-

Preminuo je fra Božo Lovrić, dugogodišnji župni vikar u Župi sv. Ilije u Metkoviću

U Franjevačkom samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu u nedjelju, 24. lipnja 2018., u 84. godini života, 65. redovništva i 57. svećeništva blago u Gospodinu preminuo fra Božo Lovrić dugogodišnji Župni vikar u župi sv. Ilije u Metkoviću.

Fra Božu mnogi Metkovci pamte kao blaga i strpljiva čovjeka pred čijom ispovjedaonicom je uvijek bio red. Petnaestogodišnje službovanje u Metkoviću počeo je 1990. u teškim ratnim godinama sa župnikom fra Mirkom Buljcem, potom s fra Filipom Milanovićem, fra Matom Matićem te s fra Dušanom Džimbegom. Nakon toga 2005. odlazi za ispovjednika u samostan Gospe od Zdravlja u Splitu.

Fra Božo Lovrić rođen je 18. ožujka 1935. u Hrvacama gdje je pohađao, s prekidima, osnovnu školu (1942. – 1948.). Franjevačku klasičnu gimnaziju pohađao je u Sinju i Makarskoj (1948. – 1957.), a Franjevačku visoku bogosloviju u Makarskoj (1957.-1962.)

U novicijat je stupio 12. kolovoza 1953. na Visovcu, gdje je položio prve jednostavne zavjete 13. srpnja 1954. godine. Svečane zavjete položio je 31. ožujka 1960. u Makarskoj. Za đakona je zaređen 28. travnja 1961. u Makarskoj, a red prezbiterata primio je u Splitu 29. lipnja 1961. Mladu misu proslavio je u župi Hrvace 2. srpnja 1961. godine.

Službe:

  • Kozica (1962. – 1964.) – župnik
  • Danilo (1964. – 1966.) – župnik
  • Aachen (1966. – 1969.) – voditelj misije
  • Makarska (1969. – 1972.) – magistar bogoslova
  • Zagreb (1972. – 1973.) – magistar bogoslova
  • Split (1973. – 1979.) – tajnik Provincije
  • Sinj (1979. – 1990.) – duhovnik sjemeništaraca i profesor na Gimnaziji
  • Definitor Provincije (1979. – 1982.)
  • Metković (1990. – 2005.) – župni vikar
  • Split (2005. – 2018.) – ispovjednik

Fra Božo Lovrić dobio je nagradu za životno djelo koju mu je dodijelila Općina Hrvace 15. rujna 2017.

Misa zadušnica slavit će se u franjevačkoj crkvi Čudotvorne Gospe Sinjske u Sinju u utorak, 26. lipnja 2018., u 15 sati, a sprovodni obredi obavit će se na gradskom groblju Sv. Frane u Sinju nakon mise zadušnice.

Pokoj vječni daruj mu Gospodine!

Metkovska publika oduševljena koncertom Đanija Stipaničeva u Gradskom parku

Poseban je užitak slušati kako ponajbolji kazališni tenor-bariton u Hrvata Đani Stipaničev izvodi ponajbolje skladbe zabavne glazbe. On je sinoć u Metkoviću održao dvosatatni koncert povodom Dana državnosti.

Pismo ćali, Vilo moja, Bokljeska noć, Za zagorske brege, Time to say goodbye… i mnoge druge pjesme koje s pravom nazivamo evergreenima sinoć su izmamile dugi iskreni pljesak brojne metkovske publike okupljene u Gradskom parku.

Prije početka koncerta publici se obratio Ivica Puljan, v.d. ravnatelj Ustanove za kulturu i sport koja je organizator Metkovskog ljeta kojega je potom otvorio gradonačelnik Dalibor Milan.

MARIN MEDAK SAVJETUJE: Kako pripremiti savršeno meso na roštilju?

Ako ste se odlučili roštiljati za vikend, ne bi bilo loše da pročitate savjete naših kuhara oko toga kako pripremati meso prije pečenja, ali i kakva treba biti vatra da bi steak bio ukusan i sočan.

Među njima je Desanac s zagrebačkom adresom Marin Medak, chef i vlasnik Rougemarina:

Prilikom marinade je bitno da se meso ne marinira u ulju nego da u njemu samo odleži. Marinada uključuje začine i mirodije. Dobro bi bilo napraviti i kemijsku osmozu, točnije ostaviti da meso odleži u otopini vode i soli.

U tu otopinu možete dodati i vina, octa, herbalne trave i slično. Trajanje i količina soli i vode će ovisiti o mesu pa je to važno provjeriti. Nakon mariniranja je bitno da meso prije pečenja odstoji na sobnoj temperaturi barem jedan sat.

Nemojte šokirati meso

S obzirom na to da meso treba na roštilju postići temperaturu od barem 60 stupnjeva, lakše će doći do toga ako krenete sa 25. Ukoliko šokirate meso i stavite ga na roštilj direktno iz hladnjaka ono će biti žilavo.

Također je bitno paziti da meso ne bude previše tanko ili previše debelo narezano. Za dobro pečenje je bitno da je izvor topline kvalitetan, što znači da morate imati dobar ugljen ili drvo. Ja osobno koristim drva koja ostavim da do kraja izgore.

Temperatura treba biti konstantno ista

Ako koristite ugljen neka to bude onaj koji daje dobru temperaturu bez mirisa. Uz to temperatura tijekom pečenja mora biti konstantna i meso se ne smije mrcvariti.

Kulinarske savjete Hrvoja Kroflina i Zorana Ožegovića možete pročitati ovdje.

Piše: Katarina Drvodelić | Foto: Borko Vukosav

3D NARONA Predstavljamo novih 12 snimaka rekonstrukcije antičke Narone

Stipan Ujudr objavio je novih 12 snimaka koje čine drugi dio renderanja 3D modela rekonstrukcije antičke Narone u Vidu kod Metkovića koji svakim danom dobiva svoj konačni oblik. Tako smo nedavno smo objavili snimke rekonstrukcije prve terase i obale.

Autori 3D modela i renderanja su Stipan Ujdur i Ivan Popić iz Opuzena, a stručni suradnik za rad na novim programima je Martin van der Meijde iz Arnhema u Nizozemskoj.

Na snimcima su prikazani detalji svakodnevice u antičkom gradu, neke od ovih scena će poslužiti i za izradu formata VR 360 ° PAN koji bi naknadnom doradom u stereoskopiji bilo moguće vidjeti u mobilnoj aplikaciji za VR 360 naočala. Paralelno s radom na 3D modelu vode se i kontakti s raznim autorima za VR aplikacije.

1. Galije, luka za utovar i istovar robe i ljudi
2. Galija na odlasku, nakon istovara
3. Istovar robe iz galije i ukrcavanje u zaprežna kola i spremanje u skladišta
4. Odlazak nakrcanih zaprežnih kola s konjima i magarcima, prijenos punih amfora
5. Sjeverna vrata na trasi Narona – Bigeste (Ljubuški) – Salona.
6. Centar, trgovine, raskrsnica puteva prema forumu, prema obali i južnim vratima
7. Forum, scena tipična za antiku, nosiljka u kojoj su bili imućniji patriciji ili senatori
8. Restoran uz forum
9. Fontane, lijeva između foruma i kazališta, a druga u parku prema obali
10. Fontana između rimskih termi i stepenica za drugu terasu
11. Južna vrata, scena privođenja pobjeglog roba
12. Centar četvrti za plebejce pranje robe je bilo na ulici, svaki kvart je imao svoj bazen za pranje i uzimanje vode.

Foto i tekst: Stipan Ujdur

OMIŠKI FESTIVAL 2018. ‘Lipi cvit’ pripao klapi Kampaneli, Metkovcima četvrto mjesto

Sinoć je u Blatu na Korčuli u Velikoj dvorani Doma kulture održana Večer mješoviti klapa u sklopu programa Festivala dalmatinskih klapa Omiš 2018 . na kojem je Mješovita klapa sv. Nikole iz Metkovića.

Večer Festivala dalmatinskih klapa Omiš u Blatu na Korčuli održava se u suradnji s Općinom Blato već četrnaestu godinu za redom. U natjecateljskoj večeri nastupilo je 10 klapa redoslijedom: Volat-Pučišća, Žrnovnica-Žrnovnica, Maraška-Zadar, Falkuša-Zagreb, Kurenat-Mljet, Basca-Baška Voda, Komiža-Komiža, Kampaneli-Donja Kaštela, Slavić-Zagreb i Sveti Nikola-Metković.

Stručni ocjenjivački sud sastavu: mo. Janes Vlašić, prof. Dalija Gavranić i Branko Terze prvu nagradu Lipin cvit dodijelio je klapi Kampaneli  iz Donjih Kastela,  drugu nagradu osvojila je klapa Basca iz Baške Vode, dok je treća nagrada pripala  klapi Slavić iz Zagreba.

Najveći broj glasova publike osvojila je Basca iz Baške vode i time zaslužila nagradu  – Zlatni lipin cvit. Metkovcima je ova nagrada izmakla za jedan bod.

– Zadovoljni smo sinoćnjim nastupom. Izveli smo dvije pjesme ‘Prid oltarom diva kleči’ u obradi našega prijatelja iz Opuzena Blaženka Juračića i ‘U zemlju latinsku’ Krešimira Magdića na stihove Jakše Fiamenga. Za malo nam je promakla nagrada publike ali sam nastup u programu Omiškoga festivala za nas je veliko priznanje, kaže Marija Maja Jerković, voditeljica Mješovite klape sv. Nikola, i dodaje: Već u subotu idemo u Perast na Međunarodni festival klapa. Nakon toga ćemo sudjelovati na Festivalu klapa Gospi Sinjskoj i Festivalu klapske pisme u Posušju.

Foto: Mješovita klapa sv. Nikola

FOTO Predstavom za djecu “Trio-la la la” otvoreno Metkovsko ljeto

Gradski park u Metkoviću sinoć je vrvio djecom i roditeljima u iščekivanju predstave Trio-la la la u izvedbi glumačkog ansambla Triola.

Riječ je o veselom cirkuskom cabaretu na sklapanje i rasklapanje u kojem su na radost najmlađih male akrobatske vratolomije i skečeve izvodili Iva Peter Dragan, Nikolina Majdak i Damir Mihaljević.

Metkovsko ljeto 2018. je otvoreno dječjim smijehom… neka tako i ostane do kraja… a već večaras nas očekuje nova poslastica, koncert Đanija Stipaničeva u 21 sati u Gradskom parku u Metkoviću.

Program ovogodišnjeg Metkovskog ljeta možete vidjeti ovdje.

Nadbiskup Barišić je za svećenika zaredio fra Antu Prološčića, novoga vikara u Župi sv. Ilije

Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić predvodio je u subotu, 23. lipnja 2018. u splitskoj konkatedralnoj crkvi sv. Petra, svečano euharistijsko slavlje za vrijeme kojega je za prezbitere zaredio deset đakona.

Na naslov Splitsko-makarske nadbiskupije zaređeni su don Danko Kovačević (župa Gospe od Milosrđa, Žnjan – Split) i don Stanko Kačunić (župa Svih Svetih, Putišići – Donji Dolac), na naslov Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Ivan Marija Đuzel (župa sv. Franjo Asiški, Imotski), fra Jerko Kolovrat (župa sv. Franjo Asiški, Imotski), fra Dejan Međugorac (župa sv. Ante Padovanskog, Knin), fra Ante Prološčić (župa Uznesenja BDM, Klis), fra Ignacije (Milan) Sladoja (župa Čudotvorne Gospe Sinjske, Sinj) i fra Toni Šimunović Erpušina (župa sv. Luke, Otok), a na naslov Hrvatske dominikanske provincije Navještenja BDM fr. Marko Dokoza(župa Uznesenja BDM, Belafuža – Zadar) i fr. Ante Gavranović (župa Srca Marijina, Skopaljska Gračanica, BiH).

Ante Prološčić, sin Ivana i Marte r. Parać, rođen je 22. listopada 1987. u Splitu. Rodna župa mu je Uznesenja BDM na Klisu, a pastoralni praktikum vršio je u župi sv. Ilije u Metkoviću. Prije nekoliko dana je imenovan župnim vikarom u Župi sv. Ilije u Metkoviću.

Fra Anti čestitamo na svećeničkom ređenju, želimo mu obilje Božjega blagoslova i puno uspjeha u prvim pastoralnim koracima u našoj sredini.

SVETAC DANA 24. lipnja – Blagdan rođenja Ivana Krstitelja

Danas slavimo Blagdan rođenja Ivana Krstitelja (Yohanan Ha’Matbil) , posljednjeg starozavjetnog proroka, Isusova rođaka po majci, pustinjaka, propovjednika (Glas iz pustinje) i Isusova prethodnika.

Ivan je vrlo omiljen kršćanski svetac, mnogi nose njegovo ime u raznim inačicama (Ivan/a, Ivo/a, Ivančica, Ivica, Jovan/a (Giovanni…), a ono na hebrejskom znači Bog je milostiv (Yohanan). 

U Novom zavjetu

Većinu informacija o Ivanu Krstitelju dobivamo iz evanđelja, a njegova osoba do danas je ostala tajnovita i ne do kraja razjašnjena.
Ivan_Krstitelj_ilustracija_filmPrema Novom zavjetu, njegovi roditelji, Zaharija i Elizabeta, dugo nisu mogli imati djece i kada im se rodio sin, zavladala je velika radost. Održana je posebna svečanost, na kojoj mu je trebalo nadjenuti ime. Okupili su se prijatelji i rođaci, koji su došli izdaleka. Htjeli su da se zove Zaharija po ocu, ali s tim se nije složila Elizabeta. Rekla je da će se zvati Ivan. Prijatelji i rođaci su pitali Zahariju, za mišljenje. On se složio s time da se zove Ivan. Budući da Zaharija dotad nije mogao govoriti, tada mu se vratio glas. Počeo je zahvaljivati Bogu i slaviti ga zbog njegove dobrote.

Ivan je u mladosti napustio dom, živio je u pustinji blizu rijeke Jordana. Pretpostavlja se da je bio blizak esenima, židovskoj vjerskoj zajednici koja je iz protesta naputila Jeruzalem. Nosio je odijelo od devine dlake opasano kožnim pojasom. Jeo je pustinjsku hranu – divlji med i skakavce. Propovijedao je blizinu kraljevstva Božjeg i pozivao svoje sunarodnjake na obraćenje, a mnogi su se kajali za svoje grijehe i dali da ih Ivan krsti.

Evanđelja pripovijedaju i da je Isus došao k Ivanu, te od njega zatražio krštenje. Ivan je na njegovo inzistiranje to i učinio, a za krštenja, kako pripovijeda biblijski tekst, spustio se nad Isusa Duh Sveti u obliku goluba i Božji glas je progovorio: Ti si Sin moj ljubljeni. U tebi mi sva milina.

Herod Antipa zatvorio ga je u tamnicu i dao mu odrubiti glavu na zahtjev Salome, kćeri njegove druge žene Herodijade, jer mu je prigovorio zbog preljuba.

U 1. i 2. stoljeću

Poznato je da su u 1. stoljeću, nakon što se kršćanstvo već počelo širiti, paralelno sa zajednicama Kristovih sljedbenika, postojale i zajednica sljedbenika Ivanovih, te su poznavale samo Ivanovo krštenje, o čemu svjedoče i Djela apostolska.

Izvanbiblijski izvori, osobito kršćanski apologetski tekstovi, također potvrđuju postojanje takve zajednice osobito među Židovima. Čini se da su upravo zbog toga novozavjetni pisci toliko naglašavali Ivanovu poniznost i ponavljali njegove riječi da će iza njega doći veći od njega kome on nije dostojan odriješiti obuću na nogama.

O mučeništvu Ivanovu govori i židovski povjesničar iz 1. stoljeća, Josip Flavije, te spominje da je ubijen u tvrđavi Makerontu, s istočne strane Mrtvoga mora. Arheološke iskopine svjedoče o postojanju tvrđave s palačom i dva triklinija, što odgovara evanđeoskom opisu prema kojem su Herod i muškarci bili u jednoj prostoriji, a Herodijada i Saloma u drugoj.

Štovanje

Najstarije štovanje vezano uz Ivana Krstitelja odnosi se na čašćenje njegova groba u Sebasti, nedaleko od današnjeg Nablusa u Palestini.

Potom je jedna od najvećih kršćanskih bazilika, ona u Damasku posvećena Ivanu Krstitelju. Danas je u njoj džamija, a posjetio ju je i papa Ivan Pavao II., zajedno s poglavarima mjesnih crkava, prilikom svoga posjeta tome gradu, te se ondje održao međureligijski susret.

Relikvije svetog Ivana Krstitelja danas se čuvaju u crkvi sv. Silvestra u Rimu i u Amiensu u Francuskoj.

Sv. Ivan Krstitelj jako je poštovan u kršćanskom svijetu. U srednjem vijeku, njegov blagdan zvali su ljetni Božić. U čast sv. Ivanu Krstitelju, podignute su mnoge crkve počevši od Lateranske bazilike u Rimu, papinske katedrale.

U Rimokatoličkoj Crkvi njegovo se rođenje slavi kao svetkovina 24. lipnja, a mučeništvo, nekad nazivano i Glavosjek sv. Ivana Krstitelja, kao spomendan 29. kolovoza.

Zaštitnik je pjevača, glazbenika, krojača, kožara, krznara, vunara, remenara, gostioničara, nožara, brusača, zatvorenika, osuđenih na smrt, uzgajivača ptica, oboljelih od epilepsije, krštenika, Malte, Jordana i velikog broja gradova širom svijeta, pa tako i naše Županje.

U Hrvatskoj po njemu su nazvana mjesta Ivanić Grad, Ivanec, Kloštar Ivanić, Sveti Ivan Zelina, Sveti Ivan Žabno, Ivanska, Ivankovo i vjerojatno još neka mjesta.
U Mariji Bistrici, nedavno je postavljen njegov kip na otvorenom prostoru.

U Bosni i Hercegovini, u Podmilačju kraj Jajca postoji veliko svetište sv. Ivana Krstitelja.

Mučeništvo

Herod Antipa, sin Heroda Velikoga, zapovjedio je da uhvate Ivana i da ga, svezana u lance, bace u tamnicu, zbog Herodijade, žene svoga brata Filipa, koju bijaše uzeo za ženu, jer mu je Ivan govorio: Nije ti dopušteno imati ženu svoga brata. Zato ga je Herodijada zamrzila i htjela ubiti, ali nije mogla. A Herod se bojao Ivana. Znao je da je pravedan i Bogu posvećen čovjek i zato ga je štitio. Kad bi ga slušao, odmah bi se zbunio, ali bi ga je ipak rado slušao.

No, dođe zgodan dan, kad Herod o svom rođendanu priredi gozbu svojim velikašima, visokim časnicima i galilejskim prvacima. Uđe Herodijadina kći te je tako plesala da se svidjela Herodu i gostima. Kralj reče djevojci: Traži od mene što god hoćeš, i dat ću ti. I zakle joj se: Dat ću ti što god zatražiš od mene, pa bilo to i pol moga kraljevstva. Ona iziđe te reče svojoj majci: Što ću tražiti?Glavu Ivana Krstitelja, odgovori ona. Vrati se odmah žurno kralju i zatraži: Hoću da mi odmah daš na pladnju glavu Ivana Krstitelja. To ražalosti kralja, ali zbog zakletve dane pred gostima ne htjede je odbiti. Kralj odmah pošalje krvnika i naredi mu da donese Ivanovu glavu. Ovaj ode, odrubi mu glavu u tamnici, donese je na pladnju i dade je djevojci, a djevojka svojoj majci. Kad to čuše Ivanovi učenici, dođoše i uzeše njegovo tijelo te ga položiše u grob (Mk 6,17-29).

Osim sv. Marka, mučeništvo sv. Ivana opisuje sv. Matej i sv. Luka. Ti opisi idu u red najdramatičnijih scena Novoga zavjeta.

Zanimljivo je da je i židovski povjesničar Josip Flavije oko g. 90. dao o Ivanu Krstitelju ovako divno svjedočanstvo: Herod je, naime, dao pogubiti toga Ivana, zvanoga Krstitelj, jer je bio dobar čovjek i Židove poticao na nastojanje oko kreposti, zapovijedajući im da se među sobom vladaju pravedno a prema Bogu pobožno i tako se očiste. Osim toga, on točno navodi da je Ivan bio zatvoren u tvrđavi Meheront, današnji Mukawer, a razlog je uhićenja ležao u strahu da toliki ugled toga čovjeka ne bi njegove podanike naveo na otpad. U takvom su postupku svi tirani jednaki, i stari i novi. Njima uvijek smetaju oni koji se boje više Boga nego ljudi, koji ljube pravdu, a mrze bezakonje, pogotovo ako još hrabrošću Ivana Krstitelja otvoreno prokazuju zločin i nepravdu.

Pionirke Neretve proslavile uspješan završetak sezone

Sinoć su pionirke ŽNK Neretva domjenkom proslavile uspješan završetak sezonu. Cure koje rade pod stručnim vodstvom trenera Josipa Radića i njegove pomoćnice Matee Suton osvojile su drugo mjesto u I. HLŽ pionirske mladeži južne skupine, u kojoj im je prvak Donat iz Zadra za bod pobjegao u uzbudljivoj utrci za naslov prvaka.

Sezonu je obilježila kapetanica Lucija Borovac s 36 golova pa joj je sportski direktor kluba Ante Boras uručio trofej za najbolju strijelkinju.

U skupini pionirki ŽNK Neretva trenutno ima 41 igračicu, a ne sumnjaju da će poslije ovakvog rezultata broj biti i veći.

Čestitamo Neretvinim pionirkama na uspješno odigranoj sezoni!

Mješovita klapa sv. Nikole nastupit će večeras u programu 52. Omiškog festivala

Mješovita klapa sv. Nikole iz Metkovića večeras, 23. lipnja nastupiti će u programu Festivala dalmatinskih klapa Omiš 2018. koji nastavlja svoj programa izvan Omiša.

Večeri mješovitih klapa koja će se održati u Blatu na Korčuli u Velikoj dvorani Doma kulture Blato sa početkom u 21 sat.

Večer Festivala dalmatinskih klapa Omiš u Blatu na Korčuli održava se u suradnji s Općinom Blato već četrnaestu godinu za redom. U natjecateljskoj Večeri mješovitih klapa nastupit će 10 klapa, i to:

  • Volat  -Pučišća
  • Žrnovnica  -Žrnovnica
  • Maraška – Zadar
  • Falkuša – Zagreb
  • Kurenat – Mljet
  • Basca – Baška Voda
  • Komiža – Komiža
  • Kampaneli – Donja Kaštela
  • Slavić – Zagreb
  • Klapa sveti Nikola – Metković

Metkovci, pod vodstvom prof. Marija Maje Jerković, izvest će dvije skladbe:

  • Prid oltaron kleĉi diva u obradi prof. Blaženka Juračića
  • U zemju latinsku (kad je parti
    dida) Krešimira Magdića na stihove Jakša Fiamenga

Stručni ocjenjivački sud dodjeljuje prvu, drugu i treću nagradu: Lipin cvit najboljim klapama, dok nagradu Zlatni lipin cvit dodjeljuje publika po svom izboru.

Zadnje objavljeno