-

Upoznaj svoju zemlju! – besplatan turistički obilazak AM Narona i Etno kuće Ilić u Vidu

U sklopu projekta “Upoznaj svoju zemlju” u organizaciji Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske, a povodom Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, Turistička zajednica Grada Metkovića poziva sve građane Metkovića i Doline Neretve, ali i sve posjetitelje i turiste na besplatan turistički obilazak u nedjelju, 14. siječnja 2024.

Naime, ove godine poseban je naglasak na nematerijalnu kulturnu baštinu. Stoga, u sklopu ove akcije posjećujemo Vid –Arheološki muzej Narona  i Etno kuću Ilić, kako bi upoznali dio bogate kulturne baštine našeg kraja.

Okupljanje je u 12:00 sati, na parkiralištu kod mosta na Plivoru u Vidu.

OBAVIJEST! Evo gdje sve u četvrtak neće biti moguće parkirati

Iz komunalnog redarstva obavještavaju građane da 11. siječnja 2024. godine (četvrtak) u jutarnjim satima ne parkiraju svoja vozila u Ulici Ante Starčevića (kod Pošte) i u Ulici Matice Hrvatske zbog iscrtavanja parking mjesta i horizontalne prometne signalizacije.

– Molimo građane za strpljenje i razumijevanje te poštivanje privremene regulacije prometa, poručuju.

Hoće li egzotično voće zamijeniti ono tradicionalno: “Kumkvati i afričke naranče zašto ne, pa deset puta su skuplji”

Što bi Neretvani mogli saditi na svojim poljima da se odmaknu od tradicionalnog uzgoja agruma? Po mišljenju stručnjaka u pitomoj i plodnoj dolini može rasti sve pa bi tako egzotično voće moglo zamijeniti mandarine koje su prošle jeseni bile gorke većini proizvođača. Mandarinu može zamijeniti i kumkvat, koji je zapravo najsličniji po izgledu i uzgoju samo je desetak puta skuplja i lako se može prodati, objavio je Dubrovački vjesnik.

Trenutačno imamo preko 300 različitih vrsta cistrusa a među njima je i fantastična naranču iz Afrike, pojašnjava stručnjak za proizvodnju egzotičnog voća, Ivan Šuloga.

Kumkvat (Frotunella spp.) je stablo podrijetlom iz Kine i u svojoj domovini simbolizira prijateljstvo. Na kineskom jeziku, kumkvat znači “zlatna naranča”, što savršeno opisuje karakteristične male plodove kumkvata tek malo više od nokta koji zapravo izgledaju kao minijaturne naranče ili mandarine. Zanimljivo je da je otporan na niske zimske i visoke ljetne temperature. Konzumiraju se sa korom, jednostavno se onako čitavi ubace u usta.

– Neretva je svojom mikro/makrolokacijom davno klimatski vrlo dobro pozicionirana. izbor novih kultura je jako širok, naročito ako bi se radila i plastenička proizvodnja sa opcijama vrlo jeftinog grijanja. Kulture koje su sramežljivo posađene u Dolini Neretve su feijoa, mini kiwi, kumkvat. To su svakako indijanska banana, kineski dud, zmajevo voće, afrička šljiva, mini guava, surinamska trešnja, pistacija, yuzu naranča, finger limeta i bezbroj drugih citrus, pojašnjava Šulog.

Piše: Stanislav Soldo/Dubrovački vjesnik

Ovo je novi europski plan za očuvanje i oporavak ugrožene jegulje

Europska jegulja kritično je ugrožena vrsta kojoj prijeti gotovo sve – od izlova do, uništavanja prirodnih staništa i klimatskih promjena, objavio je morski.hr.

Nezahvalnog se posla suočavanja s lošim rezultatima po europsku sredozemnu jegulju prihvatilo tijelo UN-a pod nazivom Opća komisija za ribarstvo za Sredozemlje(GFCM). Komisija je tijekom dvije godine provela iscrpno istraživanje u 9 mediteranskih zemalja i došla do određenih zaključaka o tome kako jegulju zaštititi i revitalizirati.

Osnovni je zaključak da bi mjere poput ograničavanja izlova i prodaje jegulja na godišnjoj razini potpuna zabrana amaterskog izlova jegulja te strogi monitoring razvoj situacije mogli pomoći pri okretanju negativnog trenda i obnavljanju populacije jegulja na Mediteranu.

Istraživanje je također prepoznalo riječne lagune kao ključne u životnom ciklusu mediteranskih jegulja, a upravo lagune zbog klimatskih promjena, zagađenje i izlovljavanja trpe korjenite promjene i tu ne nešto mora promijeniti namjeravamo li obnoviti populaciju jegulja.

Ograničavanje lova na jegulje do sada se zbog neusklađenosti primjene ovih mjera zapravo pokazalo prilično neuspješno, a veliki pad u populaciji jegulja često najviše osjete upravo ribari.

– Moj djed i moj otac lovili su ovdje prije mene. Svi ovdje ovisimo o ribarstvu kako bismo preživjeli, no trenutačno su ulovi izrazito slabi. Nekada se lovilo puno, puno više – požalio se Adriano Deiana, talijanski ribar sa Sardinije.

Osjetljiva situacija traži odlučan odgovor

– Spašavanje europske jegulje te njezinog životnog prostora koji se mijenja tijekom njezinog životnog ciklusa traži korjenite promjene, suradnju i zaštitu na svim poljima – biološkom, okolišnom, ali i socioekonomskom. Ako samo ograničimo ribolov, a ne zaustavimo zagađenje, onda i nismo napravili puno – upozorila je Elisabetta Betulla Morello iz Komisije za ribarstvo.

Komisija za ribarstvo usvojila je tako i višegodišnji plan za očuvanje mediteranske jegulje koji uključuje dozvolu profesionalnog izlova jegulja samo tijekom šest mjeseci svake godine te trajnu zabranu amaterskog lova na jegulje u svim stadijima njezina života i u svim staništima, objavio je morski.hr.

Foto: Unslpash

Povećana studentska minimalna satnica, ali jedna stavka će i dalje zadavati ‘glavobolje‘

Razlog za slavlje zbog ulaska u novu godinu posebno su imali studenti. Naime, kako je već prethodno najavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO), minimalna studentska satnica od 1. siječnja povećala se s 4,48 na 5,25 eura neto, što je posljedica rasta minimalne plaće u državi. Naravno, za noćni rad od 22 do 6 sati, rad nedjeljom i blagdanima satnica se povećava za 50 posto što znači da će studenti tada raditi za minimalno 7,88 eura po satu.

– Odluka o povećanju minimalne studentske satnice na 5,25 eura neto, koju na godišnjoj razini donosi ministar znanosti i obrazovanja na temelju minimalne bruto plaće u Hrvatskoj, dobrodošla je mjera koja će pomoći studentima u održavanju studentskog standarda u uvjetima inflacije i povećanja životnih troškova, pa tako i onih direktno ili indirektno vezanih uz studiranje. Prosječna satnica u 2023. za studente koji su radili uz posredovanje Studentskog centra Dubrovnik iznosila je 6 eura, dok je zakonska minimalna satnica bila 4,38 eura, stoga očekujemo da će ova odluka utjecati na povećanje prosječne satnice i omogućiti studentima praćenje rasta troškova, ističe voditelj dubrovačkog Student servisa, Marko Asić.

Međutim, razlog za sreću nemaju samo studenti, nego i njihovi roditelji jer su osim minimalne studentske satnice, promijenjeni porezni limiti za studenti. Točnije, promijenjeni su iznosi dvaju limita za studente koji rade – onaj do kojeg mogu biti porezna olakšica roditeljima te onaj do kojeg se njima oporezuje zarada. Tako se iznos do kojeg student može biti uzdržavani član svom roditelju povećava s 3.185,38 eura na 3.360 eura godišnje. S druge strane, iznos do kojeg se studentima ne oporezuje zarada s 9.556,18 eura raste na 10.080 eura. Dakle, roditelji će moći malo odahnuti, ali…

– Povećanje limita je dobrodošla mjera ali je šteta da povećanje limita, naročito onog nižeg nakon kojeg se student ne može smatrati uzdržavanim članom obitelji, proporcionalno ne prati povećanje minimalne studentske satnice. Vrlo često se susrećemo sa situacijom da studenti nakon nekoliko mjeseci prestaju s radom kako roditelji ne bi ostali bez olakšice na plaću, pri čemu studenti ostaju uskraćeni za dodatnu zaradu, a poslodavci imaju problem pronalaska novih zaposlenika u uvjetima nedostatka radne snage na tržištu, upozorava Asić.

Na stranicama Studentskog centra Dubrovnik objavljen je informativni cjenik studentskih poslova. Tako se cijena sata za obavljanje administrativnih i pomoćnih uredskih poslova kreće između 5,25 i 8 eura, dok za programera ona dostiže cifru od 14 eura po satu; cijena sata za rad u ugostiteljstvu, turizmu i trgovini kreće se između 5,25 do 8 eura (sobarica, portir, animator, rad na plaži, konobar, pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni recepcioner, rad u pekari, turistički vodič – pratitelj, prodavač, prodavač na štandu, rad u skladištu – slaganje robe…), a za predstavnike agencije i informatore u turističkom uredu brojka doseže i 10 eura po satu.

Slična je situacija s čuvarskim i fizičkim poslovima, tu se cijena sata, barem po informativnom cjeniku, kreće između 5,25 i 8 eura. Kod stavke ‘ostali poslovi‘ ljestvica se pomiče, tako se raspon satnice za vozača kreće između 6 i 9 eura, isto je i za farmaceutskog tehničara, skipera, rukovatelja teretom u zračnoj luci, kao i za crtanje nacrta te snimanje na terenu (statiranje). Primjerice, minimalna studentska satnica za spasioca u moru, hostesu, pripadnika gradske straže, mornara, pomoćnog radnika u zračnoj luci, za očitovanje vodomjera i električnih brojila, anketiranje, distribuciju propagandnog materijala na terenu, rad na ljetnom festivalu kreće se između 5,25 i 8 eura po satu.

Iz godine u godinu sve je intenzivnija potraga za sezonskim radnicima. I baš zbog tog manjka radne snage na tržištu rada, studenti imaju važnu ulogu u turističkoj sezoni, potvrđuju to i iz dubrovačkog Studentskog centra.

– Tijekom turističke sezone veliki broj studenata koristi mogućnost rada, naročito u srpnju i kolovozu kad imaju manje obveza vezanih uz studiranje. Osim studenata koji studiraju na visokim učilištima u Dubrovniku u tim mjesecima studentski posao u Dubrovniku pronalaze i dubrovački studenti koji studiraju van Dubrovnika, pa i oni koji studiraju na visokim učilištima izvan Hrvatske. Osim mogućnosti zarade rad preko student servisa otvara mogućnost i stjecanja radnog iskustva, pa često studenti nakon završetka studija ostaju u radnom odnosu kod poslodavca gdje su radili tijekom studiranja, navodi Asić.

Predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku Tonči Simović osvrnuo se na promjene.

– Super je što se minimalac digao na 5,25 eura jer bi to dosta moglo pomoći studentima, što na mjesečnoj, što na godišnjoj razini. Što se tiče poreznog limita za studente, kolege su i više nego zadovoljne jer studenti i učenici mogu zaraditi dosta više nego prije zbog prijašnjeg limita, a to je odlično za sve studente na razini Hrvatske. Tijekom turističke sezone u Dubrovniku ima posla ‘preko glave‘, radi se ‘punom parom‘, a iskreno, dosta tome doprinose studenti Dubrovnika i studenti koji ostanu ovdje tijekom turističke sezone. Pretežito im bude dobro, kao i svima koji dođu u Dubrovnik raditi, ističe Simović.

Piše: Bruno Lucić / Dubrovački vjesnik

Srednja škola Metković sudjeluje u projektu ‘EPIC’

Srednja škola Metković sudjeluje u aktivnostima projekta ‘EPIC’, a tijekom prosinca je održan online sastanak sa školama projekta.

Na sastanku su sudjelovali predstavnici Prirodoslovne škole Split i I. gimnazije Split, Srednje škole Metković, Obrtničko-industrijske škole u Imotskom te Srednje škole fra Andrije Kačića Miošića, Ploče. Sastanak je vodio Drago Šimunović, voditelj projekta iz Srednje škole Tina Ujevića iz Vrgorca. Projekt u Srednjoj školi Metković vode nastavnici Nina Komazin i Petar Nikolić.

Na sastanku su se partneri upoznali s do sada ostvarenim rezultatima projekta, kao i s planovima za nadolazeće razdoblje. Naime, jedan od glavnih ciljeva projekta je promoviranje Izbora za Europski parlament koji će se održati u lipnju 2024. godine. Stoga su partneri razmijenili informacije i ideje vezane za sastanak učenika koji će se održati u Vrgorcu u veljači 2024. godine.

Na sastanku je dogovoreno da će se na sastanku učenika u Vrgorcu raspravljati o važnosti Izbora za Europski parlament, o načinima na koje se učenici mogu uključiti u političke procese te o mogućnostima kako promovirati Izbore među svojim vršnjacima. Učenici će na sastanku, također, imati priliku upoznati se s radom Europskog parlamenta i s europskim institucijama.

Štakori ‘upravljali‘ prometom u Vrgorcu: “Prometni kaos traje već deset dana!”

U Vrgorcu je u utorak započelo popravljanje semafora, nakon što deset dana nisu radili i izazvali prometni kaos.

Semafori nisu radili jer su, kako se neslužbeno doznaje, štakori pregrizli instalacije.

Trenutno su na terenu električari koji popravljaju semafor na putu od škole do autobusnog kolodvora.

 

Udruga Kolektiv: “Savjet mladih Dubrovačko-neretvanske županije je maskenbal u kojem ne želimo sudjelovati!“

Martina Pavlović i njezin zamjenik Ivan Gluščević, predstavnici udruge mladih Kolektiv te članovi Savjeta mladih Dubrovačko-neretvanske županije, napuštaju svoje pozicije u Savjetu ne želeći sudjelovati u maskenbalu  političkih interesa unutar Savjeta.

Maskenbal je prikladna metafora za trenutni sastav Savjeta, gdje većina članova nosi “masku” brige za mlade u Županiji, dok su stvarne namjere često usmjerene prema političkim ambicijama, bez konkretnih rezultata i proaktivnog rada.

Pavlović i Gluščević ističu kako rad Županijskog savjeta mladih nije ispunio njihova očekivanja u pogledu demokratskog, stručnog i proaktivnog angažmana za unapređenje položaja mladih u područjima demografije i zapošljavanja. Troškovi Savjeta, kako navode, često se koriste za aktivnosti izvan njegova stvarnog djelokruga, a najveći doseg svodi se na prijedlog financiranja majica za maturante.

Prijedlozi naše udruge se ne razmatraju, članovi Kolektiva se jednostavno preglasaju, a kako većinu čine članovi iz jedne stranke jasno je da tu nema demokracije već samo jednoumlja. Martina Pavlović dodaje: “Sve što smo željeli bilo je stvaranje strategije za mlade i donošenje mjera koje bi rješavale njihove probleme nakon temeljite analize situacije mladih u Županiji.”

Ivan Gluščević, njezin zamjenik, komentira nedavni izbor člana za Nacionalni savjet mladih, naglašavajući da je unatoč njegovim referencama i programu rada, na glasanju pobijedio kandidat bez referenci i bez programa rada, ali s političkom iskaznicom. ” Ovo šalje lošu poruku mladima, odražava način rada koji je potjerao mlade iz Hrvatske i ima obilježja vremena od kojih smo se kao društvo, barem načelno, odrekli. “

Zaključno, Pavlović i Gluščević smatraju da niska zainteresiranost mladih za sudjelovanje u demokratskom društvu proizlazi iz situacija poput ove, gdje se parcijalni interesi političkih stranaka stavljanju ispred potreba društva. Bez obzira na odlazak iz trenutačnog Savjeta, Kolektiv planira nastaviti svoje aktivnosti kroz različite kanale pa tako i buduće Savjete, ali će inzistirati pritom na nestranačkom sastavu Savjeta, smatrajući da trenutačni model nije održiv.

Roditelji će moći pravdati do tri dana izostanka djece direktno u e-Dnevniku

CARNET je u sklopu nadogradnje e-Dnevnika za 450.000 učenika i njihovih roditelja osigurao nove funkcionalnosti koje uključuju mogućnost opravdavanja izostanaka te pregled izostanaka i prosjeka ocjena uz grafički prikaz, priopćio je CARNET.

Mogućnost opravdavanja izostanaka učenika putem e-Dnevnika značajno pojednostavljuje komunikaciju između roditelja i razrednika te olakšava ažuriranje informacija o izostancima s nastave.

Roditelji mogu u e-Dnevniku odabrati dane za koje žele opravdati izostanke te priložiti liječničku ispričnicu, ako je riječ o izostanku u trajanju duljem od tri dana. Razrednik putem e-Dnevnika za nastavnike prima zahtjev roditelja za opravdanjem izostanaka. Nakon obrade zahtjeva, roditelji dobivaju informaciju o ažuriranju izostanaka i mogu poslati dodatne napomene razredniku. Konačnu odluku o opravdanju izostanaka na temelju podataka dobivenih od roditelja donosi razrednik.

Još neke promjene

U cilju olakšavanja pristupa ostalim CARNET-ovim uslugama za učenike i roditelje, uveden je katalog CARNET-ovih usluga s kratkim opisima i poveznicama na početne stranice svake usluge. Dodatno, uz svaki nastavni predmet u e-Dnevniku je sada prikazan i informativni prosjek ocjena koji je vidljiv učenicima, roditeljima, ali i nastavnicima.

Učenicima i roditeljima ujedno je vidljiv grafički prikaz ocjena po mjesecima za aktualnu školsku godinu kao i izostanaka.

e-Dnevnik za učenike i roditelje sustav je u kojem učenici i roditelji mogu dobiti uvid u ocjene, bilješke, izostanke, raspored ispita, raspored sati i ostale podatke koje nastavnici upisuju u e-Dnevnik za nastavnike. Sustav je korisnicima dostupan kao web aplikacija putem poveznice https://ocjene.skole.hr i kao mobilna aplikacija koju mogu instalirati na svoj mobilni uređaj.

Roditelji se mogu prijaviti u e-Dnevnik isključivo putem sustava e-Građani koristeći jednu od prihvaćenih vjerodajnica, pod uvjetom da je razrednik u e-Dnevniku ispravno evidentirao podatke o roditelju.

Župa Presvetog Trojstva Gabela Polje – vjerničko jedinstvo nadilazi granicu

Ovo mjesto s nešto više od tisuću duša poznato je po uzgoju poljoprivrednih kultura – različita voća i povrća, u plodnoj zemlji doline Neretve od čega i danas brojne obitelji žive. Okupljeni su oko Crkve i u vjeri se vesele i tuguju.

Teritorijalnost

Svoju župu, najjužniju u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, dobili su odvajanjem od župe Sv. Stjepana u Gabeli, i to na svetkovinu Presvetoga Trojstva 1977. Otuda i titular, a kao suzaštitnica ove vjerničke zajednice slavi se Kraljica Neba i Zemlje. piše Katolički tjednik.

Izgradnja župne kuće započela je 1978., a temelji crkve blagoslovljeni su u lipnju 1981.

Bogomolja još nije posvećena, a kako nam priča župnik don Bernard Marijanović, sada je sve spremno. „Don Srećko (Majić, koji je u župi djelovao od 1993. do 2006., op.a.) napravio je fiksni oltar, ja sam samo dodao krstionicu s istim kamenom tako da planiramo, za dvije-tri godine možda da bude posvećenje jer bi bilo prikladno to uraditi za 50. obljetnicu“, priča nam župnik koji je u Gabela Polju tri godine te je već upoznao život ovdašnjeg puka. Potvrđuje ono već očito, a to je da vjernici zbog blizine granice živote grade na obje strane. Pripovijeda kako u selu postoji škola do petog razreda, ali je pohađa svega nekoliko učenika jer kada požele dalje na školovanje u Hrvatsku – s obzirom da je osmogodišnji sustav, za razliku od bosanskohercegovačkog devetogodišnjeg – „vrate ih razred natrag“, tako da je to problem, kako kaže,„više politički“, ali u praksi itekako stvaran.

„Ovdje ne bi bilo loše sjetiti se župe i teritorijalnosti, koliko je to više smisleno. Razgovaralo se da se ta teritorijalnost nekako nadiđe, jer ovdje na misu dolaze i ljudi iz Metkovića, a odavde idu u Čapljinu. Prilično je župa kao nekakva ustanova iz prošlog vremena. O njoj se raspravljalo i na Sinodi u Rimu“, pripovijeda don Bernard.

Smanjuje se broj vjernika

Ono što je posebno izazovno jest broj vjernika kojih je sve manje, kako priča naš sugovornik, te u prilog tomu navodi da je 2004. u župi bilo više od 1660 duša, a danas je ta brojka „tek“ 1020. Svjedoči kako je ta razlika naročito primjetna zadnjih pet-šest godina jer stanovništvo odlazi i dalje, u Njemačku i Irsku.

To nam potvrđuje župljanin Miroslav Jelinić koji se s obitelji iz rodnog Ljubuškog u Gabela Polje doselio 1963. „Iz mog sela, kad sam s prvim župnikom don Damjanom Ragužom hodao za blagoslov kuća kao ministrant, nas je bilo 1300, a broj je kasnije i rastao. Međutim, kad je došlo nevrijeme, ostalo nas je 1020. Mi smo i dalje ‘jaki’, ali nismo toliko. Ljudi počinju mrit’, em umiru em se ne rađaju. Tako mislim da bi dogodine taj broj mogao biti ispod 1000“, kaže Miroslav koji je imao sreću jer njegovih četvero djece budućnost vide na ćaćevini te i žive u Metkoviću i Opuzenu.

Bogat pastoral

Ali kako ipak nije „sve tako crno“ pokazuje bogat župni pastoral koji okupi brojne vjernike u različitim aktivnostima. Djeluju tako tri zbora – dječji te zbor mladih i odraslih, Hrvatska katolička mladež Bl. Ivan Merz koja kao udruga sa statutom postoji tri godine, a okuplja mlade kroz različite sekcije i tjedne susrete. Održavaju se i godišnji rekreacijsko-duhovni susreti Sidro za osnovnoškolsku djecu iz župe i susjednih zajednica koji traje tri dana, a okupi oko 200 djece i 70 mladih volontera.

Dugačak je popis i redovitih aktivnosti poput svibanjske i listopadske pobožnosti, Lectio divina za odrasle četvrtkom navečer, redovita župna tjedna kateheza za sve uzraste kao i župni vjeronauk za sve uzraste, a sv. mise slave se i dva puta mjesečno u filijalnoj crkvi Sv. Ane u Crnićima u koju se dolazi preko Hrvatske jer župa njeguje duhovni život i 10 obitelji koje tamo žive. Vrijedno je spomenuti i Dan župnog zajedništva koji se obilježava kada i supatron 22. kolovoza, procesiju na jedinom župnom groblju Sv. Josipa kao i Tijelovsku procesiju do zavjetnog križa koji je podignut na inicijativu vjernika jer se na raskrižju gdje je postavljen događalo mnogo prometnih nesreća, a i u župi je, kako priča župnik, bilo „nekoliko samoubojstava i čudnih smrti“.

Posebnost ove župe je i Karmelijada–godišnji susreti mladih iz župa gdje djeluju redovnici i redovnice karmelskog reda, a koje su još jedna jedinstvenost ove vjerničke zajednice.

Karmelićanke

Kontemplativno-aktivna družba, dio zatvorenog karmela, ali različite konstitucije – sestre karmelićanke Božanskog Srca Isusova, posvećene Sv. Tereziji Avilskoj, u Gabela Polje došle su 1990. gdje su izgradile samostan u kome danas živi pet redovnica. „Protekle dvije godine bile su četiri sestre, a sada nas je pet. Sestre su aktivne što se tiče zborova. Tako jedna vodi dječji zbor i predaje vjeronauk u župi za učenike 1. i 2. razreda osnovne škole, a druga vodi župni zbor za odrasle. A brinemo i o sakristiji, crkvenom rublju, kićenju…“, priča mjesna poglavarica s. Klaudija Bilaver koja već sedmu godinu djeluje u ovoj župi Mostarsko-duvanjske biskupije. Kazuje zatim kako narod cijeni prisutnost redovnica te kako im se često obraćaju. „Ljudi često zovu, preporučuju se u molitve razne, potrebe, nakane. Izjadaju se preko telefona…I za te potrebe ljudi smo uvijek otvorene. Tako ih tijekom adventa i korizme posebice uključimo u naše molitve. Oni su naravno tu tijekom cijele godine, ali u tim posebnim vremenima više je žrtve i pokore s naše strane“, objašnjava s. Klaudija, članica ove družbe, jedine toga tipa na prostoru BiH.

Dječji vrtić

A kako je izrazito važna prisutnost sestara, pokazuje i broj djece koja pohađaju dječji vrtić Betlehem koji se nalazi u prostorijama samostana. O ustroju ove ustanove govori nam ravnateljica s. Kristijana Cvitanović koja s još tri djelatnice brine za 60 djece. Priča kako je vrtić s radom počeo 2003., a iz godine u godinu broj djece je veći te često ne mogu prihvatiti sve prijave. „Mi smo već u imenu katolički vjerski vrtić što znači da provodimo katolički vjerski odgoj koji se sastoji od dnevne molitve prije jela i prije spavanja. Jedna tjedna aktivnost je posjet kapelici, što je prema priručniku za katolički vjerski odgoj. Isto tako obilježavamo sve blagdane na katolički način. Na primjer, naša božićna priredba stvarno ima obilježja Božića, s uprizorenjem jaslica, a i korizma zna biti jako lijepa“, objašnjava s. Kristijana. Na pitanje je li Betlehem roditelji biraju baš zbog njegove katoličke naravi, odgovara kako „nažalost vjera čak i nije prvobitni razlog“, nego je vrtić godinama na glasu kao dobra odgojna ustanova. „To je naša organiziranost. Iako su nam skupine prevelike, na što odmah i upozorimo roditelje, kvaliteta ne trpi zbog kvantitete“, ponosno ističe ravnateljica posvješćujući kako u vrtiću najčešće borave djeca iz Metkovića, ali da ih raduje što su u tom kraju obitelji uglavnom s većim brojem djece –„svi imaju barem troje“, kako je kazala.

“Raj na zemlji“

Brojke raduju, a vraćajući se na razgovor s našim sugovornikom Miroslavom, jasno je i zašto. Ovdje je, naime, „raj na zemlji“. „Cijeli svijet može biti bogat, ali ljepše zemlje nema na svijetu kao što je ovdje. Nek’ dumo koji je bio u Africi kaže kako je ovdje dobro. Sad ću ti donijeti smokvu, šipak–pojest ćemo ga, kivi… To nema nigdje na svijetu, nego samo u nas. Neću vele hvaliti, ali treba, ja sam faljivdžija“, kaže Miroslav koji se bavio poljoprivredom kao i većina ljudi ovoga kraja, ali nakon leda 2011. koji je donio velike gubitke, „napustio je plastenike“ te je danas u peradarskoj djelatnosti.

Narod i njegova vjera

Miroslav je jedan od stanovnika ovoga mjesta čiji je broj istodobno i broj župljana– u Gabela Polju, naime, žive samo Hrvati katolici koji duhovno utočište pronalaze u crkvi čiji prezbiterij krase vitraji: (u sredini) križ, (lijevo) Marija Kraljica i (desno) Presveto Trojstvo, rađeni prema nacrtima kipara Antuna Starčevića, a koji su originalna postava.

Zanimljivo je spomenuti da vjernike na ulazu u crkvu s desne strane dočekuju moći Bl. Miroslava Bulešića, odnosno relikvije prve klase – njegova kost koju je za župu pribavio za svoje službe od 2006. do 2020. župnik don Marko Kutleša.

Neizostavan je i kip Sv. Ante kao i kip Marije Kraljice, a s obzirom da su karmelićanke značajan dio ove zajednice, u podnožju crkve nalazi se slika njihove utemeljiteljice Bl. Marije Terezije od Sv. Josipa.

Bogomolja ima za koga biti urešena, barem sudeći po vrtiću koji, iako ga pohađaju djeca iz Metkovića, ipak daje živost ovoj vjerničkoj zajednici. A i brojke se „još drže“ barem sudeći po krštenim i umrlim – 12 naprema 10.

Uz Božju pomoć, bit će župe i vjernika jer njihovi su korijeni kao i vjera duboki. Hercegovačko sunce daje im život, dumo ih vodi, a Presveto Trojstvo uvijek će ih štititi.

Piše: Josipa Miler / Katolički tjednik
Foto:
Milan Miletić/ KT

Zadnje objavljeno