Čelnici Mosta su se jutros u Metkoviću družili s građanima.
Predsjednik stranke Božo Petrov u društvu s Nikolom Grmojom i gradskim vijećnikom Nikicom Hajvazom i Milanom Kapovićem je iskoristio priliku za čestitanje Uskrsa djeleći prigodnu uskrsnu sirnicu.
![](https://likemetkovic.hr/portal/wp-content/uploads/2025/07/rp.gif")
Pomicanjem kazaljke jedan sat naprijed, s dva na tri sata, u nedjelju, 31. ožujka počinje ljetno računanje vremena.
– Ljetno računanje vremena u 2024. godini počinje 31. ožujka 2024. godine… tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 02 h 00 min i 00 s računa kao 03 h 00 min i 00 s. Ljetno računanje vremena završit će 27. listopada, izvijestio je Državni zavod za mjeriteljstvo.
Od mise Velikoga četvrtka do mise uskrsnoga bdijenja crkvena zvona šute. Tako na vanjski način dočaravaju tišinu groba u koji je položeno Isusovo tijelo.
U stara vremena zvona su bila važna i zbog označavanja vremena, osobito je važno bilo podne. Kada zvona šute, zamjenjuju ih zaglušujući zvuci čevrtaljki. Raširen je to bio običaj u neretvanskom kraju. Ponegdje to i danas čine žudije, kao u Rogotinu, a ponegdje djeca, kao u Metkoviću (po Krnjesavcu).
Ovaj običaj u Metkoviću je bio zamro, ali ga je 1997. obnovio Ferdo Jakić. Bilo je to u vrijeme snimanja HTV-ove emisije o metkovskoj Župi sv. Ilije i vazmenim običajima (žudije, barabani, čevrtalji, pučko pjevanje).
Stari Ferdo već dvije godine nije u mogućnosti organizirati i skrbiti nad ovim starim običajem, pa je sve prešlo na mlade članove metkovskih žudija. Stoga je bio emotivan današnji susret na Trgu kralja Tomislava našega Ferde, koji je došao iz Doma za starije u Ljubuški, i malih čevrtalja.
Drugo običaj su bili barabani. Riječ je o štapovima kojima se udaralo o crkvene klupe u vrijeme pjevanja evanđeoskog izvještaja o muci Kristovoj. Ovo je bio raširen običaj diljem Dalmacija. U Neretvi se pravio od trstike ili bambusa, a u krševitim krajevima od mladice jasena koji se posebno ukrašavao rezbarenjem kore.
Oko 11 sati izbio je požar na poljoprivrednoj površini na predjelu Pržina.
Vatrogasci su izašli na intervenciju, a jako jugo im otežava gašenje.
Na Veliku subotu ujutro djeca se okupe kod crkve sv. Ilije da bi sudjelovala u starom metkovskom običaju zvan baraban ili čevrtalji.
U isto vrijeme okušavaju se u ulogama žudija: oblače odore, stavljaju kacige na glave, u ruke uzimaju mač, koplje i štit – male žudije od kojih će poneki jednoga dana biti velike i čuvati tradiciju najstarijih žudija na istočnoj obali Jadrana.
Tako je bilo i jutros! Pridružio im se i fra Josip Repeša, župnik u Vrgorcu. Privukli su i pozornost ekipe HTV-a pa se prilog o njima očekuje i na nacionalnoj televiziji.
Nakon fotografiranja ispred crkve sv. Ilije s barabanima i čevrtaljkama u rukama krenuli niz ulice stvarajući svima poznatu zaglušujući buku. Već ih pred kućama očekuju domaćini koji će ih rado darivati.
U dvorištu župne kuće imat će okrjepu… Na kraju će se vratili pred crkvu sv. Ilije gdje će među sobom podijelili ono što su u povorci prikupili.
I na kraju, treba se prisjetiti staroga Ferde Jakića koji je ovaj stari metkovski običaj prije više od dvadeset godina vratio u život. Naši čevrtalji s njim su se susreli na Trgu.
U obredima Velikog petka u Pojezerju i u tradicionalnoj procesiji sudjelovao je veliki broj župljana, kao i ljudi iz susjedni župa.
Po tradiciji procesija je krenula iz crkve sv. Nikole u Otrić-Seocima gdje je obred predvodio don Stanko Kačunić.
Nakon obreda u potpuno popunjenoj crkvi nastavio stazom križnog puta uz postaje koje su stanovnici Otrić-Seoca izgradili sredinom osamdeseti godina prošlog stoljeća dugom tri kilometra do crkve sv. Roka na Gračini. Ova je crkva po nalogu Ministarsva kulture 2023. dobila svojstvo kulturnog dobra.
Procesiju su predvodile križonoše uz pjevanje Gospina plača. Ispred crkve sv. Roka bilo je otkrivanje križa te ljubljenje istog.
Zbog užurbanog načina života danas većina ljudi kupuje gotove boje za farbanje jaja. S obzirom na to da biljke imaju klorofil, karotenoid, ksantofil, flavonoid i mnoge druge organske pigmente koji njihov svijet čine šarenim, zašto ih ne bismo iskoristili u bojenju pisanica.
Ove prirodne boje ne sadrže aditive, s njima možete postići sličan efekt kao i s umjetnim, a prije konzumiranja ne morate strahovati od neželjenih kemijskih supstanci.
Većina prirodnih boja se koristi tako da se namirnice koje ih puštaju kuhaju zajedno s jajima te se ostavljaju da se zajedno ohlade. Što su jaja duže u takvoj tekućini to će boja biti intenzivnija. Iako, morate biti svjesni da nikada neće dostići jačinu onih kupovnih. Također, morate imati na umu da vam je za ovakav način ukrašavanja jaja potrebno puno strpljenja te da će boja ovisiti i o samim jajima, o tome jesu li ona svjetlija ili tamnija.
Ukoliko bojite jaja ljuskom luka ili začinima, dodajte ocat jer on učvršćuje boju, savjetuju na stranici marthastewart.com, najpoznatije domaćice na svijetu . No, njega izostavite kod farbanja voćem ili povrćem jer ćete dobiti sivu ili smeđu boju.
Na litru vode dodaju se dvije žlice octa. Također, octom se može i obrisati ljuska prije bojenja kako bi se uklonila masna ovojnica koja štiti jaje od bakterija. Na taj će način ona bolje upiti boju.
Ovo je jedan od najpoznatijih načina prirodnog bojanja uskršnjih jaja. U dvorištu, vrtu ili livadi sakupite listiće djeteline, peršina, maslačka, stolisnika, koprive, jagoda, vinove loze, cvjetiće tratinčice, žabnjaka ili što god vam se učini zanimljivim i prikladnim.
Izrežite ženske najlon čarape po dužini i na komade 10×10 cm. Na ljusku jajeta stavite list biljke i raširite ga da uz nju lijepo prijanja. Najlonkom pažljivo pritisnite biljku na jaje, obavijte ga te na kraju zavežite gumicom pazeći da vam se biljka ne zgužva.
Dno lonca u kojem će se kuhati prekrijte ljuskama luka, stavite jaja u posudu i prekrijte ih preostalima. Treba paziti da je lukovina i ispod i iznad jaja kako bi se dobila što ujednačenije boja.
Sve prelijete hladnom vodom, dodajte sol kako jaja ne bi popucala te ocat i kuhajte na slaboj vatri oko pola sata. Nakon toga ostavite da se ohladi u toj tekućini, najbolje preko noći. Nakon što su se ohladila izvadite ih iz najlonki i obrišite. Ako ste imali dovoljno luka i jaja su dovoljno tamna odmah nakon kuhanja, dok su vruća maknite čarapu, obrišite listić te namažite uljem, masti ili slaninom. Masnoća će jajetu dati sjaj, a bolje će se upiti dok su vruća.
Za žutu boju s jajima kuhajte koru citrusa poput limuna ili naranče. U vodu za kuhanje možete dodati prah kurkume ili šafrana te jaja skuhati u čaju od kamilice.
Za narančastu će poslužiti mrkva, a u vodu dodajte čili prah ili mljevenu crvenu papriku za jači intenzitet.
Za crvenu se koriste konzervirane višnje i njihov sok, a tamniju nijansu ćete postići kuhanjem u vodi u koju ste naribali četiri cikle . Također, ovo korjenasto povrće može poslužiti i za ružičastu boju. Jarko crvena se može postići polusatnim kuhanjem u soku od malina, šipka ili crvenom vinu, s tim jaja treba ostaviti da se ohlade u toj tekućini, najbolje preko noći. .
Za plavu treba izrezati glavicu ljubičastog kupusa na komadiće i prekriti 1/3 posude, na to staviti jaja te između njih, kao i uz stjenke posude ugurati listove i prekriti ih s jednakom količinom kao na dnu. Dodajte sol i prelijte hladnom vodom. Kuhajte oko pola sata. Za što intenzivniju boju jaja se trebaju što duže hladiti u ovoj tekućini.
Piše: Martina Pavlović / Agroklub
Veliki je petak, dan kada se kršćani diljem svijeta spominju muke, razapinjanja i smrti Kristove na križu.
U metkovskoj župnoj crkvi sv. Ilije okupio se velik broj vjernika. Obrede Velikoga petka je predvodio župni vikar fra Marko Pudar uz župnika fra Denisa Šimunovića.
Ivanov evanđeoski izvještaj o Isusovoj muci i smrti pjevao je Martin Barbir. Nakon čina ljubljenja križa i pričesti održana je tradicionalna pokornička procesija s Presvetim oltarskim sakramentom u kojoj je u pratnji žudija Šimun nosio svoj crni križ. Ovoga puta s izmijenjenom rutom zbog trenutnih radova na gradskim ulicama.
Prema običaju, procesija je završila pjevanjem pučkog pokorničkog napjeva Prosti, Gospodine, puku svome prosti! koji je izveo Ivan Menalo i blagoslovom.
Laudato TV će na Veliku subotu u 12:17 emitirati uprizorenje Muke Kristove u Borovcima koju je 2023. godine snimio Foto studio Veraja.
U organizaciji Župe sv. Nikole biskupa iz Metkovića, redatelja Branka Medaka, Udruge Borovci, uz potporu Grada Metkovića i Općine Kula Norinska, u uprizorenju su sudjelovali i žudije Doline Neretve, zborovi metkovskih župa sv. Ilije i sv. Nikole, zajednica Pape Ivana XXIII., konopašice iz Pozle Gore i branitelji Udruge Grada Ploče.
Glazbu je napisao Antonio Tkalec. Tehnička potpora bili su Marijo Erceg i Ćiro Baničević.
Glavne uloge tumačili su Marko Jerković (Isus), Anđela Brečić (Marija), Nikola Primorac ( Kajfa) , Đuka Koncul i Josip Vlahić (veliki svećenici), Ivan Menalo (Pilat), Marin Marjanović (mučitelj), Krešo Šakić (Juda), Martin Medak (Petar), Tomo Markić (Ivan) i Stipe Marušić (Nikodem).
Dionica autoceste Počitelj – Zvirovići sa najvećim i najdužim mostom na Koridoru 5C koji premošćuje rijeku Neretvu u Počitelju uspješno se privodi kraju i prema najavi investitora svečano bi trebala biti otvorena do 1. svibnja.
Prizore autoceste koja je u oku promatrača iz zraka potpuno promijenila sliku juga naše zemlje objavilo je Javno poduzeće Autoceste Federacije BiH, kao nositelj projekta koji će modernim prometnicama našu zemlju povezati sa europskom mrežom puteva.
Prema planiranoj dinamici radova, most Počitelj i cijela dionici Počitelj – Zvirovići kao jedna od najatraktivnijih dionica hercegovačke autoceste bit će puštana u promet prije ljetne sezone, a vršitelj dužnosti JP Autoceste FBiH Denis Lasić je medijima precizirao to da će otvaranje mosta Počitelj i puštanje u funkciju sa pristupnom cestom biti do kraja travnja, najkasnije do 1. svibnja ove godine.
