit će vlasništvo grada Metkovića na kojem će se graditi stambeni objekti po povoljnijim cijenama obzirom da će grad imati zemljište i osiguranu infrastrukturu, a što bi mladim obiteljima pomoglo u rješavanju stambenog pitanja.

 Pokretanjem gornjih aktivnosti:

  • Pokrenut će se građevinski sektor i time zapošljavanje dijela nezaposlenih,
  • Zaposlit će se domaće stanovništvo koje je na Zavodu za zapošljavanje godinama, te za njihova zanimanja nema potražnje, a uz prekvalifikaciju će vrlo brzo pronaći stalan izvor prihoda,
  • Dohodci korisnika stvoreni negdje drugdje biti će potrošeni u Metkoviću,
  • Dio poljoprivrednih proizvoda plasirat će se na kućnom pragu,
  • Prijevoznici, turističke agencije, ugostitelji i obrtnici imat će direktnu korist,
  • Omogućit će povratak kući i visokoobrazovanih Neretvana,
  • Omogućit će jednostavnije rješavanje stambenog pitanja mladim obiteljima.

Ja nudim konkretna rješenja građanima Metkovića, za njihovo dobro i za napredak ovog grada, a ne obećanja. 

 DALIBOR MILAN (HDZ)

 

Učenici Srednje škole Metković osvojili zlato na XII. Međunarodnom kulinarskom festivalu „Biser Mora“!

U četvrtak, 6. travnja, u Supetru na Braču održan je XII. Međunarodni kulinarski festival „Biser Mora“, jedan od najambicioznijih projekata SKMER-a. U kategoriji turističko-ugostiteljskih škola (srednjih i viših) pod vodstvom stručnih učitelja Dane Paponje i Vedrana Perića, sudjelovali su i učenici Srednje škole Metković, 3.h razreda, u sastavu: Edo Šiljega, Iva Krtalić i Klaudija Jakić, vrativši se s pobjedom i zlatnom medaljom.
Tema natjecanja bila je „Nacionalna kuhinja“ koja je uključivala predjelo, glavno jelo i desert kroz modernu prezentaciju. U 120 min imali su zadatak pripremiti meni u tri slijeda i dva primjerka, jedan za žiri, a drugo za izložbeni stol. Hladno predjelo bila je marinirana skuša s tikvicom, jullien povrćem i paštetom u košarici od prhkog tijesta.
Za glavno jelo bile su punjene lignje s kozicama, palentom, brokulom u umaku od rajčica i izvorni desert naših kuhara od domaće naranče, svježeg sira, čokolade i oraha koji  je žiri ostavio bez daha, a nama donio zlatnu medalju.
Festival je okupio srednje i visoke škola, šefove kuhinja i natjecatelje iz mediteranskih i europskih regija. Ukupno više od 200 kuhara iz tridesetak zemalja, a posjetilo ga je više od tisuću posjetitelja.
Osim profesionalaca, festival je kao i prethodnih godina okupio učenike ugostiteljskih škola, a raznoliki program uključivao je master class radionice, gastro izložbe, enološke radionice, kuharske showove, degustacije, okrugle stolove, BZB susrete, radionice za profesionalne kuhare i posjetitelje, ali i raznolik zabavni program.
Ovogodišnji „Biser mora“ za Srednju školu Metković je bio uistinu poseban i s osvojenom zlatnom medaljom naši su učenici još jednom pokazali svoja kulinarska umijeća na jednom od vodećih kulinarskih natjecanja ovog dijela Europe.
Čestitamo na ovom fantastičnom uspjehu!

Gradonačelnica Ujdur potpisala ugovore o sufinanciraju u iznosu od 513.000,00 kn

Gradonačelnica Katarina Ujdur danas je u Zagrebu u uredu Ministarstva regionalnog razvoja potpisala ugovore o sufinanciranju u iznosu od 513.000,00 kn.

Gradu Metkoviću odobrena su sredstva za obnovu Ulice kneza Domagoja u iznosu od 313.000,00 kn i za obnovu Sportske ulice i dijela Ulice Ante Starčevića u iznosu od 200.000,00 kn

Jutarnji list: Todorić strahuje od Mosta, a Petrov ga nervira

25.10.2016., Zagreb - Bozo Petrov, predsjednik Hrvatskog sabora. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Što ću raditi ako ne idem svaki dan u Agrokor, pitao se naglas posljednjih dana Ivica Todorić, ne očekujući zapravo odgovor. Jer, tko bi se usudio Predsjedniku, kako mu tepaju oni koji rade u koncernu, išta sugerirati, primjerice odite u mirovinu ili na dugi godišnji odmor, kad je Todorić “jednako” Agrokor piše jutarnji.hr.

“Zašto nam to rade?” tražio je odgovore od mnogih iz svoje blizine, prepričavaju nam njegove riječi sugovornici. “Što je medijima? Zašto nas tako napadaju? Evo, i država se urotila protiv nas, što žele?” ponavljao je dok je istodobno pokušavao od bankara isposlovati još jedan timeout ili novi kredit. Živio je u uvjerenju da se oko njega plete neka zavjera. Sinovi su otišli u Moskvu na sastanke s bankarima, ali vijesti nisu bile ništa bolje. Kao sjena ga je, doznajemo, pratila pomisao na pad, propast, gubitak carstva, imovine, dvorca, statusa, pa i poslova za tisuće ljudi koje zapošljava koncern.

Konzultirao se, kako neslužbeno doznajemo, s mnogima. Jednom bliskom prijatelju i otvoreno se požalio, prepričava nam sugovornik.

“Imam ti potrebu reći da sam u užasnom stanju. Mogao bih ostati bez svega, kuće, posla, postoji mogućnost da ću iz svega izaći kao podstanar. Nitko me ne razumije, ni država, ni bankari, ni dobavljači”, prepričava nam Todorićeve riječi bliski prijatelj. Dodaje da mu se požalio i na ponašanje svoje djece rekavši: “I u tome sam možda pogriješio, jesam, ali to su moja djeca, što mogu?!”

Prijatelj ga je saslušao, ali “s rezervom”, komentira, oko toga da će ostati bez svega.

Jer, Todorići su imali sve dok je Agrokor plesao kako je on htio: otok, helikopter, lovište, automobile, putovanja…

Trag novca

“Kad se uselio u dvorac, bio sam na imanju. Tek kad sam vidio travu oko dvorca, mekšu od perzijanera, shvatio sam kakav je to život”, opisuje nam naš sugovornik.Todorić je, međutim, službeno ovih dana ostao bez otoka, Smokvicu Velu je vratio, i to prijašnjem vlasniku koji ima koncesiju na taj otok na 30 godina. Tamo, kako neslužbeno doznajemo, Todorić osobno nikad nije ljetovao. Pitanje je, kažu nam, je li ijednom bio na tom otoku.

Ugasio je ovih dana i neke podružnice koncerna, vidi se u sudskom registru, te smijenio pojedine direktore.

“Nije do kraja jasno što time želi postići, ali možda pokušava prikriti neki trag novca ili duga, ili prebaciti imovinu, tko će ga znati”, komentira naš sugovornik.

Lomili su ga tjednima, Todorić se nije dao, pokušavao je naći izlaz sve do posljednjeg trenutka, no u petak je poslao priopćenje: “…Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam danas ponosan čovjek jer sve što sam izgradio, danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi…”

“Sjetio sam se onog ‘dobrotvora’ iz Čabra Marijana Filipovića koji je medijima rekao da tvornicu poklanja radnicima, a ona je imala samo dugove”, prisjetio se tog slučaja jedan naš sugovornik.

Da se borio do posljednjeg dana, dokazuje i informacija, koju smo neslužbeno doznali, kako je i od premijera Andreja Plenkovića tražio osobnu pomoć. Susreo se s njim dva puta. Prvi put kad je afera tek otvorena, prije skoro mjesec dana, o čemu su mediji izvijestili, te posljednji put prije dva tjedna. Taj drugi susret dosad je ostao skriven od javnosti, a dogodio se tijekom vikenda.

“Plenković ga je hladno primio i odbio”, kaže nam izvor te dodaje da se Todorić, primjerice, predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović nije niti pokušao obratiti. Panika u obiteljskim krugovima je nastupila tek nakon što je predsjednik Sabora Božo Petrov objavio da je podnio kaznenu prijavu, a ministar policije Vlaho Orepić potvrdio da su krenuli u izvide. Iako, postavlja se pitanje je li i to bilo dogovoreno kako bi se Todorića što prije nagnalo na odlazak.

Strah od Mosta

“Todorići su se tada počeli raspitivati za odvjetnike, uznemirili su se zbog tih izvida policije. Todorić se zapravo boji mostovaca, a posebno ga nervira Petrov”, komentirao je naš izvor. Situacija u Agrokoru je posljednjih tjedan dana bila uzavrela. Taj koncern ne samo da je nadrastao Todorića, nego je postao, zajedno s dugovima, prevelik za državu iz koje je krenuo.

“Rast i razvoj nisu ista stvar”, ističe naš sugovornik blizak koncernu te dodaje: “Istina je da je Agrokor bujao, ali isto tako je činjenica da se nije razvijao. Agrokor je zakasnio. Godinama već kasni za tržištem i svjetski lanci odavno su ga prestigli. U Agrokoru nema profesionalnih kadrova, to je sve ekipa koja je bila spremna raditi kako je Predsjednik tražio, nisu oni morali svoje tvrtke dovoditi u takav položaj. Što je to trebalo Francku? Krašu?”

Psihoza se u toranj uselila još prije godinu dana. Postalo je očigledno da im akvizicija Mercatora “nije trebala”, utapali su se sve više u dugovima, mjenicama bez pokrića, kreditima, napustili su ih neki sposobni kadrovi, milijuni su klizili, nepovjerenje bankara je raslo. I sam je Todorić, kažu nam, bivao sve nervozniji. Suradnici prepričavaju da se “počeo petljati i u što nije trebao”.

“Obilazio je dućane, čak je neke zaposlenike gađao jabukama. Još im je na početku ove godine održao govor u kojemu im je rekao da ‘ništa ne znaju’ i da se moraju ugledati u Lidl, a onda bi im kazao: ‘Ali mi ne želimo biti kao Lidl’… Jednostavno se vidjelo da gubi kontrolu”, prepričava nam naš izvor.

Je li Ivica Todorić zaista izgubio kontrolu? Ili je sam pripremio teren za vlastiti odlazak?

“Više nije imao izbora: država ili banke”, kaže nam poznavatelj situacije blizak vladajućoj stranci. “Todorić se očito odlučio za državu, vjerojatno u nadi da bi s njom još mogao nešto dogovoriti. Međutim, sumnjam da je to više ostvarivo, koliko god on još po raznim institucijama imao ‘svoje ljude’. Jer, Todorić je funkcionirao kao paradržava, stvorio je paralelni sustav”, opisuje nam izvor blizak vladajućima.

Drugi pak izvor, koji poznaje tržište, objašnjava da je isto tako stvorio paralelni sustav plaćanja i financija te u tome vidi odgovornost Hrvatske narodne banke.

“On je zapravo u financijski sustav ubacio novac koji ne postoji, moglo bi se slikovito reći da je stvorio Todorićevu valutu, tzv. regresne mjenice bez pokrića”, objašnjava nam sugovornik.

Međutim, ima i onih koji vjeruju kako konce iz sjene još vuče veliki gazda, kako je Todorića u dokumentarnom filmu opisao redatelj Dario Juričan.

Cijeli članak pročitajte na jutarnji.hr..

Dalibor Milan: Dijelovi gospodarskog programa – gospodarske zone

Pripremajući se za izbore, analizirali smo postojeće stanje, kao i mogućnosti za pokretanje zamrlog metkovskog gospodarstva.
Polazne točke nisu previše optimistične. Zatečeno stanje je sljedeće:
– Poslovna zona Dubravica, za koju je izrađen detaljan plan te njegova izmjena i dopuna. Nisu izdane dozvole, proveden je natječaj i nakon toga nije bilo nijednog kupca.
Ne treba biti previše dalekovidan niti ekonomski potkovan, da bi se zaključilo, kako u poslovnu zonu neće nitko doći. Razlog tome je da se nasuprot poslovne zone nalazi gradsko odlagalište otpada, koje je početkom 2017. trebalo biti zatvoreno i kome je ovih dana Ministarstvo zaštite okoliša odobravanjem studije zaštite okoliša potvrdilo daljnji, neograničeni rad.
Postavlja se pitanje, tko bi uistinu mogao biti zainteresiran za ulaganje u prostor koji se nalazi preko puta aktivnog odlagališta otpada? S obzirom na informacije kojima raspolažemo, odlagalište otpada će narasti do 20 metara u visinu, a čak se i planira odlaganje otpada s primjesama azbesta.
Zaključak je neizbježan. Želi li se ulagati u poslovnu zonu Dubravica, odlagalište mora biti premješteno na drugu lokaciju, a postojeću lokaciju treba sanirati i iskoristiti za neku drugu, pasivnu namjenu.
Moramo pri tome naglasiti, da se u postojeći deponij prikuplja otpad susjednih gradova i općina te da je sama lokacija na vrhu brda stručno i logički neodrživa. Također naglašavamo, da Grad Metković, premda ima dvostruko više stanovnika nego navedene jedinice, gospodari s približno istom teritorijalnom površinom.
Zato planiramo snažno djelovati u pravcu pronalaženja nove lokacije za gradski deponij, na kojoj bi se primjenjivali svi ekološki standardi.
Nakon ovoga, potrebno je ocijeniti isplativost postojećih lokacija poslovnih zona, budući da je prometni pristup do zone Dubravica neprikladan zbog nerješenih vlasničkih odnosa.
Kao alternativa postoji lokacija Metrize, u blizini Kule Norinske. Lokacija koja se nalazi uz državnu cestu D9 – magistralu, planirana je prostornim planom dijelom za veletržnicu, a dijelom kao zona u istraživanju. Navedena lokacija nije u cijelosti vlasnički riješena, površine je manje od 4 hektara. Potrebna su znatna ulaganja, gradnja prometnica, nasipanje i slično, a nalazi se u izdvojenom području, izvan gradske jezgre.
Zbog ovih razloga, namjeravamo provjeriti mogućnost formiranja poslovne zone na području Stare Neretve, koja je površine oko 12 hektara i na kojoj bi se nasipanjem mogao dobiti prostor. On bi bio obostrano spojen gradskim cestama na Magistralu, a tu bi se zbog povezanosti s gradskom jezgrom mogla smjestiti većina potrebnih urbanih sadržaja uz poslovnu zonu, kao što su nova škola s dvoranom i sportski centar. To bi se sve nalazilo unutar centralne zone naselja, na kojem nema nikakvih mjera ekološke zaštite i zaštite prirode.

pozcija

Postojeći rukavac Stare Neretve je zagađen i devastiran nelegalnim nasipanjem, a u bilo kojoj drugoj namjeni bi bio preskup za održavanje.
Materijal za nasipanje bi se mogao dobiti iz velikih predstojećih infrastrukturnih zahvata na prometnicama na području županije, iskopima za ceste u Poslovnoj zoni Dubravica, proglašenjem deponije građevinskog materijala i slično. O ovome bi se trebale izraditi adekvatne studije i postići dogovori, kao i dobiti suglasnost građana putem referenduma, jer ovakav zahvat ne može biti odluka samo jedne generacije ili garniture vlasti.
Zadnja, što ne znači i posljednja mogućnost, je suradnja s Općinom Kula Norinska, u razvoju Poslovne zone Nova Sela. Ishođene su sve potrebne dozvole za poslovnu zonu koja je već u fazi realizacije. Međutim, s obzirom na njen položaj u drugoj općini, ne može gradu Metkoviću donositi prihode od komunalnog doprinosa, komunalnih naknada, prireza i slično, ali je njena blizina važna zbog mogućnosti zapošljavanja stanovništva s područja Metkovića.
S obzirom na navedeno, studiozno ćemo razmotriti sve opcije s Vladom Republike Hrvatske i njenim institucijama. To činimo s ciljem pokretanja zamrlog gospodarstva i zapošljavanja, kao i radi zadržavanja generacija koje tek dolaze.

Ja nudim konkretna rješenja građanima Metkovića, za njihovo dobro i za napredak ovog grada, a ne obećanja.

DALIBOR MILAN (HDZ)
foto: nportal.hr

 

Zadnje objavljeno