U neumskom zaleđu lovci su prošlog vikenda organizirali hajku na vukove. Vukovi su rastjerani na području Drijena, Žukovica i Zelenikovca gdje je bilo uočeno trinaest vukova. Portali javljaju da je u prvoj ovogodišnjoj organiziranoj hajci sudjelovalo je oko 90 lovaca, a pokrivali su pozamašan teritorij općine Neum. Neumski lovci su novu hajku najavili za kraj veljače ili početak ožujka.
Sada kad su vukovi potjerani iz neumskog zaleđa za pretpostaviti je da će se skrasiti sa hrvatske strane granice jer za životinje ne postoje administrativne barijere, na području Dubrovačkog primorja i općine Zažablje. U Hrvatskoj odnosno Europskoj uniji su zakonom zaštićeni, nitko ih neće ubijati i na njih provoditi hajke bez obzira kakve štete pričinjavali. Na području općine Zažablje imaju hrane koliko hoće i nemaju prirodnih neprijatelja niti lovci na njih smiju zapucati, piše Dubrovački vjesnik.
Na području Vidonja prošlih su dana zaklali dva magarca, junicu, rastrgali su lovačkog psa, pojeli su konja u Trnovici.
Ovdašnji stočari su ozbiljno zabrinuti, očekuju i nove napade jer vukovi instinktivno dolaze na prostore gdje nemaju nikakvih prijetnji a dosta hrane posebno na području Vidonja gdje je nekoliko uzgajivača domaćih životinja.
– Nije to samo jedan vuk. To su čitavi čopori. Sigurno ih ima petnaestak. Kada zakolju magarca ili konja sve pojedu, oglođu i samelju čak i kosti tako da od životinje ništa ne ostane-kaže nam Ivica Volarević Buć iz braniteljske zadruge koja na Vidonjama u općini Zažablje uzgaja ovce, krave buše, magarce.
– Neki dan su vukovi zaklali psa od kojega je samo ostalo nekoliko dlaka. Postali su opasnost i za ljude pastire koji čuvaju svoja stada. Domaće se životinje uznemire kad ih izvedemo na pašu, to je znak da su vukovi u blizini i da osjećaju opasnost, kaže nam Ivica.
Još ljetos smo pisali i vučjim napadima na području općine Zažablje kada su na OPG-u Zdenka Barišića rastrgali ovce i janjce i to nedaleko od naselja Mlinište. Dio ovaca je nestao i vlasnik nije pronašao njihove lešine.
Nakon što su rastjerani iz neumskog zaleđa stočari očekuju da će se vučji napadi u narednim danima intenzivirati na području općine Zažablje. Premda pričinjavaju velike štete vukovi su zaštićene životinje. Tako prema važećim hrvatskim zakonima, svaki onaj tko ubije vuka kaznit će se novčanom kaznom u rasponu od 7.000,00 do 30.000,00 kuna (929.06 EUR-a- 3 981.68 EUR-a) bez obzira kakvu štetu vuk prethodno pričini. Tako zakon sprječava stočare i lovačka društva da se udruže i povedu hajku na ove krvoločne divlje životinje, koje su se posljednjih godina namnožile. Posebno harače pograničnim područjima između Dalmacije i južne Hercegovine u što spadaju i dijelovi općine Zažablje.
– Ovo nije normalno. U Hrvatskoj su zaštićeniji vukove nego ljude. Ne dopuštaju da se provede hajka i što ćemo mi sada kada navale ovi vukovi koji su se iz neumskog zaleđa sklonili kod nas. Rastrgat će nam ovo malo stoke što je ostalo-ogorčeni su ovdašnji stočari.
Vučiji napadi straše ne samo vlasnike domaćih životinja već i ostale stanovnike brdskih područja doline Neretve. Stočari su ogorčeni na državne institucije jer štite vukove dok su ljudi i domaće životinje prepušteni na milost i nemilost tim krvoločnim životinjama.
Rodom je iz stare antičke Narone, odnosno Vida, od 14. godine živi u Metkoviću, a u ptičji je svijet zaljubljen otkad zna za sebe. Dok je još bio osnovac, drugi ili treći razred, otac je prepoznao kod njega ljubav prema pticama i donio mu malu svraku iz gnijezda.
Bariša Ilić otad doslovce živi za ptice, jedino još poletjeti ne može pa da stalno bude još bliže svom omiljenom hobiju. Umirovljenog automehaničara s 43 i pol godine staža u HEP-u Metković oduvijek je privlačila priroda, a u ornitologiji se okušao u najrazličitijim ‘disciplinama’, od držanja divljih ptica do uzgoja i natjecanja ptičara od lokalne do državne razine, piše Dubrovački vjesnik.
Prstenovač HAZU-a
– Kruna karijere bilo mi je svjetsko zlato u Lausannei 2004. kad je pobijedila moja ptica, modrokos. Kad sam dosegnuo tu razinu, postao sam i prstenovač, ovlaštenik Zavoda za ornitologiju HAZU-a za koji skoro 20 godina prstenujem ptice. U Hrvatskoj je oko 50 ovlaštenih prstenovača kojima država šalje prstenove, a vještina i oprema za lov su naš ‘resor’. Ptice prstenujemo na pola puta između Vida i Metkovića, svaku treba uloviti, obraditi i onda pustiti natrag u prirodu.
Za životinje pritom nema opasnosti, lovimo ih u specijalne ornitološke mreže s tankim nitima. Nekad nas grabljivice okrznu kandžama, no nisu to ozbiljne ozljede – priče nam ovlašteni prstenovač koji je do danas označio nevjerojatnih 100 tisuća ptica.
Bariša objašnjava da je prstenovanje svojevrsna osobna karta svake jedinke: utvrđuje se vrsta, težina na vagi, starost i kondicija pojedine ptice, spol ako je uočljiv, te naslage masnog tkiva koje su selicama ključno gorivo kod sezonske seobe do Afrike.
– Svi podaci ulaze u terenske tablice koje se na kraju godine šalju Zavodu za ornitologiju za stručnu obradu, što je iznimno važno kako bi se utvrdilo je li neka vrsta ugrožena, ima li bolesti i slično. Hrvatska je u usporedbi s ostatkom Europe u povoljnom položaju, imamo habitate gdje ptice redovito obitavaju, a Neretva ima i tu prednost da je jedna od glavnih odmorišta i mjesto nadohrane ptica selica koje lete na jug – ističe naš sugovornik, ujedno i suosnivač ornitološke udruge simpatičnog naziva Brkata sjenica.
Iako mnogi neupućeni i danas misle da je riječ o izmišljenoj ptičjoj vrsti, Ilić potvrđuje kako je ona itekako stvarna, a nastanjuje tršćace, živi duboko u šašu i rijetko je se može vidjeti pa je zato svaki susret dragocjen:
– Odakle joj to ime? Dovoljno je pogledati fotografiju pa ćete vidjeti da ima crni otisak na licu i prsima koji jako sliči brkovima. U priobalju se razmnožava jedino u staništu u našim krajevima, a zbog šara na tijelu naše smo ornitološko društvo 2014. nazvali upravo po njoj, brkatoj sjenici- kaže aktualni tajnik i dugogodišnji predsjednik udruge volontera i zaljubljenika u prirodu koja osim prstenovanja ptica vodi brigu o edukaciji mladih o okolišu i zaštiti prirode.
Bariša zahvaljuje na angažmanu cijeloj marljivoj ekipi iz ‘Brkate sjenice’ kojoj je među prioritetima i zbrinjavanje ranjenih ptica po dojavi građana. Ako je povreda lakša, riješe je na licu mjesta, a ako je posrijedi posrijedi lom ili neka druga teža ozljeda, pticu šalju na liječenje u Sokolarski centar Šibenik.
Samonikle ljepotice
No, nisu samo nebeski letači predmet Barišina interesa.
Ovaj prirodoslovac hobist već godinama intenzivno istražuje – orhideje. Početkom godine domaća javnost je ostala u pozitivnom šoku nakon objave vijesti da je u Neretvi dosad zabilježeno više od 30 vrsta samoniklih ‘ljepotica’. Više je to od trećine svih orhideja koje rastu u Lijepoj našoj, a od ‘visećih’ tropskih se razlikuju po tome što rastu na livadama, neke i u šumama.
Bariša ih je sustavno proučavao i fotografirao diljem doline Neretve, te s Vedranom Šegotom s Biološkog odsjeka PMF-a, Turističkom zajednicom Grada Metkovića i Županijom pripremio tekst za pet info tabli s pojašnjenjima o vrstama orhideja. Bariša smatra kako bi baš ovaj cvijet mogao biti turistički adut:
– U Dubrovačko-neretvanskoj županiji prema istraživanjima ima oko 45 vrsta, a usporedbe radi, cijela Engleska s Irskom broji 56 vrsta koje drže kao malo vode na dlanu dok mi naše ne znamo ni prepoznati – kaže nam u nevjerici sugovornik koji je djelokrug odnedavno proširio i na malakologiju. Istini za volju, nije to bio planirani izazov ni otkriće koje budi optimizam. Na ušću Neretve Ilić je naišao na invazivnu školjku kakva dotad nije zabilježena u delti.
Radi se o zebrastoj dagnji (Dreissena polymorpha) koja, kao i svaki nametnik, potiskuje autohtone vrste i oštećuje vodne priključke:
Prvi živi primjerak
– Uvijek mi je drago kad pronađem neku novu vrstu, ali ova me stvarno zabrinula. Izvorno potječe iz Kaspijskog jezera i Crnog mora, a do nas je došla vjerojatno u balastnim vodama. Ovo je prvi živi primjerak zabilježen na našoj obali. Dosad je u Jadranskom slivu pronađeno tek nekoliko praznih ljuštura u Vranskom jezeru – otkriva neretvanski zaljubljenik u prirodu koji je na zebrastu dagnju slučajno naišao dok je tražio riječne pužiće za Prirodoslovni muzej u Metkoviću. Je li pronađeni primjerak usamljen ili tek djelić veće populacije ‘doseljenika’, ne zna se. Nalaznik je školjku uljeza prijavio Petru Crnčanu u Prirodoslovni muzej Zagreb koji će o svemu izvijestiti stručnjakinju za invazivne vrste doc.dr.sc. Jasnu Lajtner i Botanički vrt u Zagrebu na PMF.
U očekivanju rezultata, Bariša Ilić nastavlja neumorno tragati za starim i novim stanovnicima neretvanske doline.
Urbana legenda kaže kako ga je jedan kolega pitao kako to da se sve rijetke vrste lijepe baš na njega?
– Ja sam mu odgovorio protupitanjem: ‘Koliko si puta ove godine bio na terenu?‘. Kad mi je rekao nekih šest ili sedam puta, nasmijao sam se od srca i primijetio da sam i ja toliko puta pretraživao Neretvu, ali ne godišnje, nego – svakog tjedna – zaključuje ovaj vječni entuzijast koji, nemirnog duha kakav već jest, mašta o Neretvi kao sjedištu još jednog fenomena:
– Birdwatching je kao vid turizma u svijetu u velikom usponu, a kod nas sve nekako kaska. Na ušće neorganizirano dolaze stranci, od Austrijanaca preko Nijemaca i Talijana, vidim ja na ušću i Nizozemaca, Engleza…njima je doživljaj promatrati ptice. Bio sam uključen u projektni tim za popularizaciju birdwatchinga, kreće se to pomalo, ali ne u tolikom opsegu koliko bih volio – priznaje neretvanski šaptač pticama.
Kugara, čigra i lastar
Iako su u njegov ‘hobi‘ ušetale i školjke, Bariša Ilić ipak ostaje vjeran prvoj ljubavi, pticama. Najdraža mu je, dakako, brkata sjenica za koju veli da je ekstra lijepa, mirna i samozatajna. Čak 30 godina čezne fotografirati kugaru, pepeljastosmeđu ljepoticu s kukmom. Na listi želja je za photo session je i velika čigra, elegantna gnjezdarica koje vole blizinu rijeka, močvara pa je se s pravom očekuje i na ušću Neretve. Treći s popisa je galeb lastar, mnogo rjeđi rođak sveprisutnog klaukavca za kojim je Ilić prije pola godine potegnuo čak do granice Hrvatske sa Slovenijom. Priskočio je tu i odličan poznavatelj ptičjeg svijeta Luka Jurinović, poznat šire po prstenovanju galebova. A ovaj Barišin favorit, galeb lastar inače obitava po sjeveru Engleske pa je svako pojavljivanje južnije od staništa za zaljubljenike mala senzacija.
Mi smo svoje napravili u skupini, dvije pobjede i remi. U 3. kolu dobili Rumunjsku, te sad čekamo kako će završiti ogled Španjolske i Austrije. Ako Španjolska dobije, mi idemo u drugi krug s dva boda, ali ako Austrija ne izgubi, tad ćemo drugi krug početi s bodom, piše Dubrovački vjesnik.
Utakmica s Rumunjskom? Suparnik je izjednačio na 1:1, nakon vodstva 3:1 i 4:2 uspio je poravnati na 4:4. Nakon 6:4 i 7:5 bilo je 7:7. Nakon 10:7, 11:8 i 12:9 – 12:12. Prvo poluvrijeme zaključili smo s četiri pogotka u nizu, taj niz nastavili u nastavku – 18:12. Bilo je vrlo brzo i plus sedam (21:14), pa još jednom (24:17), pa još jednom (27:20)…
Završilo je 31:25. Sad čekamo utakmicu Španjolska – Austrija, koja počinje u 20.30 sati.
Pravomoćnom je u petak postala presuda Županijskog suda u Splitu, izrečena od strane sutkinje Ivane Kanaet Samardžić u svibnju prošle godine, i to za trojicu iz skupine koja je krijumčarila velike količine narkotika, preciznije rečeno stotinjak kilograma kokaina.
Nakon što su se u srpnju 2021. godine Mate Jerković (62) zvani Haš iz Metkovića i njegova supruga Sanja Jerković (57) priznali krivnju Dairi Barović, zamjenici ravnateljice USKOK-a, Kanaet Samardžić iza rešetaka je na četiri i pol godine “pospremila” Roberta Gabrića zvanog Bađo (47) iz Metkovića, carinik Zoran Erjauc (54) iz Doljana kažnjen je s pet godina zatvora, a talijanski državljanin Andrea Merusi (53), koji se nalazi u kaznionici u Glini na izdržavanju kazne od šest godina za krijumčarenje 25 kilograma kokaina, još je šest dobio za ovo kazneno djelo, piše Dalmacija News.
Haš je, prema optužnici USKOK-a, ustrojio ekipu kako bi krijumčarili kokain iz Ekvadora u Ploče za hrvatsko tržište, ali i talijansko. Sve se događalo od listopada 2019. do kraja 2020. godine. Dugo se pratila njihova komunikacija, a sve je kulminiralo kada je Talijan “pao” u akciji u Baćini kraj Ploča s 21 kilogramom kokaina u autu.
Erjauc je u žalbi na odluku naveo kako su se dogodile bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o oduzimanju imovinske koristi, odluke o kazni i odluke o troškovima kaznenog postupka te je predlažio da se pobijana presuda preinači na način da se oslobodi od optužbe, a podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Sličnih je stavova bio i Talijan Merusi, ali naposljetku bez ikakve preinake usporedno s odlukom Županijskog suda u Splitu jer je potanko, na čak 20 stranica, sve njihove radnje i sudski postupak opisalo sudsko vijeće Visokog kaznenog suda u sastavu Sanja Katušić-Jergović, Željka Horvatović i Maja Štampar Stipić. Trojac iz Zagreba stao je uz bok svemu odlučenom u Splitu.
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem 28-godišnja hrvatska državljanka se sumnjiči za kaznena djela krivotvorenja službene ili poslovne isprave i zlouporabu položaja i ovlasti, objavila je PU dubrovačko-neretvanska.
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je osumnjičena, kao zdravstvena djelatnice zdravstvene ustanove s područja Dubrovačko-neretvanske županije, izdavala recepte za pacijente čije zdravstveno stanje ne indicira pisanje tog lijeka, a radi se o lijeku koji se nalazi na popisu droga i lijekova koji sadrže psihotropne tvari.
Isto tako je utvrđeno da je u kartone pacijenata upisivala netočne podatke o izdanim lijekovima prilikom pregleda u ordinaciji.
Temeljem naloga županijskog suda u Dubrovniku obavljena je pretraga stana kojim se osumnjičena koristi kada je pronađeno više recepata na tuđe ime, više iskorištenih šprica, praznih bočica i ampula lijekova te više lijekova koji se nalaze na popisu droga i lijekova koji sadrže psihotropne tvari.
Sve pronađeno je uz potvrdu oduzeto, a osumnjičena 28-godišnja zdravstvena djelatnica je, uz kaznenu prijavu, jutros predana pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.
Osumnjičena je također prekršajno sankcionirana sukladno Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije sudjelovala je u svjetskom prebrojavanju ptičjih vrsta vlažnih, slatkovodnih i morskih staništa u području delte rijeke Neretve, u suradnji s Ornitološkim društvom Brkata sjenica iz Metkovića i volonterkom iz obrta za usluge NeretvaZoom. Prebrojavanje se odvijalo 13. i 14. siječnja 2024. godine.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji najpoznatija i najvrjednija staništa ptica vodarica su u dolini rijeke Neretve, jednom od najvažnijih zimovališta tih vrsta u Hrvatskoj. Ove godine prebrojano je više od 11 tisuća jedinki različitih vrsta vodarica, od toga više od 40 vrsta ptica, objavljeno je na stranici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ.
Najzastupljenije vrste bile su riječni galeb i galeb klaukavac, zatim patka zviždara, divlja patka, mali gnjurac, mali i veliki vranac, liska, eja močvarica. Prebrojane su rijetke vrste kao što su: crnogrli gnjurac, mali gnjurac, crnogrli plijenor, crvenogrli plijenor, crvenonoga prutka, krivokljuna prutka, zlatar pijukavac, veliki pozvizdač, žalar cirikavac, vivak, mali ronac, te devet vrsta pataka od kojih se isticala patka kreketaljka. Brojnost patki ove godine bila je nešto manja nego prijašnjih godina, najvjerojatnije zbog do sada blage zime. Zanimljivost je zimovanje čaplje govedarice u Neretvi (70 jedinki) koja je tu počela zimovati prošle godine zbog utjecaja globalnog zatopljenja. Njena brojnost ove godine, bila je veća nego prošle (19 jedinki).
International Waterbird Census (IWC) dugogodišnji je projekt svjetskog prebrojavanja ptica vodarica kojeg organizira Wetlands International, svjetska organizacija za zaštitu vlažnih područja. Cilj mu je postizanje boljeg razumijevanja ugroženosti vrsta i njihovih staništa kroz kontinuirano praćenje brojnosti ptica na vodenim površinama. Uspoređivanjem brojnosti iz prethodnih godina procjenjuje se status populacija i pojedinih vrsta. Ti podaci pomažu u identifikaciji međunarodno važnih vlažnih staništa te donošenju brojnih odluka o zaštiti ptica, kako na međunarodnim, tako i na nacionalnim i lokalnim razinama.
Vodarice su sve ugroženija skupina ptica, prvenstveno zbog uništavanja vlažnih staništa širom svijeta. Siječanj je pogodan za prebrojavanje vodarica jer se smatra da su do tada sve ptice vodarice na svojim zimovalištima, gdje im je koncentracija najveća, a nisu još započele proljetnu migraciju.
Ovo je najstariji i najveći program monitoringa bioraznolikosti na svijetu, te ujedno i najveći projekt građanske znanosti. Provodi se od 1967. godine, a Hrvatska u njemu sudjeluje od 1982. godine. Akcija isključivo ovisi o volonterima svih uzrasta i razina znanja koji svojom motiviranošću omogućuju da se velik broj lokacija posjeti i još veći broj ptica prebroji svake godine. Nacionalni koordinator odgovoran za slanje podataka je Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode. Regionalno djeluju još četiri koordinatora (iz udruga Biom i ZEUS te tvrtke Geonatura) koji su zaduženi za koordinaciju volontera i prebrojavanja na svom području, te su dostupni za podršku i dodatne informacije. U prebrojavanje su uglavnom uključene organizacije civilnog društva, javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i razne obrazovne ustanove. Svake godine u Hrvatskoj sudjeluje stotinjak promatrača, objavila je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ.
Vinarija Grgić (Trstenik), Udruženje Vino Dalmacije i Hrvatska gospodarska komora organiziraju komemoraciju u čast Miljenku Grgiću koja će se održati u petak, 19. siječnja 2024. s početkom u 12 sati, u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Split, Obala Ante Trumbića 4., Split.
Miljenko Grgić, jedno od najcjenjenijih imena svjetskog vinarstva, poznat kao Mike Grgich, čovjek je skromnih korijena koji je sanjajući veliko, uz upornost, ogroman trud, rad i poduzetnost, stvorio jednu od najpoznatijih vinarija na svijetu. Grgić je bio katalizator tektonskih promjena u svijetu vinarstva kad je Pariškom presudom njegov chardonnay pokorio svijet.
Komemoracija će se održati uz uvažene govornike, među kojima su prof. dr.sc. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof.dr.sc. Leo Gracin, predsjednik udruženja Vino Dalmacije i Krešimir Vučković, direktor Vinarije Grgić.
Koliko ste puta kupili grozd banana u supermarketu koji je bio “poluzelen”, s planom da ih pustite “da kod kuće sazriju u zdjeli” prije konzumacije? Vjerojatno bezbroj.
Dr. Karan Raj koji na svom profilu na TikTok dijeli svakodnevne i praktične zdravstvene savjete kaže da time propuštamo niz zdravstvenih dobrobiti koje imaju upravo nezrele banane, prenosi HuffPost.
Ne znači, naravno, da zrele nisu u redu. Dr. Raj ovako objašnjava:
“Zrele i nezrele banane imaju različite zdravstvene prednosti. Što je banana nezrelija ili zelenija, u njoj je veći udio tzv. otpornog škroba”, objašnjava.
U velikom istraživanju koje su proveli stručnjaci sa sveučilišta u Newcastleu i Leedsu, a financirali su je Cancer Research UK, Europska komisija, Vijeće za medicinska istraživanja i Nacionalni institut za zdravstvena istraživanja, potvrdili su upravo ovu tezu, o kojoj profesor John Mathers sa Sveučilišta Necastle kaže:.
– Otkrili smo da otporni škrob smanjuje raspon karcinoma za više od 60 posto. Učinak je bio najočitiji u gornjem dijelu crijeva. To je jako važno, jer karcinome gornjeg dijela probavnog trakta često je teško dijagnosticirati i uglavnom se otkriju u uznapredovalom stadiju.
Otporan škrob može se uzimati kao dodatak prehrani, a prirodno se nalazi u grašku, grahu, slanutku, bananama, krumpiru, zobi i drugim škrobnim namirnicama. Doza korištena u ispitivanju ekvivalentna je svakodnevnom konzumiranju banane, prije nego što postanu previše zrele i mekane, jer škrob u bananama odolijeva razgradnji i dospijeva u crijeva gdje može promijeniti vrstu bakterija koje tamo žive – tumači profesor.
Dr. Karan Raj objašnjava i koje su dobrobiti zrelijih banana.
“S druge strane, što je banana žutija ili zrelija, to ju je lakše probaviti, jer se s vremenom više škroba pretvara u jednostavne ugljikohidrate. Što je banana smeđija, to je u njoj veći sadržaj antioksidansa. Ne bacajte je, ubacite je u smoothie” – savjetuje on.
Lovačka udruga “Jadran” iz Neuma organizirala je jučer, 14. siječnja, hajku ili lov na vuka. Iz lovačke udruge, za naš portal, javljaju kako određeno vrijeme prate kretanja vukova na predjelu Drijena, Žukovica i Zelenikovca te kažu kako je prije desetak dana uočeno čak 13 vukova, objavio je Neum online.
U prvoj ovogodišnjoj organiziranoj hajci sudjelovalo je oko 90 lovaca, a pokrivali su pozamašan teritorij općine Neum. Jučer su uočena dva vuka.
Poslije lova, lovci su se okupili u selu Drijen na zajedničko druženje uz pjesmu i ručak, a sve prisutne pozdravio je predsjednik udruge Miroslav Jurković koji je zahvalio na odazivu velikog broja lovaca te najavio još jednu hajku koja će biti 25. veljače ili 1. ožujka, ovisno o vremenskim uvjetima. Najavio je kako će tada biti pozvani i članovi ostalih lovačkih društava kako bi lov bio učinkovitiji.
Ispred lovačke udruge “Jadran” zahvalili su Mati Krmeku Bačvaru na gostoprimstvu i ugodnoj atmosferi.
Foto: Kominske kronike
