Metkovski gimnazijalci na državnoj maturi već godinama pokazuju vrhunske rezultate. Ponosne profesorice Angela Ćelić i Ana Dragović odlučile su najboljima iz fizike odati priznanje, javno ih predstaviti i obznaniti njihove rezultate s državne mature na stranici dnevnadozafizike.weebly.com .
Čestitamo profesoricama što su uspješno utkale dio svog znanja i vještina u njihov uspjeh, a metkovske genijalce predstavljamo redom:
Danas su u Odessi momčadi Shakhtara i Dinamo Kijeva odigrali veliki ukrajinski derbi u okviru ukrajinskog Superkupa.
Uspješnija je bila momčad Paula Fonsece koja je slavila rezultatom 2-0, te time stigla do svoje osme titule u ukrajinskom Superkupu. Pobjedu je Shakhtaru osigurao argentinski napadač Facundo Ferreyra s dva zgoditka, u kojima je oba puta asistent bio brazilski branič Ismaily. Brazilac je fantastičnim ubačajima u 8. i 56. minuti utakmice 26-godišnjem Argentincu zaista ostavio malo prostora za pogrešku pri realizaciji.
Susret je nakon drugog pogotka nakratko prekinut zbog eksplozije pirotehničkog sredstva pokraj igrača Shakhtara.
Svih 90 minuta u ovoj utakmici za ukrajinskog prvaka odigrao je bivši reprezentativac i kapetan Hrvatske, te aktualni kapetan Shakhtara Darijo Srna. Srna je tako stigao do svoje 22. titule u karijeri s ukrajinskim timom, a sudjelovao je u svakom od osam utakmica Superkupa koje je Shakhtar osvojio.
Danas se, povodom sutrašnjeg blagdana Gospe Karmelske, održava 13. Lađarski kup Župe Bagalovići u organizaciji Udruge “Oba Krvavaca”, a pod pokroviteljstvom Općine Kula Norinska i Dubrovačko-neretvanske županije.
Utrka se vozi na relaciji Krvavac- Metković- Krvavac. Prvu startnu poziciju drži UL Crni put, drugu UL Komin, sedma je UL Gospe Karmelske, a deseta UL Jerkovac.
Početak mimohoda je u 17:30 sati, a utrke oko 19:00 sati.
Na ovogodišnjem Glasu Neretve prema glasovima publike pobijedio je Ivan Volarević s pjesmom Zadnja želja, dok je nagradu Stručnog ocjenjivačkog suda osvojila Marija Previšić s pjesmom Don’t you remember.
Nakon pozdravnih govora u festivalsku večer nas je uvela plesna skupina Calypso. Potom su nastupili sljedeći izvođači:
Kristina Brečić – Love On The Brain
Helena Sršen – Život nije siv
Ema Bašić – Wrecking Ball
Nikola Batinović – 1944
Ivan Volarević – Zadnja želja
Ana Medak – Kao moja mati
Gabrijela Grmoja – Stay
Katia Crnčević – Bezimeni
Andrea Petrušić – Priče tag
Antonio Čović – Sve je s tobom napokon na mjestu
Ana i Agnes Ćelić – Jar of hearts
Marija Previšić – Don’t you remember
Lucija Curić – Ima jedan svijet
Antonela Osmanović – Lejla
Treću nagradu publike osvojila je Kristina Brečić s Love On The Brain, drugu je nagradu osvojila Lucija Curić s Ima jedan svijet. Njima su nagrade predali Ante Zovko i direktorica Ureda TZ grada Metkovića Magdalena Medar Ujdur. Struka je rekla da je najbolja bila Marija Previšić s pjesmom Don’t you remember pa je njoj nagradu uručila dožupanica gđa Žaklina Marević, dok je najviše glasova publike dobio Ivan Volarević za izvedbu pjesme Zadnja želja. Njemu je nagradu predao dogradonačelnik g. Damir Raić.
Pokrovitelji Festivala: Grad Metković, Dubrovačko-neretvanska županija i Turistička zajednica grada Metkovića.
Ravnatelj festivala: Milan Kapović.
Stručni ocjenjivački sud: Marija Jerković, Zrinka Boras i Marko Mustapić
Umjetnički voditelj: Jašar Murtezani.
Voditeljica festivala: Romana Gabrić.
Organizator festivala: Ustanova za kulturu i sport Metković.
Sponzori: Cvjećarnica Flamingo-Dugandžić, Foto Veraja Metković i Tiskara Pečat.
Foto: metkovic.hr
Večeras s početkom u 21 sat na Trgu kralja Tomislava povodom Dana Grada i blagdana sv. Ilije Gradska glazba Metković održat će svoj tradicionalni koncert.
Nakon više od dva desetljeća ponovno ćemo uživati u našem ljetnom kinu, ali ovaj put uz modernu digitalnu tehnologiju. Prva filmska projekcija bit će 16.7. u 21,00.
Prikazat će se film Planet Majmuna: RAT (redatelj Matt Reevs, uloge tumače Andy Serkis, Judy Greer, Woody Harrelson). Radujemo se Vašem dolasku!
Na današnjoj sjednici Gradsko vijeće Grada Metkovića na prijedlog Odbora za javna priznanja donijelo je odluku o dodjeli javnih priznanja Grada Metkovića za 2017. godinu. To su:
Radojka Bagur i Joško Martinović (posmrtno) – Nagrada Grada Metkovića za životno djelo, u obliku povelje i novčane nagrade od 8.000 kuna.
Svjetlana Bebić i Vinko Vuković – Nagrada Grada Metkovića “Narona” u području obrazovanja i kulture, u obliku povelje i novčane nagrade od 4.000 kuna.
Vatroslav Vugdelija – Nagrada Grada Metkovića “Sv. Ilija” u području socijalne skrbi, u obliku povelje i novčane nagrade od 4.000 kuna.
Ivan Čupić i Sportska udruga “Neretva run”– Nagrada Grada Metkovića “Ždral” u području sporta, u obliku povelje i novčane nagrade od 4.000 kuna, odnosno u obliku povelje.
Bogati iseljenik Nedjeljko Vrnoga (71) – “po američki” Ned ili “naški”, jednostavno, Neđo, iz sela Kose u općini Zažablje kod Metkovića u Kaliforniji se već više od pola stoljeća bavi uzgojem badema i oraha koji se prodaju diljem svijeta.
Barba Neđo je Jugoslaviju napustio 1963. godine, sa sedamnaest godina, pa u SAD-u stekao diplomu iz političkih odnosa, no umjesto da život provede kao predavač u školi, u njemu je proradio neretvanski nerv; postao je i ostao – farmer.
I to ne onaj koji će, kako je u nas običaj, usmenom predajom upiti znanje starijih, pa nastaviti raditi na zemlji na način kako su je njegovi preci obrađivali stoljećima prije, već ovaj voćar, baš svakog božjeg dana, usvaja nova znanja da bi uzgojio što veće i kvalitetnije orašaste plodove.
– Pamtim moje prvo proljeće u Americi. Morali smo presađivati stabla u voćnjaku od dvanaest tisuća stabala. I kaže meni stric: “Neđo, ja ću te naučiti kako posaditi ovo stablo, kako ćeš ga obrezati i uzgojiti, a sve drugo moraš naučiti sam, jer da bi danas bio farmer, moraš se razumjeti i u kemiju, i u pravo, znati voditi biznis” – kazuje Mister Ned potanko kako je otkrio mali Durham, svjetski centar proizvodnje badema – i naučio od strica Stjepana da jedino znanost i njezina postignuća jamče progres, rast i, što je u “trulom kapitalizmu” najvažnije, profit.
– Ovdje uzgoje šaku nečega i misle da je to dovoljno, a u Americi sve mora imati svoju računicu. A iz godine u godinu zahtjevi su sve veći. Zato, nažalost, kad kažu da je Neretva Mala Kalifornija, to nije tako, ona joj nije ni sjena – kaže Nedjeljko, kojeg je stric, tek što je “preplivao” Veliku baru, uputio na školovanje.
– Stekao sam diplomu iz političkih znanosti i trebao predavati u školi. Kod nas sam naučio da se nastavnika poštuje, i da kad uđe u razred, ustaneš i ne sjedaš prije njega, a u Americi je bilo sasvim drukčije. Bio sam na praksi šest mjeseci, a učenici su jedni na druge bacali papire, ponašali se kao da nisam tu. To me jako razočaralo, međutim, kako sam došao k stricu koji je tražio od moga oca da me pošalje da mu pomažem, nisam ga mogao ostaviti jer je ostario, žena mu je umrla, a nikoga drugoga nije imao. I tako sam, kao i moj brat u Neretvi, gdje smo generacijama bili seljaci, ostao na zemlji, to nam je očito u krvi. A stric je, hvala Bogu, živio dugo – umro je, zamislite to, u devedeset i devetoj!
I tako je ambiciozni, vrijedni Ned naslijedio velike plantaže oraha i badema i krenuo ih širiti. Danas brine o dvjesto hektara, a prinos mu je od četiri do sedam tona po hektaru.
– Kalifornija proizvede osamdeset posto bajama u svijetu. Ove godine ćemo uzgojiti oko milijardu kilograma jezgre! Možete li uopće zamisliti koje su to količine? Ostatak bajama na tržište izbacuju Australija i Čile. Moja je farma srednje veličine. Imam zaposlenike i stručnjaka koji nadzire procese uzgoja i prskanja. Danas moj sin vodi posao, sve je automatizirano i ulaganja su velika. Znanost je u posljednjih pedeset godina puno promijenila način uzgoja badema. To su razlike kao dan i noć.
Biznismena Vrnogu, za razliku od njegova brata i kolega u dolini Neretve koji se bave plasteničkom proizvodnjom, ne muči otkup uroda.
– Moji Neretvani proizvode prvoklasnu robu, ali, nažalost, nisu sigurni da će je sutra i prodati. Ja pripadam zadruzi koja broji dvije i pol tisuće članova. Zadruga ima oko petsto zaposlenika i stručnjake koji su zaduženi da plasiraju ono što mi proizvedemo na svjetsko tržište. Zadruzi mogu pripadati samo proizvođači koji su angažirali stručni tim da se brine o marketingu, prodaji i novim proizvodima, poput bademova mlijeka koje je sada veliki hit u svijetu – veli moj sugovornik, i smije se jer sam dometnuo da je to čisti socijalizam.
– Znam, ispada smiješno, jer je Amerika najveća demokracija u svijetu, a model zadrugarstva je nastao u SSSR-u. U Forbesu sam čitao da su u doba velike svjetske krize i Rusi i Amerikanci imali problem s trgovcima koji su nabijajući cijene iskorištavali seljake i tako stvarali socijalne probleme. I zato je predsjednik Roosevelt predložio, a Kongres odobrio, da se i u SAD-u krene s kooperativom – da se nezavisni poljoprivrednici udruže jedino radi plasmana svojih proizvoda i to direktno na police trgovina, a kako bi uklonili posrednike, špekulante – objašnjava Vrnoga.
više pročitajte na portalu Slobodne Dalmacije
Skupština gradskog poduzeća Čistoća d.o.o., koju čini Grad Metković zastupan po gradonačelniku Daliboru Milanu, a koja je održana 5 srpnja 2017., imenovala je novog direktora dipl. oec. Željka Mordžina. G. Mordžin je izabrani vijećnik HSS u sadašnjem sazivu Gradskog vijeća Grada Metkovića, stoga se očekuje zamrzavanje njegova mandata u vijeću i potvrda novog vijećnika iz redova HSS-a.
Gospodinu Željku Mordžinu ovo nije prvi put da vrši funkciju direktora ovog komunalnog poduzeća, biio je to i u vrijeme gradonačelnika Stipe Gabrića Jambe. Iz toga vremena ga se tereti za kazneno djelo zlouporabe povjerenja (ovlasti) u gospodarskom poslovanju kojim je, sumnja se, oštetio poduzeće. Optužnica je potvrđena prošle godine i očekuje se početak suđenja na Općinskom sudu u Metkoviću.
foto: metkovic.hr
Na neretvanskim poljima još nisu pošteno zasukali rukave, a berba im je već prisjela s grčkim lubenicama kojima su neki trgovci zatrpali tržište. Prva otkupna cijena romanse i fantazije tako je već za nekoliko dana s početnih 1,80 do 2 kune pala na 1,20 kuna za kilogram, a početak ovoga tjedna, doznajemo, dočekat će s kunom zbog kojih bi neki sav svoj trud najradije bacili u Neretvu, dok potrošači sve ranije uživaju u akcijskim cijenama – i za manje od 2,50 kune po kilogramu. Dobre su, komentiraju, a Neretvani, koji se i ove godine osjećaju prevarenima, najradije bi plakali.
– Čim ozbiljnije krene naša roba, gotovo je. Eto uvoza iz Grčke, Albanije, Makedonije… samo kako bi nam cijena naglo pala, a njihova se roba po kvaliteti ne može mjeriti s našom. Ciljano uvoze lošu kako bi ‘ubili’ našu – kaže proizvođač Mijodrag Kiridžija, ističući kako nije čudno što je proizvodnja voća u dolini Neretve, i ne samo lubenice nego i breskve, kajsije, u posljednjih 10 godina pala na 30% nekadašnje. – Uopće nismo ljutiti na strane trgovačke lance koliko na domaće poput Tommyja i Plodina, koji prednjače u nadmetanju niskim cijenama – kaže on. A lubenice i dinje već dugo nisu bile tako kvalitetne. Računa se da će urod lubenica biti oko 10.000 tona, 50-ak tona po hektaru, a kako su imale puno sunca i pogodovale su im vremenske prilike, nađe se i kapitalaca od 20 kg. Otkup dinja počeo je s 4,5 do 5 kuna prije 10 dana, a sada ne drže ni cijenu od 2 kune, dok se u trgovačkim centrima prodaju po 6 kn za kilogram. – Tržište je zasićeno, roba se uzima i na otvoreno samo kako ne bi propala – objašnjava Kiridžija te dodaje kako ljudi zbog svega toga gube interes. Čuje se kako bi zbog teške situacije i polovica uroda dinja, oko 2000 tona moglo završiti u smeću. Pritom proizvođačima naruku ne ide ni situacija oko Agrokora. Puno njih još ni lanjske mandarine nije naplatilo od otkupljivača pa pušu i na hladno iako će se, kako neslužbeno doznajemo, u Konzumu i ovoga ljeta preko Agrofructusove Marinade plasirati najviše njihove robe. – Otkupne cijene bi možda bile i više da su proizvođači bili iskreniji s otkupljivačima pa prijavili više robe – kaže jedan od otkupljivača. Neki su naletjeli i na zatvorena vrata otkupnih stanica pa je jedan od metkovskih proizvođača ovih dana i besplatno dijelio lubenice sugrađanima. Strahimir Filipović, vlasnik Mandarinka iz Opuzena, bez dlake je na jeziku. – Mnogima je, čini se, Hrvatska velika samo od Pantovčaka do Jelačić placa, a ni bruxelleske namjesnike ne zanimaju nacionalni interesi – kaže Filipović,
