PELJEŠKI most morat će biti saniran samo četiri godine nakon otvorenja zbog pukotina u betonu na potpornim stupovima. Hrvatske ceste najavile su da će radovi početi u listopadu, nakon završetka glavnog dijela turističke sezone.
Projektant mosta, slovenski inženjer Marjan Pipenbaher, rekao je za N1 televiziju da većina uočenih pukotina ne ugrožava sigurnost konstrukcije, ali da ih treba popraviti kako bi se mostu osigurao planirani životni vijek od stotinu godina.
“To su pukotine u zaštitnom sloju betona, od kojih je 80 posto duboko do tri milimetra, što je dopušteno za betonske konstrukcije, a 20 posto čine dublje i šire pukotine. One isključivo utječu na trajnost mosta i zato ih treba sanirati”, rekao je Pipenbaher.
“Nakon pandemije radilo se i danju i noću”
Pipenbaher je objasnio da se kod takvih mostova upotrebljava beton visoke čvrstoće, zbog čega je nužno strogo poštovati pravila njegove pripreme, ugradnje i zaštite.
Temperatura u betonu, rekao je, ne bi smjela prelaziti 65 stupnjeva, dok razlika između temperature u njegovoj jezgri i na površini ne bi smjela biti veća od 20 do 25 stupnjeva. Beton je nakon uklanjanja oplate također trebalo zaštititi od isušivanja, sunca i vjetra.
“To su glavne greške napravljene pri izvedbi mosta. Treba znati da je za vrijeme gradnje bila pandemija covida. Nakon toga Pelješki most gradio se ubrzano, radilo se i danju i noću, pa su možda napravljeni manji propusti, osobito oko njege betona”, rekao je.
Dodao je da sada treba ukloniti sloj betona dubine tri do četiri centimetra, osigurati dovoljnu debljinu zaštitnog sloja i ponovno oblikovati dijelove stupova kako bi se most vratio u projektirano stanje.
“Građevinarstvo nije apoteka”
Na pitanje je li pojedine dijelove mosta bilo moguće izvesti bolje, Pipenbaher je odgovorio da se u gradnji uvijek događaju propusti, ali da beton visoke čvrstoće zahtijeva veliku tehnološku disciplinu.
Istaknuo je da su uvjeti na gradilištu bili zahtjevni zbog snažnog vjetra i maestrala koji puše brzinom do 45 kilometara na sat. Izvođač je, rekao je, imao stručnjaka koji je pripremao i testirao beton, ali se propisana zaštita morala dosljedno provoditi.
Pipenbaher je rekao da mu je žao zbog nastalih oštećenja jer je na projektu radio deset godina i posebnu pozornost posvetio zaštiti mosta od mora, soli i klorida.
“Kad pukotine prijeđu tri milimetra, nastaju problemi. Morska sol i kloridi mogu dovesti do korozije armature, što može utjecati na trajnost mosta. No budimo realni, očekuje se da će na nekim dijelovima mosta biti pukotina. Nije to apoteka. Građevinarstvo nije apoteka”, rekao je.
Uvjeren je da će sanacija biti dobro obavljena
Projektant ne sumnja da će izvođač radova, kineska kompanija CRBC, kvalitetno provesti sanaciju.
“CRBC je ozbiljna tvrtka, radi velike projekte diljem svijeta i ozbiljno je pristupila ovom problemu. Pronaći će specijalizirane hrvatske podizvođače. U Hrvatskoj postoje barem dvije ili tri tvrtke s dobrim referencama i iskustvom u sanacijama mostova”, rekao je.
Dodao je da bi Pelješki most nakon popravka trebao trajati stotinu godina prije neke veće rekonstrukcije.
“Svaki je most živa građevina koju stalno treba održavati. Investitori obično zaboravljaju da oko 50 posto njegove investicijske vrijednosti otpada na održavanje”, zaključio je Pipenbaher u razgovoru za N1 televiziju.
Foto: Dubrovački vjesnik /digitalna AI obrada
