-

Dubrovačke zidine nisu za svačiji džep: Evo koliko će stajati ulaznica od ožujka

By
LIKEmetkovic.hr
-

Dubrovačke zidine privlače pažnju brojnih posjetitelja, što zbog svoje bogate prošlost ili što zato jer su se tamo snimale scene iz serije Igra Prijestolja koje su obišle svijet. U godini prije pandemije, čak je milijun i 250 tisuća posjetitelja uživalo u šetnji po zidinama, dok prošle godina ta brojka je iznosila nešto više od od 700 tisuća.

Zimska cijena ulaznice je 15 eura i ona vrijedi za period od studenog pa sve do kraja veljače, a slobodan ulaz i dalje imaju samo stanovnici dubrovačke županije Dubrovačke zidine ruše rekorde posjećenosti, to održava i cijena ulaznice. S dolaskom ožujka cijena karte po osobi iznosit će nevjerojatnih 35 eura.

“15 eura je okej, a 35? To je baš previše, za nas Hrvate baš previše”, ističe Luka iz Zadra za RTL, a s njime se slaže i Jonathan iz Velike Britanije.

“Ne vjerujem da bi platio 35 eura, da, previše je, posebno ako ste u grupi ili s partnerom, to je baš puno novaca!”, napominje stranac.

Pretpostavlja se da svaki drugi gost koji je posjetio Dubrovnik u 2022. godini je obišao i zidine a to je platio 33,18 eura odnosno 250 kuna.

Društvo prijatelja dubrovačke starine navodi kako zimske cijene ulaznice od 15 eura koja vrijedi za period od studenog pa sve do kraja veljače, a odluku o povećanju cijene od ožujka do studenog opravdavaju time što je u cijenu ulaznice ušlo i područje zapadnog predziđa osim tvrđave Lovrijenac.

Obilazak zidina je besplatan svim stanovnicima Dubrovačko-neretvanske županije, uz predočenje osobne iskaznice na predviđenim ulazima.

 

Windowsi 7 i dalje su popularni u svijetu, no službena podrška se gasi

By
LIKEmetkovic.hr
-

Ako se pita Microsoft, era Windowsa 7 završila je odavno, još početkom 2015. godine. Tada je šest godina star operacijski sustav proglašen zastarjelim, a preporuka je bila nadograditi ga na Windowse 8, pa kasnije 8.1 ili neku od aktualnijih inačica. No, zbog velikog broja korisnika koji su tada još uvijek koristili “sedmicu”, Microsoft je određenim, primarno poslovnim i institucionalnim korisnicima, odlučio ponuditi produljeno razdoblje podrške.

Kraj nakon 13 godina

Extended Security Update (ESU) inačica Windowsa 7 tako je do danas bila posljednje utočište onih koji su, iz bilo kojih razloga, morali na svojim računalima zadržati stari OS. Najčešće je to bilo zbog kompatibilnosti s raznim drugim hardverom, strojevima i slično. Produljena podrška trebala je potrajati pet godina, do početka 2020. godine, no i taj tok je prolongiran na još dvije godine. Ovoga utorka, 10. siječnja, operacijski sustavi Windows 7 Professional i Enterprise, koji su koristili ESU, više neće biti podržani niti će im Microsoft nuditi sigurnosna i druga kritično bitna ažuriranja.

Unatoč tome, Windowsi 7 i dalje su treća najpopularnija verzija Microsoftovog OS-a. Nakon “desetke”, koja bilježi 68% udjela, pa nove “jedanaestice” sa 17%, Windowse 7 u svijetu i dalje koristi više od 11% računala na Windowsima.

Istoga dana produljeno razdoblje podrške završava i za daleko manje korištene sustav Windows 8 i 8.1 (s oko 2,6% udjela).

Podsjetimo, ubrzo nakon gašenja podrške od strane Microsofta, stari Windowsi izgubit će i mogućnosti nadogradnje za preglednik Chrome, a posljedično i na Chromiumu zasnovani Edge. Slične odluke donijeli su i razni drugi proizvođači softvera te kompanije koje više ne nude nadogradnje drivera svojih uređaja za Windowse 7 i 8.

Na što nadograditi?

Microsoft kaže kako velika većina računala, koja danas i dalje vrte Windowse 7, neće podržavati prelazak na njihov najnoviji OS, Windowse 11. Stoga preporučuju korisnicima nabavku novih računala, kompatibilnih s tim OS-om, koji će imati duži životni vijek. Iako neka računala s Windowsima 7 ili 8 danas mogu podržati instaliranje Windowsa 10, u Microsoftu upozoravaju da će taj OS izgubiti službenu podršku u14. listopada 2025. godine, dakle za manje od tri godine.

Hrvati iz BiH bez ikakvih ograničenja u Schegen; svi ostali moraju platiti 7 eura i dobiti dozvolu

By
LIKEmetkovic.hr
-
Foto: EPH

Ulazak Republike Hrvatske u schengenski prostor nije donio nikakve promjene u smislu režima prelaska granice za državljane Bosne i Hercegovine, niti se išta promijenilo u smislu broja i dostupnosti svih postojećih graničnih prijelaza između dviju država.

Gužve koje su se viđale na pojedinim graničnim prijelazima, kako u razgovoru za Večernji list ističe Svevlad Hoffmann, glavni inspektor i savjetnik ravnatelja Granične policije BiH, posljedica su činjenice da se radilo o razdoblju u kojemu se veliki broj ljudi iz BiH vraćao u zemlje zapadne Europe u kojima trenutačno radi, a nakon što je blagdane proveo u domovini.

”Što se tiče režima prelaska granice između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, a u svjetlu činjenice da je Hrvatska od 1. siječnja ušla u režim Schengena, nema nikakvih izmjena. Sve procedure koje su vrijedile do 1. siječnja, a odnose se na prelazak naših državljana u Republiku Hrvatsku i dalje su na snazi”, objasnio je Hoffmann.

Sustav ETIAS

Jedna od važnih promjena ipak nas čeka u drugom dijelu, odnosno krajem godine, kada bi na snagu trebao stupiti novi europski sustav ETIAS za kontrolu. Riječ je o novom sustavu ulaska državljana tzv. trećih zemalja, a u koje spadaju i državljani Bosne i Hercegovine.

On će donijeti potrebu podnošenja zahtjeva za odobrenje putovanja jednostavnom procedurom korištenja ETIAS web-stranice ili mobilne aplikacije, pri čemu će dobivena potvrda vrijediti tri godine.

Kada govorimo o sustavu ETIAS, osobito je važno provesti sve nužne pripremne aktivnosti unutar Bosne i Hercegovine, a poglavito u izvorno orijentiranom gospodarskom sektoru, kako bi se izbjegle eventualne gužve na granicama, a s tom mišlju predsjednici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine već su u više navrata uputili poziv tvrtkama da svojim vozačima koji svakodnevno prelaze granicu navrijeme osiguraju ETIAS potvrdu. Takvo što posebice dolazi do značaja zbog činjenice da BiH većinu vanjske trgovine obavlja sa zemljama Europske unije.

Hoffmann za Vecernji.ba objašnjava kako je riječ o dodatnim, prije svega, biometrijskim provjerama putnika koji ulaze, kao i odgovarajućem informacijskom povezivanju i objedinjavanju podataka. No, Hoffmann je potvrdio kako se ovaj sustav neće odnositi na državljane Europske unije koji žive u BiH, odnosno one koji posjeduju putovnicu Republike Hrvatske.

”Državljani Republike Hrvatske su državljani EU-a i na njih se ovaj sustav ne odnosi. Oni prelaze kao i svi drugi državljani koji posjeduju putovnicu bilo koje od država članica Europske unije”, naveo je.

U kontekstu broja graničnih prijelaza, kao i mogućih eventualnih izmjena, Hoffmann je uputio na činjenicu da je nadležnost za otvaranje graničnih prijelaza, kada je riječ o BiH, u isključivoj mjerodavnosti Vijeća ministara BiH, naravno, u suglasju sa susjednom Republikom Hrvatskom. Ističe i kako se ništa nije mijenjalo u pogledu broja i dostupnosti postojećih graničnih prijelaza.

Bez zadržavanja

”Velika je prednost za sve naše državljane što, nakon što obave kontrole putnih isprava i vozila na graničnom prijelazu prilikom ulaska u Hrvatsku, mogu nesmetano i bez ikakvog zaustavljanja nastaviti put do svoje konačne destinacije u bilo kojoj zemlji članici schengenske zone”, naveo je za Večernjak Hoffmann, naglasivši kako je ulazak Hrvatske u ovaj prostor donio prednosti za bosanskohercegovačko gospodarstvo.

Ilustracije radi, svi prijevoznici iz BiH, nakon što obave carinske formalnosti na ulasku u Hrvatsku, lišeni su bilo kakvog zadržavanja na graničnim prijelazima između zemalja članica schengenske zone. Prevedeno, umjesto dviju, sada prelaze jednu granicu, a to se može pokazati kao važan čimbenik kada govorimo o brzini prijevoza robe.

”Ako se malo dulje i zadrže na graničnom prijelazu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, sigurno taj zaostatak nadoknade slobodnim prolaskom preko uzajamnih granica zemalja članica schengenske zone”, naglasio je Hoffmann.

Hoffmann se istodobno osvrnuo i na pitanje ilegalnih migracija, kazavši kako nema povećanog pritiska na granici te dodavši kako te migracije imaju neke zakonitosti jer su pojačane u vremenima kada su više temperature. A sada je, podsjetio je, iznimka što je siječanj po svojim vremenskim prilikama sličniji proljetnom razdoblju.

Međutim, u posljednje vrijeme bio je zabilježen veći priljev državljana Ruske Federacije, pri čemu je, kako kaže, veći dio njih iskorištavao bezvizni režim i koristio BiH kao tranzicijsku točku, no, nakon Nove godine i mjera strože kontrole ulaska, taj broj se znatno smanjio.

 

Jeste li čuli za aplikaciju s pregledom svih aktualnih popusta u Hrvatskoj koja je u kratko vrijeme postala apsolutni hit?

By
LIKEmetkovic.hr
-
Živimo u vremenu velike inflacije, kupovna moć građana sve je manja, a sve je više onih koji pronalaze različite načine za organizaciju pametnije kupovine, a sve kako bi ublažili efekte galopirajućeg porasta cijena koji je, po svemu sudeći, tek započeo… 
Upravo zato, domaći kreativci bacili su se na posao i kreirali mobilnu aplikaciju 33% koja predstavlja itekako koristan alat za potrošače, a koja se među korisnicima u Hrvatskoj trenutno nalazi na samom vrhu najkorištenijih domaćih aplikacija na tržištu! No, kako točno ova aplikacija funkcionira? Mobilna aplikacija naziva 33% nudi korisnicima preglede popusta na proizvode svih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj, dajući građanima pregledan uvid u aktualne i buduće popuste koji im dozvoljavaju da organiziraju kupovinu kao nikada do sada! Ono što je građane posebno oduševilo jest činjenica da aplikaciju mogu koristiti potpuno besplatno, a što ju je na koncu i dovelo na sam vrh aplikacija za mobilne telefone u kategoriji besplatnih aplikacija za kupovinu u Hrvatskoj.
“Reakcije korisnike jasno pokazuju da su ljudi oduševljeni user-friendly” pristupom na našoj aplikaciji koja pruža zaista jednostavnu pretragu i vidljiv prikaz traženih proizvoda. Nema nikakve sumnje da je situacija s divljanjem cijena u maloprodaji popularizirala našu aplikaciju jer ona doista omogućuje značajne uštede u odnosu na sve veće redovne cijene u trgovinama”, kazao je Josip Muller, autor aplikacije. Više informacija o aplikaciji saznajte ovdje.

Stižu loše vijesti za privatne iznamljivače: Hoće li zbog toga poskupjeti najam apartmana?

By
LIKEmetkovic.hr
-

Hoće li privatnim iznajmljivačima pasti zarada u idućim godinama!? Europska komisija najavljuje uvođenje PDV-a i za privatni smještaj. No, pitanje je kada i za koga, tako da se mali iznajmljivači izgleda ipak ne trebaju još zabrinjavati. Ono što im stvara glavobolju jest paušalni porez na dohodak koji je u nekim županijama već drastično porastao, primjerice u Splitu s 350 na 1500 po krevetu. Na Kvarneru je slika umirujuća za iznajmljivače. Porez je u Rijeci skočio s oko 300 na 450 kuna, no u ostatku županije uglavnom je ostao isti. Kako iznajmljivači i turistički radnici gledaju na eventualna povećanja poreznih davanja?

Punat, zatvorene kuće, pusto mjesto. Još je nekoliko godišnjih doba do turističke vreve. Iznajmljivači broje novac bojeći se da bi im ga mogla uzeti država. Ne dižite nam porez, zavapili su i poručili – radije hvatajte “krivolovce”.

“Cijene su već visoke, znači trebala bi se država ili te institucije preusmjeriti više prema nelojalnim iznajmljivačima koji iznajmljuju pod nazivom prijatelja i rade nama konkurenciju, znači mi plaćamo poreze, mi dajemo državi sve”, rekao nam je Zlatko Brusić, mali iznajmljivač, piše N1.

U javnosti kolaju dezinformacije i nepoznavanje materije, tvrde na otoku. Povećanjem poreza na dohodak ilegalci bi još više profitirali.

“Znači tu imamo tri puta više kapaciteta u takozvanom nekomercijalnom smještaju, nego što imamo u kategoriziranom smještaju. Drugim riječima, svaki treći kupac nekretnine u Hrvatskoj je stranac, ali i hrvatski građani bi radije iznajmljivali takve nekretnine kao da ih izmamljuju podstanaru. A to može biti svaki državljanin iz EU koji može 90 dana boraviti u Hrvatskoj, bez obaveze da se ovdje prijavljuje, da plaća turističku pristojbu. I tu se onda ne plaća ni porez na dohodak”, pojašnjava turistički konzultant Nedo Pinezić.

Paušalni porez na dohodak tako u Puntu ostaje 300 kuna po krevetu. Postoje i druge metode kako doći do prihoda, kažu u tamošnjoj turističkoj zajednici.

“Moje osobno i profesionalno mišljenje je da ne treba za sada opterećivati male iznajmljivače. Možda se može urediti i na druge načine, da ih se obvezuje s brojem kreveta, gdje bi onda morali otvarati obrte”, mišljenja je direktor TZ Punat Branko Karabaić.

Imaš više od 20 kreveta – ideš u obrtnike. Da svi nameti ostaju isti, potvrđuje nam i načelnik općine.

“Ako smo i htjeli promijeniti odluku za ovu godinu, to smo trebali napraviti do kraja prošle godine. Tako da naši iznajmljivači mogu biti mirni i sigurni da se do kraja ove godine u općini Punat neće mijenjati cijene, što se tiče paušalnog poreza”, kazao nam je načelnik općine Daniel Strčić.

A na pitanje je li on za to da se paušalni porez podigne, odgovara da u ovom trenutku nije: “Ne bih htio govoriti predaleko u budućnost jer ne znamo što nosi, ali sada kakvo je stanje, ja nisam da se cijene dignu.” Više o temi na poslovni.hr.

Dan međunarodnog priznanja RH i mirne reintegracije Podunavlja

By
LIKEmetkovic.hr
-

Na današnji dan obilježavamo dvije bitne odrednice. Spomendan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Međunarodno priznanje RH

Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.

Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija.

Prva međunarodno priznata država, koja je priznala Hrvatsku, bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a.

Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima, i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992.

Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.

HZMO objavio informacije o isplati dijela obiteljske mirovine, evo tko sve ima pravo

By
LIKEmetkovic.hr
-

Zbog povećanog interesa javnosti u vezi s promjenama koje je donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, posebno u djelu koji se odnosi na ostvarivanje prava na isplatu dijela obiteljske mirovine, radi što boljeg i jasnijeg informiranja korisnika, HZMO ističe sljedeće.

Da bi korisnik mogao ostvariti pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine potrebno je da su mu priznata oba prava (pravo na osobnu mirovinu – starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu i pravo na obiteljsku mirovinu).

Što korisnici trebaju učiniti?

– korisnici kojima su već ranije priznata oba prava: pravo na osobnu mirovinu (starosnu ili prijevremenu starosnu ili invalidsku) i pravo na obiteljsku mirovinu, trebaju podnijeti samo zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine
– korisnici kojima je priznato pravo na obiteljsku mirovinu – trebaju podnijeti zahtjev za priznanje prava na osobnu mirovinu (starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku) i zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine
– korisnici kojima je priznato pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu – trebaju podnijeti zahtjev za priznanje prava na obiteljsku mirovinu i zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine.
Podnošenje zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine nije vremenski ograničeno, a izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju propisani su uvjeti za isplatu dijela obiteljske mirovine kao i datum od kada pripada isplata istog.

Korisniku obiteljske mirovine koji nije ostvario pravo na osobnu mirovinu isplata dijela obiteljske mirovine pripada od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, ali najranije od dana ispunjenja uvjeta za osobnu mirovinu. (korisnici pod 2, u naprijed navedenom tekstu)

Korisnik kojem je priznato pravo na osobnu mirovinu ima pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, ali najranije od dana ispunjenja uvjeta za stjecanje tog prava. (korisnici pod 3, u naprijed navedenom tekstu)

Iznimno od navedenog, korisniku osobne mirovine koji je i jedini korisnik obiteljske mirovine, a koji zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine podnese najkasnije do 31. prosinca 2023. dio obiteljske mirovine pripada od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za 12 mjeseci unatrag, a najranije od 1. siječnja 2023. (korisnici pod 1, u naprijed navedenom tekstu)

Uvjeti za priznanje prava na isplatu dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu (starosnu, prijevremenu starosni ili invalidsku), su sljedeći:

– navršenih 65 godina života preživjelog bračnog/izvanbračnog druga/životnog partnera
– udovica/udovac je jedini korisnik obiteljske mirovine i ispunjava propisane uvjete za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu prema ZOMO-u ili drugom posebnom propisu o mirovinskom osiguranju

– ukupna svota mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja u R Hrvatskoj (I. i II. stup) ne prelazi iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine (80 x AVM, koji od 1. srpnja 2022. iznosi 77,65 kn = 6.212,00 kn odnosno 824,47 eura).

Prava iz mirovinskog osiguranja osobna su prava i za svakog se osiguranika vodi upravni postupak u kojem se utvrđuje što je za osiguranika povoljnije. U tom postupku po službenoj dužnosti vodi se briga o tome da stranka ostvari sva prava koja joj po zakonu pripadaju i da ostvareno pravo bude najpovoljnija opcija za korisnika. U slučaju mogućnosti izbora dvije opcije (starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine i dijela obiteljske mirovine ili samo obiteljske mirovine) HZMO vodi računa da u isplatu stavi najpovoljniju svotu mirovine za korisnika.

HZMO napominje da sve obiteljske mirovine povećane su od 1. siječnja 2023. za 10%. Povećane mirovine bit će isplaćene u veljači 2023. (za siječanj 2023.), a povećanje će ići automatski (bez donošenja rješenja), što znači da korisnici za navedeno povećanje ne trebaju podnositi zahtjev. Na isti način, najniža mirovina povećana je za 3%.

Za sve savjete u vezi s ostvarivanjem prava prema ZID ZOMO-u korisnici se mogu obratiti pravnim savjetnicima u područnim službama/uredima HZMO-a, kao i putem redovnih komunikacijskih kanala.

Budite pokretač ruralnog razvoja – zadnji dan za prijavu!

By
LIKEmetkovic.hr
-

Prijavom na otvorene pozive za dodjelu potpore postanite pokretač ruralnog područja u sklopu provedbe EU projekta dRural! Pozivima će se financirati te osigurati podrška za poticanje inovacija te razvoj ruralnih područja putem potpora u vrijednosti od 5.000€ do 50.000€. Pozivi su otvoreni do 15. siječnja 2023. godine.

Glavni je cilj projekta dRural zajednički razvoj i implementacija digitalnog rješenja temeljenog na korištenju podataka iz postojećih uslužnih platformi koje građanima ruralnih područja pružaju višestruke inovativne usluge uz stvaranje mogućnosti za gospodarski rast te poboljšanje kvalitete života. Drugim riječima, kroz dRural će se uspostaviti referentno tržište usluga za europska ruralna područja.

Dubrovačko – neretvanska županija, uz regiju Extremadura (Španjolska), Jämtland – Härjedalen (Švedska) i Gelderland Midden (Nizozemska), predstavlja jedno od četiri dRural pilot područja – tržišta usluga. DRural otvoreni pozivi za inovativne usluge fokusiraju se na dvije vrste usluga koje će se nuditi kroz tržište usluga.

Jednostavne usluge namijenjene su OPG-ovima, obrtnicima te mikro, malim i srednjim poduzetnicima (MSP) a putem istih se omogućuje istima da ponude svoje usluge/proizvode na dRural tržištu usluga uz potporu od 5.000€ za postavljanje i promicanje usluga na regionalnom tržištu.

Složene su usluge predviđene za razvijanje usluga dodane vrijednosti integriranjem postojećih vanjskih podatkovnih platformi u dRural Core metaplatformu. Predviđeni profil prijavitelja podrazumijeva organizacije s više kapaciteta i iskustva u istim i/ili sličnim uslugama. Planirani iznos potpore za potrebe razvijanja ovakve vrste usluga iznosi 50.000€, a sve s ciljem podrške kvalitetnom pozicioniranju takvih usluga na regionalnom tržištu (po Vašem izboru), odnosno konačnog poboljšanja razine kvalitete života u ruralnim područjima.

Detalji otvorenog poziva dostupni su OVDJE.

Projekt provodi Grad Metković, Dubrovačko-neretvanska županija u suradnji s  Regionalnom razvojnom agencijom Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA-om, Dom zdravlja Metković, Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku (TERA) te  partneri iz Španjolske, Belgije, Italije, Švedske, Nizozemske, Irske i Srbije. Projekt dRural je financiran u sto postotnom iznosu iz EU programa OBZOR 2020., ukupne vrijednosti 15.296.927,50 eura. Traje do 30.06. 2024. godine i namijenjen je pametnim ruralnim zajednicama, revolucionarnom projektu koji promiče holistički razvoj ruralne zajednice, održivost digitalne inovacije i socijalnu koheziju.

Za više informacija možete nas kontaktirati putem e-mail adresa:

  • opencalldrural@tera.hr
  • birgit@tera.hr
  • niko.bojbasa@metkovic.hr
  • bbebic@dunea.hr

 

EU želi usvojiti novu direktivu o vozačkim dozvolama u 2023. godini, najveće promjene očekuju vozači motocikala do 125 ccm

By
LIKEmetkovic.hr
-

Europska unija želi usvojiti novu direktivu o vozačkim dozvolama u 2023. godini. Što bi se moglo promijeniti s vozačkim dozvolama i vozačkim ispitom za vozače početnike?

Zasad je to samo nacrt, a poznate su i prve konture prijedloga koji će ići na usvajanje europskim tijelima, piše njemački autoklub ADAC.

Vozačka dozvola B kategorije odnosi se samo na motorna vozila do ukupne dopuštene mase od 3,5 tone. Većinu mobilnih kućica stoga ne smiju voziti vlasnici vozačke dozvole – preteške su. Zbog toga je planirano povećanje dopuštene ukupne mase na 4,25 tona.

Već nekoliko godina vozačka dozvola (kategorija B) u Njemačkoj može se produžiti do vozačke dozvole B196. To vam omogućuje vožnju lakih motocikala do 125 ccm – ali samo u Njemačkoj. To bi se moglo promijeniti s 4. Direktivom o vozačkim dozvolama: propisi koji su se prije primjenjivali samo na nacionalnoj razini bit će u budućnosti priznati u cijeloj EU. Tada bi bilo moguće putovati preko državnih granica s motociklom od 125 ccm.

Minimalna dob za vozačke dozvole kamiona ili autobusa mogla bi se smanjiti na 18 godina. U Njemačkoj se, na primjer, C kategorija za kamione može steći tek s 21 godinom, a D kategorija za autobuse tek s 24 godine.

Digitalna vozačka dozvola također bi trebala dobiti drugu priliku: cilj je da odgovarajuća aplikacija na pametnom telefonu bude dovoljna u slučaju policijske kontrole ili prilikom iznajmljivanja automobila. QR kod se također razmatra za umjesto trenutnog čipa kako bi bila otpornija na krivotvorenje.

Do sada nije bilo moguće položiti teoretski i praktični vozački ispit u različitim državama članicama Europske unije. Kako bi se uzela u obzir sve veća mobilnost stanovništva, to bi trebalo dopustiti u budućnosti. Za to bi se morali pojednostaviti dosadašnji propisi o boravku.

Također se raspravlja o tome da se s praktičnom nastavom započne tek nakon uspješno položenog teorijskog ispita. U budućnosti bi se barem dio vozačkog ispita mogao polagati i na simulatorima. Obvezni tečaj osvježenja znanja godinu dana nakon dobivanja vozačke dozvole namijenjen je smanjenju broja nesreća. Stručnjaci za sigurnost na cestama preporučili su ovu mjeru.

Duljina oduzimanja vozačke dozvole (npr. zbog vožnje u alkoholiziranom stanju) trebala bi biti standardizirana i međusobno priznata. Zabrana vožnje uvedena u Italiji onda bi se također primjenjivala u Njemačkoj. U tom kontekstu također se traže jedinstvene granične vrijednosti za konzumaciju alkohola i droga, bodovni sustavi u različitim zemljama trebaju se uskladiti, a podaci o vozačkim dozvolma svih građana EU-a trebaju se pohraniti u europsku bazu podataka. To bi trebalo olakšati policijske provjere, prenosi Fenix Magazin.

Internet bankarstvo: Tri načina kako zaštititi svoj račun na mobitelu

By
LIKEmetkovic.hr
-
U svijetu interneta kriminalci su iza svakog ugla. Najčešće pokušavaju ukrasti vaše podatke i prevariti vas. Od phishing e-pošte, lažnih web-stranica do zlonamjernih aplikacija, postoji mnogo načina na koji to čine.
Ako netko dođe do dovoljno vaših osobnih podataka, može ukrasti vaš identitet i skupo vas koštati. Ni vaši internetski bankovni računi nisu tako sigurni kao što biste očekivali ako ne poduzmete odgovarajuće mjere opreza. – prenosi N1.
Ovo su tri stvari koje morate učiniti što prije kako biste zaštitili svoje bankovne račune.

Koristite snažnu lozinku

 

Studije pokazuju da gotovo 65 posto velikih tvrtki ima preko 500 zaposlenika koji koriste stare lozinke. Mnogi od ovih zaposlenika nikada nisu promijenili svoje lozinke otkako su se pridružili svojim organizacijama. Ovo su neki od načina da vaša lozinka ostane jaka:
– Koristite fraze s razmacima. Mnogo ih je teže napasti matematički.
– Uključite slova, brojke i simbole.
– Promijenite lozinku svakih 3 do 6 mjeseci.
Pokušajte izbjeći ponovnu upotrebu lozinki 

Možete upotrijebiti stranice za generiranje svoje lozinke ako niste sigurni odakle početi.

Omogućite dvostruku autentifikaciju

 

Dvostruka autentifikacija (2FA) osigurava da samo vi pristupate svojim računima. Tada je potreban sekundarni oblik potvrde za dokazivanje vašeg identiteta umjesto samo unosa korisničkog imena i lozinke za prijavu na račun.
Drugi oblik provjere može biti nešto što samo vi znate, primjerice odgovor na neko pitanje ili potvrda putem drugog uređaja, ali i otisak prsta, glasovni uzorak ili skeniranje lica. Budući da većina hakera ne može pristupiti vašem telefonu, vaš bi račun trebao biti siguran.
Nikada se nemojte prijavljivati u svoju banku koristeći javni Wi-Fi
Da, to čak uključuje i vaš lokalni kafić. Zlonamjerni softver, lažne žarišne točke, nezaštićene mreže i zlobni prolaznici mogli bi se probiti i ugroziti vaše podatke i račune.
Javne Wi-Fi mreže štite vašu privatnost malo ili nikako. Hakeri to znaju i koriste besplatne Wi-Fi mreže za pronalaženje žrtava. Ako se povežete na javni Wi-Fi bez poduzimanja mjera opreza, lopovi mogu ukrasti podatke za prijavu na bilo koji račun na koji se prijavite dok ste na mreži, uključujući vaše bankovne račune.
Zato je ključno izbjegavati besplatni javni Wi-Fi. Ali ako se morate povezati, nemojte to činiti bez virtualne privatne mreže (VPN). VPN vam omogućuje pregledavanje interneta dok šifrira vaše osjetljive podatke. On pomaže sakriti vaše mrežne podatke i IP adresu.
1...477478479...1.999Page 478 of 1.999

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr