Prema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije za 2026. godinu, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije proveo je četvrto redovno ispitivanje kakvoće mora na 127 plaža u razdoblju od 30. lipnja do 9. srpnja 2026. godine.
Od ukupno 127 ispitanih plaža, 126 je ocijenjeno morem izvrsne kakvoće, dok je plaža Bilin žal u Lumbardi na otoku Korčuli dobila ocjenu zadovoljavajuće kakvoće mora.
Budući da je sav svijet pozornica, sav svijet je film, fotografija, scenografija…Ljudi s Neretve Obrada Gluščevića alegorična su reminiscencija na djetinjstvo. Ona arhaična simpatičnost znatiželje za bezvremenskim modelima ljudskog ponašanja i njihovih različitih inkarnacija; melankolična lirika vremena koja nije poznavala patos globalizacije i cinizam civilizacije. Gluščevića nije zanimala urbanost neretvanskih gradova, ikonografija ulica, trgova, interijera… On je odšetao u eksterijere, egzotiku, gotovo neorealistički u naturalizam, u total plan kamere Frane Vodopiveca koja se poigrava dokumentarnom notom simfonije sela, zaleđa, ruralne sredine koja nema vremena za dokolicu. Dominantno statična ili tek lagano pokretna kamera (ugl. panorame) F. Vodopiveca maksimalno koristi ekspresivnost pa i egzotičnost okoliša, a takav snimateljski postupak optimalno rabi i montažer J. Remenar, rezom spajajući prizore po sličnosti, što postupno tvori zaokruženu, povremeno i poetsku cjelinu iz isječaka života. (Dario Marković)
Urbane elemente pronalazimo u trupicama i lađama koji su svadbena ali i pogrebna svakodnevnica. Individualna sreća i nesreća jednokratnog života. Poetika noćnog lova na žabe, da bi se pred zoru na liske. Neretva je žila kucavica za protok i napajanje stoke, ispiranje rublja na nadgrobnoj ploči što mijenama ukazuje od pamtivijeka, o dokinutom kultu burne prošlosti. Ona je i transportna avenija čija je kamera sam narator, taj zaustavljeni pogled koji intimistički korespondira u dušu neorealizma.
Njeno ušće je njeno dijete. Pribježište za igru najmlađima koji će radosno potrčati u sintezu k’ izmučenom ribaru da bi natjerali ribu u mrežu jer je starac već umoran od mora. Umornih ruku.
Ruke… Da! One su te kreatorice Gluščevićevih Ljudi s Neretve. Veslačke ruke. Ruke koje pletu sturu. Ruke koje lancaju lađe. Ruke koje jendeče. Ruke težačke… Ispaćene ruke… Konglomerat ruku vođen simbiozom neretvinih tokova, rukavaca i delte. Poneretavlja izbrazdanog žuljevima. Natopljenog znojem od kojeg bi i flora propupala.
Sve su to sličice neretvanskih blatija montirane u sinergiji protagonista koji se združeno bore za opstanak u tom gotovo mitskom ambijentu. Arkadijske, gotovo utopijske sekvence koje mozaično zaokružuju fabulu opjevanu nikad prije ali i nikad poslije.
Društveno angažirana fotografija Ljudi s Neretve posjeduje i onaj kohezivni habitus uz sveprisutnu emocionalnu uključenost koja humanistički progovara i o socijalnim komponentama, tek toliko da svojim protagonistima evocirajući oduzme ali i utemelji dio njihove osobnosti na tom epitafu neretvanskog artefakta kakvog više ne poznajemo.
Ljudi s Neretve možda su i jedan od zadnjih primjera gdje se mogla čuti njegovana ikavica domicilnog življa koja danas iščezava. Čak i političke konotacije autor komentira smjelom igrom u sekvenci svadbene povorke gdje barjaktar onodobnu državnu zastavu izmijenjenim obratom preinačuje u republičku što je svojevrsna skrivena poruka dokumentirana kao „celuloidni pamflet“.
U nepunih sedamnaest minuta projiciranja čiste ljubavi čovjeka s prirodom, sinergije harmonična plesa u ritmici zaveslaja, stječe se dojam da će vas zapljusnuti kapljice rijeke koje samo što ne dopiru do promatrača.
Kao poetsku tvorevinu simbioze dokumentarnog i igranog, Gluščević nam ostavlja u nasljeđe epilog nostalgije divljenja, svoju subjektivnu vizualnu ekspresivnost Neretve koja nestaje. Onog jedinog neizbrisivog što čovjeku ostane po stare dane. Spomenar izronjen iz melioriranog mulja pješčanog dna. Istrgnut iz ribarskih vrši i mreža kao kakav trofejni kapitalac pomno gojen. Kao mamac za svake nove oči koje nadgleda neko novo vrijeme. Budućnost, koja s poštovanjem ispraća duh prošlosti, taj posljednji nevini trzaj.
Post scriptum: LUDI S NERETVE – kratkometražni dokumentarni film
Scenarij i režija: Obrad Gluščević
Kamera: Frano Vodopivec
Montaža: Josip Remenar
Glazba: Branimir Sakač
Produkcija: Zagreb film
Godina proizvodnje: 1966.
Trajanje: 17 minuta
Neke od osoba koje se (u krupnom planu) pojavljuju u filmu: Mila Suton Ćirkuša, Ivka Šetka, Malenka Grgić, Lenka Nikolac, Petar Nikolac Periš.
Fotografije: Državni arhiv u Zagrebu – Hrvatska kinoteka, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Nikša Margeta.
Specijalizirani filmski portal, Filmopedija.com u suradnji s Das Media agencijom i uz potporu Općine Slivno, organizira Filmske večeri u Blacama. Riječ je o prvom izdanju ove manifestacije koja će se održavati tijekom sljedeća tri vikenda.
Članovi Filmopedijine redakcije odabrali su tri filma koja će se prikazivati, a prvi na redu je Drugi dnevnik Pauline P. (2025.) redatelja Nevena Hitreca. Riječ je o ekranizaciji istoimene knjige za djecu. I u ovom nastavku, radnja prati Paulinu P. koja se nosi sa raznim školskim i adolescentskim izazovima. Ali najveći izazov dolazi kada saznaje kako je njena baka bolesna.
Projekcija ovoga filma na rasporedu je u nedjelju, 19.7. u 18 sati u prizemlju škole u Blacama. Iduće dvije projekcije održat će se 25.7. kada je na rasporedu biografski film Dražen o životu Dražena Petrovića te 1.8. kada će se prikazati stara hollywoodska drama Dvanaest gnjevnih ljudi koja prati porotnike koji moraju donijeti presudu mladiću optuženom za ubojstvo.
Sve tri projekcije potpuno su besplatne i otvorene za sve!
Kako bi se privukla i domaća i strana publika, hrvatski filmovi bit će prikazani uz titlove na engleskom jeziku, dok će strani film imati titlove na hrvatskom. Broj sjedećih mjesta na projekcijama je ograničen.
Dubrovačko-neretvanska županija će i ove godine isplaćivati jednokratne novčane potpore za obitelji s četvero i više djece.
U tu svrhu u proračunu Županije osigurano je 105.000,00 eura, a iznosi potpore kreću se od 300,00 eura do 700,00 eura ovisno o broju djece u kućanstvu za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu, kao i o tome dodjeluje li općina/grad u kojoj korisnik živi druge mjere pomoći.
Ovim putem pozivamo sve roditelje koji su korisnici doplatka za djecu za četvero i više djece da nam se jave kako bi ostvarili pravo na obiteljsku potporu Dubrovačko-neretvanske županije.
Obrazac koji je potrebno ispuniti dostupan je na web stranici Dubrovačko-neretvanske županije ili se može preuzeti u pisarnici Županije (Gundulićeva poljana 1, Dubrovnik). Uz ispunjeni i potpisani obrazac potrebno je priložiti:
Gradonačelnik Dalibor Milan upriličio je prijem za članice Udruge lađarica „Metkovke“ povodom 20. obljetnice djelovanja te im uručio priznanje za dugogodišnji doprinos očuvanju neretvanske lađarske tradicije.
„Metkovke“, prva i najstarija ženska lađarska ekipa u Dolini Neretve, već dva desetljeća promiču lađarstvo, sudjeluju na natjecanjima i čuvaju tradiciju, a gradonačelniku su zahvalile na potpori te mu uručile prigodan poklon.
Središnja proslava 20. obljetnice održat će se 28. srpnja u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću.
Koncertni ciklus „Kultura grada 2026.” nastavlja se četvrtim koncertom, na kojem će metkovska publika imati priliku uživati u nastupu Filip Pavić Quarteta, jednog od najistaknutijih hrvatskih jazz sastava mlađe generacije.
Koncert će se održati u utorak, 14. srpnja 2026. godine u 21 sat na terasi Ljetne scene Gradskoga kulturnog središta Metković.
U prostorijama Udruge osoba s invaliditetom „Prijatelj“ održana je prva ovogodišnja ljetna kreativna radionica „Recikliraj, stvaraj, ponesi“, koja je okupila djecu željnu kreativnog rada i zajedničkog druženja.
Pod vodstvom Nikoline Krstičević iz Ekološko-roniteljskog kluba Leut, sudionici su od recikliranih materijala izrađivali maštovite privjeske za ključeve, pokazujući pritom mnogo kreativnosti i mašte. Nastali su jedinstveni radovi koje su mališani ponijeli kući kao uspomenu na ugodno provedeno vrijeme.
Osim razvijanja kreativnosti i fine motorike, radionica je djeci približila i važnost recikliranja, ponovne uporabe materijala te očuvanja okoliša. Cijelo druženje proteklo je u veselom ozračju, ispunjenom osmijesima, suradnjom i dobrom zabavom.
Vrlo mi se često učini kako hrvatska znanost obiluje monografskim djelima koja zahvaćaju šira područja. Takva su djela iznimno važna jer omogućuju lakše snalaženje u znanstvenim disciplinama i neistraženim područjima. No, ono što nam u znanosti istinski nedostaje jesu analize – istraživanja užih problema ili prostora koja nadopunjuju postojeće sinteze, otkrivajući činjenice koje su u njima izostale. I to je vrijedno znanstveno otkriće.
Pred vama je upravo jedna takva analiza. Iako postoje brojne monografije o Pelješcu te pojedinačni radovi o Žuljani, opće monografije o Žuljani dosad nije bilo. Pisanje mjesne monografije zahtjevno je jer autor mora pronaći ravnotežu između interesa mještana i znanstvenika, istodobno zadržavajući objektivnost prema temi.
Jadran Jeić Baguzej već desetak godina objavljuje etnomuzikološke, etnografske i onomastičke radove o Žuljani, a u knjizi Priča o Žuljani sažeo je dosadašnje spoznaje i donio nova istraživanja, odgovarajući na brojna pitanja Žuljanaca te otvarajući teme za buduća istraživanja. Posebno su vrijedna poglavlja o žuljanskom govoru, podrijetlu rodova te mjestopisnim i povijesnim pojedinostima važnima za razumijevanje mjesne baštine.
1 of 5
Knjiga donosi i zanimljive spoznaje iz onomastike, poput činjenice da je Žuljana, uz Ston, jedino pelješko naselje čije je ime dalmatoromanskoga podrijetla. Mjesna toponimija čuva tragove drevnih vjerovanja, primjerice predaju o Tintilinima, duhovima nekrštene djece, što autor povezuje s predajama iz drugih krajeva Dalmacije.
Autor iznosi i sažet povijesni pregled, među kojima se ističu bitka Dubrovčana s Anžuvincima 1383./1384. te pomorska bitka kod današnje Lirice 1409., u kojoj su dubrovački brodovi pobijedili snage Ladislava Napuljskog.
Žuljana je predstavljena i kao mjesto koje njeguje štovanje svetoga Julijana i svete Eurozije, zaštitnice vinograda, a posebno je zanimljiv zapis Josipa Betondića iz oko 1730. godine o glasovitoj žuljanskoj buri, koja je ostala zabilježena u njegovoj pjesmi Uspomena na Trstenik.
1 of 4
Čitatelj će u knjizi pronaći poglavlja o školstvu, običajima, gospodarstvu, turizmu, sakralnoj baštini, tradicijskim glazbalima, rodoslovlju, narodnoj medicini, pučkim vjerovanjima i mjesnim pričama, a na kraju je objavljen i prijevod Matrikule bratovštine svetoga Julijana Martina iz 1556., iznimno vrijedan povijesni dokument.
Ovom je knjigom Žuljana dobila svoju prvu cjelovitu monografiju, koja bi trebala postati referentna točka za buduća istraživanja središnjega Pelješca. Ujedno je to poticaj i drugim pelješkim mjestima da zabilježe vlastitu baštinu, jer vrijeme prolazi, a istinski poznavatelji mjesne tradicije polako nestaju. Zato nam i dalje valja pisati da se ne zaboravi.Jadran Jeić Baguzej svoju je dužnost ispunio – a vi?
Župan Dubrovačko-neretvanske županije Blaž Pezo primio je u radni posjet predstavnike Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske – Podružnice Dubrovačko-neretvanske županije, predvođene predsjednikom Mijom Vukušićem.
Na početku sastanka predsjednik Podružnice uručio je županu zahvalnice za iznimnu potporu, suradnju i osobni doprinos uspješnoj organizaciji 29. Državnog športskog natjecanja dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH, održanog u Dubrovniku, koje je okupilo oko tisuću hrvatskih branitelja iz svih krajeva Republike Hrvatske. Tom je prilikom istaknuto kako je upravo zahvaljujući zajedništvu Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika, gradova i općina, brojnih ustanova, gospodarstvenika, sportskih djelatnika i volontera, ova velika državna manifestacija organizirana na iznimno visokoj razini te je dostojanstveno predstavila Dubrovačko-neretvansku županiju i njezine branitelje. Posebno je naglašeno da je organizacija igara u Dubrovniku imala snažnu simboličku vrijednost jer je okupila hrvatske branitelje upravo na području koje predstavlja jedan od najvažnijih simbola obrane Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata.
Tijekom radnog sastanka razgovaralo se o nastavku suradnje između Dubrovačko-neretvanske županije i UDVDR RH – Podružnice DNŽ te o planovima i programima rada za naredno razdoblje. Predstavnici Udruge upoznali su župana s nizom aktivnosti koje slijede tijekom 2026. godine, među kojima se posebno izdvajaju:
sudjelovanje na 30. Državnom športskom natjecanju dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH, koje će se održati u Zagrebu (21-23.08.2026),
organizacija i provedba programa obilježavanja značajnih obljetnica iz Domovinskog rata,
aktivnosti usmjerene na očuvanje vrijednosti Domovinskog rata i promicanje istine o stvaranju Republike Hrvatske,
projekti kojima se potiče uključivanje hrvatskih branitelja u društveni život, rekreativne, sportske i edukativne sadržaje,
nastavak suradnje s jedinicama lokalne i područne samouprave te institucijama Republike Hrvatske na projektima od interesa za hrvatske branitelje i njihove obitelji.
Razgovaralo se i o potrebi daljnjeg razvoja programa kojima se unapređuje kvaliteta života hrvatskih branitelja, očuvanje njihova zdravlja, međusobne solidarnosti te prijenos vrijednosti Domovinskog rata na mlađe generacije. Župan Blaž Pezo zahvalio je predstavnicima Udruge na njihovom kontinuiranom radu i doprinosu očuvanju dostojanstva hrvatskih branitelja te izrazio spremnost Dubrovačko-neretvanske županije da i ubuduće bude partner u provedbi aktivnosti koje promiču zajedništvo, domoljublje i kulturu sjećanja. Na sastanku je potvrđeno kako će se dosadašnja kvalitetna suradnja nastaviti kroz zajedničke projekte, programe i manifestacije od posebnog značaja za hrvatske branitelje i lokalnu zajednicu.
Na kraju sastanka predstavnici Udruge podsjetili su i na predstojeće Pokrajinsko hodočašće hrvatskih branitelja, pozvavši zainteresirane članove da se prijave u prostorijama Udruge do 22. srpnja2026., kako bi se pravodobno osigurala potrebna organizacija i logistika.
Na igralištu Orašina večeras je odigrana završnica 16. Memorijalnog malonogometnog turnira Eugen Erjauc, a naslov pobjednika osvojila je ekipa Zavičajni klub neretvanskih studenata (ZKNS), koja je u finalu svladala Dalmata Jura Shop.
Treće mjesto pripalo je ekipi Šarić Struga, koja je tako zaokružila poredak ovogodišnjeg izdanja tradicionalnog memorijalnog turnira.
Dodijeljena su i pojedinačna priznanja. Marko Mrvalj proglašen je najboljim igračem i najboljim strijelcem turnira, potvrdivši odlične igre tijekom cijelog natjecanja.
Posebno priznanje za fair play pripalo je ekipi DVD Metković, koja je, osim sportskog i korektnog nastupa na terenu, pomagala organizatorima i u tehničkom dijelu provedbe turnira.
1 of 12
Nagrade pobjednicima uručili su gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan, Ante Zovko, predsjednik Sportske zajednice Grada Metkovića, Pavo i Nedo Ereš, dok su posebna priznanja uručili Mirela Bošković, koordinatorica SK Neretva trči, Vinko Vuković, tajnik SK Neretva Run, Ruđer Bošković te Jure Erjauc koji je pobjedniku uručio prijelazni pehar.
Uz pehare i medalje, najboljim ekipama uručene su i novčane nagrade. Pobjednicima iz ZKNS-a pripalo je 1.500 eura, drugoplasirana Dalmata Jura Shop nagrađena je sa 700 eura, dok je Šarić Struga za osvojeno treće mjesto dobila 500 eura.
Organizatori su zahvalili i svima koji su doprinijeli uspješnoj organizaciji ovogodišnjeg turnira, posebno Anti Borasu i Metković Netu. Jure Talajić je majci pokojnog Eugena, Ruži Erjauc poklonio svoj prigodni umjetnički rad.
Nakon dodjele pehara i priznanja uslijedila je tombola.
Foto: metkovic.hr
