Nezadovoljni netom održanim 19. Maratonom lađa Udruga lađara Gusar Komina jutros je u prostorijama svoje Udruge održala konferenciju na medije na kojoj su u ime Udruge pred okupljene novinare izašli predsjednik Udruge Ante Vuković, kapetan ekipe Stjepan Vlahović i član upravnog odbora i bivši predsjednik UL Gusara Boris Šuman.

Prije svega želimo čestitati svim ekipama koje su nastupile na 19. Maratonu lađa te pobjednicima iz Bjelovara! Druga stvar, zbog načina na koji ja vodim Udrugu ne možemo ostvariti rezultat za koji smo se spremali i ja želim Skupštini udruge ponuditi mandat na raspolaganje. Dalje, budući da nije ispoštivan pravilnik Maratona lađa Udruga lađara Neretve nije dobro organizirala ovogodišnji Maraton i on nije regularan. – na početku je istaknuo Vuković.

U nastavku je predsjednik Udruge nabrojio neke od propusta u ovogodišnjem Maratonu. Za početak je naglasio da su prije Maratona dobili lađu koja je bila probušena i sami su je morali pokrpati. Zatim, sam start Maratona prema rječima g. Vukovića nije bio regularan, jer veličina zastava ekipe pod brojem 18. nije odgovarao pravilniku, a suci Maratona nisu imali metar za mjerenje zastava.

Problem koji se dešava dugi niz godina i nikako da se riješi su razne brodice koje smetaju lađarima što također pridonosi neregularnosti natjecanja naglasio je na kraju g. Vuković te prepustio riječ bivšem predsjedniku UL Gusar Borisu Šumanu:

Kao dugogodišnji predsjednik razočaran sam organizacijom posljednjih Maratona jer su na rubu regularnosti. Uzmimo za primjer prošlu godinu, ne osporavajući prvo mjesto prošlogodišnjim prvacima Stablini i tu smo također bili oštećeni. Čestitam ovogodišnjim prvacima iz Bjelovara i ne želim umanjiti njihovu pobjedu, iskoristili su priliku kao što bismo vjerojatno i mi da smo je imali.

U krovnoj Udruzi moramo napokon uvesti neke regule ili da se svega skupa ostavimo. Nastupamo od samoga početka, imamo rezultate, uvjete smo unaprijedili, imamo trenera sa kojim treniramo, ali dolazimo u iskušenje da sve to skupa ugasimo ako će se ovako stanje nastaviti.

Na kraju svega, protivno svim pravilima, Udruga lađara Neretve želi da mi i Stablina podijelimo drugo mjesto što ni mi ni Stablina nismo željeli prihvatiti. Želimo znati tko je prvi, tko drugi, tko treći, organizator to treba znati!

Nečuveno je da Udruga ne može osigurati da brodice ne smetaju veslačima da se natječu i ako organizator ne može to sve skupa voditi, ima tu ljudi koji su dugo u Maratonu i koji bi to mogli voditi i pozivam ih da daju svoje mandate na raspolaganje i prije Skupštine koja će se uskoro održati.

Na kraju se okupljenim medijima obratio kapetan ekipe Gusara iz Komina Stjepan Vlahović:

Htio bi se osvrrnuti na članak iz statuta da se radi o kulturno-sportsko-turističkoj manifestaciji. Izgleda da se fair-playom i poštenom borbom ne može napraviti rezultat na Maratonu. Nama je cilj ove godine bio prvo mjesto. Želim naglasiti kao i moji sugovornici da ne umanjujem prvo mjesto Bjelovaraca. Oni su iskoristili priliku kao što smo i mi prije dvije godine zabijanjem Crnog puta u bovu. Želim naglasiti da fair-playa više nema i da su nas organizatori doveli do toga da smo postali obični gladijatori. 

Ako smo u ovoj konkretnoj situaciji, prije ulaska u Crnu rijeku imali prednost onda je logično da tu prednost imamo i nakon izlaska iz kanala koji je godinama problem. Isto tako ne mogu shvatiti da organizator ne može osigurati da nema brodica koje smetaju nama lađarima i koje prema pravilniku to ne bi ni smjele činiti.

Također, žalosno je što se nakon Maratona ne zna tko je koja pozicija i na službenoj stranici Maratona lađa stoji da od drugog do trećeg mjesta poredak nije definiran!

Vezano za fotofiniš,osobno sam na posljednjem sastanku Udruge lađara Neretve uoči Maratona upozorio da fotofiniš ništa ne znači bez dvije bove i obećali su mi tada da će biti postavljene dvije bove, a isto sam tražio i prijašnjih godina i ništa nije učinjeno. Njima je očito važnije hoće li predsjednica biti na brodu ili neće. – završio je kapetan.

1 of 6

Kapela svetog Ante i svetoga Roka na Mliništu, sagrađena ja 1931. godine za vrijeme župnika don Mate Radoševića. Iste godine uoči blagdana Velike Gospe, 14.kolovoza, kapela je blagoslovljena. Blagdan svetog Roka, 16. kolovoza 1931. godine, bio je svečano proslavljen uz veliko sudjelovanje naroda. Na samoj misi je sudjelovalo preko 800 ljudi.

Kapela je sagrađena od lijepo klesanog kamena, pravilnih dimenzija, a iznutra je ožbukana. Unutarnje dimenzije su : 4,3 m dužina, 2,9 širina i 4,5 visina. Na pročelju se nalazi kameni zvonik sa jednim zvonom. Oltar je od betona s kipovima sv. Ante i sv. Roka u posebnim nišama. Godine 1953. župnik don Špirko Vuković je među narodom naročito širio pobožnost prema Gospi. Uveo je pobožnost prvih subota i osobito preko te pobožnosti je širio pobožnost prema Srcu Marijinu, koju je narod veoma zavolio. Dana 22. kolovoza 1953. godine, kada se po ondašnjem liturgijskom kalendaru slavio blagdan Prečistog Srca Marijina, a pošto je nešto prije i nabavio kip, prvi put je u župi svečano proslavljen taj blagdan uz veliko sudjelovanje naroda. Poslije toga, taj blagdan dobivao je u župi sve veće značenje i pobožnost prema Prečistom Srcu Marijinu sve više je rasla, pa je drugi titular nove župne crkve na Mliništu Prečisto Srce Marijino. Na taj blagdan blagoslovljen je temeljni kamen nove župne crkve i nova župna crkva, na isti blagdan, bila je posvećena.

Pošto je za novu župnu crkvu nabavljen novi kip Srca Marijina, stari kip, što ga je nabavio župnik Vuković, ostao je u kapeli sv. Ante i sv. Roka.

Kako bi se narod za ljetnih mjeseci iz brdskih sela sa svojim blagom preseljavao na Kraj, tako bi se kroz cijelo ljeto nedjeljna misa održavala u ovoj kapeli. A od kada je uz kapelu sagrađena župna kuća, u koju se 1952. godine stalno preselio župnik, kapela sv. Ante i sv. roka postala je središte svega pastoralnog rada i vjerskog života župe. Od tada se u kapeli redovito govori dnevna i nedjeljna misa, osim nedjelje Presvetog sakramenta, obavljaju razne pobožnosti, a od otvaranja nove škole na Mliništu i redovita vjeronaučna pouka.

Godine 1962., župnik Ante Jurić, kupnjom terena, nešto je proširio crkveni prostor prema zapadu. Da bi se narod zaštitio od kiše i nevremena, on je taj prostor natkrio salonitnim pločama, a na samom kraju podigao betonski oltar na kojem se govorila misa od nedjelje i blagdana. Ta improvizacija je uklonjena nakon izgradnje nove župne crkve. Još se mogu vidjeti samo betonski nosači i ostaci oltara. Vrijedno je reći da su na tom improviziranom oltaru dvojica vidonjski svećenika rekli svoje mlade mise. Bili su to don Stanko Vrnoga 1963. i don Duje Perleta 1965. godine.

Pored kapele, 1938. godine, sagrađena je seoska čatrnja od betona.

Potrebno je reći da štovalje sv. Roka u Vidonjama ne potječe od 1931. godine, kada je sagrađena kapela. Ono je znatno starije i potječe još iz 18. stoljeća. Već se 1779. godine slika sv. Roka nalazila u župnoj crkvi na Vidonjama. Na temelju toga podatka možemo reći da je štovanje sv. Roka bilo i prije te godine.

Sveti Roko štuje se kao pomoćnik u kužnim bolestima. Pošto su kužne bolesti u 18. stoljeću u Vidonjama više puta harale, razumljivo je zašto je svečevo štovanje nastalo u to vrijeme.

Također, jedno zvono na župnoj crkvi u Vidonjama bilo je blagoslovljeno u čast sv. Roka 1885. godine.

Blagdani sv. Roka i sv. Ante bili su zavjetni blagdani u župi, pa ih je narod slavio uz veliko sudjelovanje i s procesijo kroz cijelo Mlinište. Poslije Drugog svjetskog rata, kada su procesije od vlasti bile zabranjene, one su se održavale samo simbolično. Naime, kipovi svetaca nosili su se samo oko kapele uz pratnju župnika i pjevača.

Završio je još jedan Maraton lađa. Moralo se i to jednom desiti da ekipa izvan doline Neretve osvoji Domagojev štit. Ovogodišnji prvaci su ekipa Argonauti iz Bjelovara, koja je zasluženo slavila ispred Stabline i Komina! Za početak donosimo galeriju fotografija sa starta Maratona u Metkoviću.

1 of 16