Zbog prometne nesreće na Jadranskoj magistrali koja se dogodila jutros oko 8 sati između Opuzena i Komina promet se odvija jednom trakom uz nadzor policije.
U nesreći su sudjelovala četiri osobna vozila, a kako doznaje Dubrovački vjesnik dva su se sudarila frontalno. Tri vozila su stranih registracijskih oznaka dok je jedno vozilo dubrovačkih registracija. U sudaru je ozlijeđena jedna osoba.
Jučer su u Gradskome parku započeli Dani Neretvanske kneževine, manifestacija kojom se želi oživiti duh srednjovjekovlja na našim prostorima.
Sinoć je na programu bila srednjovjekovna predstava, kuhala se srednjovjekovna hrana, a najmlađi su se okušali u streličarstvu. Osim druženja s vitezovima, publika je s njima odmjerila snage i u vuči konopa, a za kraj je održana i bitka vitezova. U programu su sudjelovali Vitezovi hercega Stjepana Kosače (Stolac, BiH) te Gradska straža Šibenik.
Danas će MAK na Neretvi i prostoru Velike rive premijerno izvesti uprizorenje O Metkoviću prvi put – u spomen na 600 godina prvoga spomena grada – događaja zapisanog u tužbi carinika Stanka Sladinovića, zabilježenoj u knjizi tužbi 30. siječnja 1422. (Državni arhiv u Dubrovniku). Scenarij i režiju potpisuje Radovan Marčić, a sudjeluju još članovi KUD-a Metković te UL Veterani IV. gardijske brigade DNŽ.
Dani Neretvanske kneževine će trajati do subote, 13. kolovoza.
Deveti Maraton lađarica je prošao u nadmetanju dviju ekipa s kontinenta, Siska i Nereida iz Zagreb, a u prvim kilometrima parirala im je Baćina.
Zagrepčanke i Siščanke su se izmjenjivale na prvoj poziciji da bi u ciljnu ravninu u Opuzenu svoju prvu pobjedu odnijele lađarice iz Siska.
Poredak: 1. Sisak, 2. Nereide Zagreb, 3. Baćina, 4. Gusarice Metković, 5. Gusar Komin, 6. Nereide 2 Zagreb, 7. Sparte Bjelovar, 8. Staševica, 9. Metkovke, 10. Bjelovirke i 11. Opuzen.
Posebno priznanje za sudjelovanje u 20 maratona Martina Nikolić je dodijelila Marijani Odak Krstičević.
Večeras, u noći s 11. na 12. kolovoza, očekuje nas nebeski spektakl meteorskog roja Perzeidi, poznatiji kao Suze sv. Lovre.
“Ove godine po prognozama maksimum će se dogoditi u noći s 11. na 12. kolovoza pa astronomska društva udružena u Hrvatski astronomski savez tim povodom organiziraju razne astronomske aktivnosti jer će se osim najljepšeg meteorskog roja u godini teleskopima moći pogledati Mjesec, Saturn i Jupiter”, poručili su ranije iz Hrvatskog astronomskog saveza.
“Prognozira se prosječna aktivnost od oko 100 meteora na sat, a uvjeti za opažanje će biti nešto lošiji jer će nam mjesečeva svjetlost smanjivati vidljivost ovog nebeskog vatrometa. Najbolje vrijeme za opažanje će biti od ponoći do zore kada nam zviježđe Perzej bude visoko na nebu”, dodali su.
Inače, izraz Suze sv. Lovre postao je popularan u zadnjih pedesetak godina, a u Hrvatskoj ga najčešće koriste Dalmatinci koji su ga preuzeli od Talijana. Poznati talijanski pjesnik iz 19. stoljeća Giovanni Pascolli u pjesmi 10 Agosto opjevao je godišnjicu smrti svoga oca na kojega ga podsjećaju meteori koji u to doba padaju.
Hrvatski astronomski savez podijelio je i upute za promatrače:
1. Ne gledajte direktno u radijant (ishodišnu točku meteorskog roja), tamo ćete opaziti najmanje meteora
2. Za opažanje meteora nije potrebna nikakva posebna oprema (teleskopi, dvogledi…)
3. Meteori se opažaju golim okom ležeći na tlu, a potrebno je biti barem 30 minuta u tami kako bi vam se oči prilagodile noćnim uvjetima
4. Potrebno se udaljiti iz prostora u kojem ima rasvjete i svjetlosnog onečišćenja u što bolju tamu
5. Potrebna vam je prostirka, ležaljka ili vreća za spavanje na koju možete leći
Također, Bill Cooke iz NASA-e je prije nekoliko godina za portal Live Science otkrio nekoliko savjeta kako uhvatiti i snimiti najbolji pogled na bajkovite prizore koje nam nebo sprema. I njegovi savjeti su slični onima Hrvatskog astronomskog saveza.
1. Pobjegnite od svjetala grada što je dalje moguće. Pronađite mirno, mračno mjesto, idealno negdje u prirodi.
2. Dajte očima otprilike pola sata da se priviknu na mračno nebo. Nemojte očekivati da ćete izaći iz kuće i odmah vidjeti Perzeide.
3. Najbolje vrijeme za promatranje Suza sv. Lovre je nakon dva ujutro.
4. Zaboravite teleskope, dalekozore i slične stvari. Večeras želite vidjeti cijelo noćno nebo, ne želite nešto što će vam ograničavati pogled.
5. Ako želite fotografirati noćno nebo, postavite fotoaparat na tronožac. Snimajte duge ekspozicije, od nekoliko sekundi do minute, ali ne više od toga jer biste mogli uhvatiti rotaciju zvijezda zbog čega se neće vidjeti “repovi” Perzeida.
Dvoje turista, zaljubljenika u prirodu, došli su u našu zemlju snimiti priču o jednoj zmiji. Njihov kanal na YouTubeu prati 110 tisuća ljudi, ljubitelja ovih gmazova. U deset minuta dugom videu iz Dalmacije predstavili su kravosasa, najdužu europsku zmiju.
S obzirom na to da su jako dobro znali sve o njoj uzeli su je u ruke i ispričali mnogo toga zanimljivog o njoj. Životinja nije bila ni najmanje agresivna.
Na kraju videa vidimo kako je spuštaju na zemlju, a ona odgmiže svojim putem. Snimka je na YouTube kanalu LivingZoology, koji ima 110 000 pretplatnika, objavljena 5. kolovoza, a pregledana je više od 20 000 puta.
U srijedu, 10. kolovoza, na blagdan sv. Lovre mučenika, izvršena je primopredaja u Župi sv. Ilije proroka Metković između dosadašnjeg župnika fra Ante Bilokapića i novog župnika fra Denisa Šimunovića.
Na primopredaji je u ime splitsko-makarske nadbiskupije, kao delegat, nazočio neretvanski dekan don Davor Bilandžić, a u ime Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja provincijal fra Marko Mrše.
Fra Denis je polaganjem ruku na Sveto pismo i ispovijedajući Crkveno vjerovanje dao zakletvu da će se vjerno zauzimati za provođenje nauka Katoličke crkve i vjernosti svojim zakonitim poglavarima.
Na kraju primopredaje delegat i provincijal zahvalili su fra Anti na njegovom šestogodišnjem pastoralnom djelovanju, a fra Denisu zaželjeli Božji blagoslov i vodstvo Duha Svetoga u upravljanju župom.
Fra Denis Šimunović je rođen 7. srpnja 1978. u Imotskom. Svoje osnovno školovanje je završio u Imotskom, a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju.
Franjevački habit je obukao na Visovcu 1997. , a slijedeće godine je upisao filozovsko-teološki studij koji je završio u Splitu 2004. godine. Za svećenika je zaređen 26. lipnja 2004. godine.
Službe:
Iz komunalnog poduzeća Metković d.o.o. obavještavaju korisnike vodnih usluga u naselju Doljani i u Ulici Stjepana Radića da će danas, 11. kolovoza od 8 do 9 sati doći do prekida u isporuci vode zbog radova na vodoopskrbnoj mreži.
Iz istih razloga jutros će bez vode će biti korisnici usluga na Putu Narone i to od 9:30 do 10:30.
Metković u petak navečer dobiva novo gastro mjesto za druženje uz vrhunsku i vrlo široku ponudu mesnih, ribljih i neretvanskih specijaliteta – Bistro Metković čije će otvorenje u petak, 12. kolovoza s početkom u 20 sati uveličati dvije poznate dalmatinske klape – klapa Šufit i klapa Iskon!
Bistro Metković se nalazi u Ulici oca Ante Gabrića (iza Gradske glazbe, na mjestu nekadašnje konobe Pržun).
Bračni supružnici Dunja i Ivan Rajič kao vlasnica i glavni chef te kompletno osoblje Bistroa Metković iskustvo su godinama stjecali u elitnim dubrovačkim i međunarodnim restoranima.
Sada ga kroz šarmantno uređen prostor u dalmatinskom ozračju donose u rodni Metković po kojemu su mu i nadjenuli ime.
– Želja nam je da naši gosti osjete poznatu neretvansku gostoljubivost i da uživaju u vrhunskoj hrani i piću u prostoru koji im osigurava mir i privatnost, ali po potrebi i veselje uz dalmatinsku pjesmu. Potrudili smo se kreirati ponudu za koju se nadamo da će zadovoljiti svačiji ukus: od mesnih i ribljih, sve do tradicionalnih neretvanskih specijaliteta – naglasio je chef Ivan Rajič.
Broj mjesta je ograničen, a sve rezervacije primaju se pozivom na brojeve telefona 020/677-055 i 095/5697-078. Dobrodošli!
Udruga lađara Stablina po peti put zaredom pobijedila na brzinskim utrkama u Opuzenu: večeras su imali najbrže prolazno vrijeme ((1:24.629) i tako osigurali najbolju poziciju na startu 25. Maratona lađa. Kapetanu Stabline je pehar Kup Slobodne Dalmacije uručio Stanislav Soldo.
Drugi je bila Udruga lađara Zagreb (+1.216), treća Udruga lađara Crni put Metković (+2.175).
Nakon dodjele pehara kapetani ekipa su na opuzenskoj Pjaci izbrali startne pozicije za Maraton lađa, i to sljedećim redom: 1. Stablina, 2. Zagreb, 3. Crni put Metković, 4. Općina Slivno, 5. Gusari Komin, 6. Studenti Split, 7. Sv. Ilija Metković, 8. Gospa Karmelska Krvavac, 9. Zagreb 2, 10. HRM, 11. Škrapa Momići, 12. Argo Bjelovar, 13. Jerkovac Metković, 14. Šumari Bjelovar, 15. Baćina, 16. Staševica, 17. Đakovo, 18. Sisak, 19. Rogotin, 20. Argosauri Bjelovar, 21. Šarić Struga, 22. Domagojevi gusari Vid, 23. Sv. Ilija Metković 2, 24. Veterani 4. gbr, 25. Mostar, 26. Vidonje – Mlinište, 27. Primorsko-goranska županija.
Nisu nastupili na brzinskim utrkama a sudjelovat će na Maratonu ekipe: Torcida Ploče, Vinkovački lađari, Salašari Somborski.
STARTNE POZICIJE prema izboru ekipa:
Struka kaže kako bi požara sigurno bilo manje da prestanemo s upornom sadnjom alepskog bora, vrste koja često pridonosi njihovu širenju.
Na području Zatona i Rasline, te vodičkog zaleđa vatra je prije mjesec dana ostavila za sobom 3300 hektara zgarišta. U trenu je nestao višegodišnji trud brojnih poljoprivrednika. Šteta se popisuje i bit će višemilijunska. Pomoć svi obećavaju i svaka je dobrodošla. Ali kako bi barem smanjili vjerojatnost pojave požara treba, kaže struka – djelovati i preventivno.
Draženu Ševerdiji vatra je samo na jednoj lokaciji progutala 1300 trsova. Njegovo grožđe imalo je ekološki certifikat, a vino oznaku izvrsnosti od agencije za poljoprivredu i hranu. – Najgore je žaliti, to je gotova priča – kaže Ševerdija. Krešimiru Pamiću nasadi su u 18 godina koliko se bavi poljoprivredom – gorjeli tri puta.
Ove godine nisu se stigle braniti masline, loza i smokve. Morale su se braniti kuće. Neke su ostale neobranjene. Buktinja koja je zahvatila alepski bor nadjačala je ljudske napore. Ima onih koji smatraju da je upravo u boru temeljni problem.
– Sigurno! Uzrok učestalih požara u Dalmaciji je alepski bor. Njega su čak šumarije sadile pod motom da će on, njegov korijen zadržati zemljište i neće dolaziti do erozije. Međutim, kao da su previdjeli neke druge njegove negativne strane, a to je da je on jako lako zapaljiv. Pun je smole. I njegova šišarka zapaljena vam poput metka može preletjeti 50-60 metara i paliti tamo – kaže inženjer agronomije u mirovini Davorin Pamić.
Plamena šiška uletjela je i u staju Milivoja Ševerdije. Zapaljeno je sijeno i stradao je dio stada. Utvrđuju štetu mnogi. Proglašena je prirodna nepogoda. Pomoć je poljoprivrednicima nužna. Obećavaju je sa svih strana.
– Mi ćemo naravno pomoći i u obnovi maslinika a razmotrit ćemo i mogućnost sanacije dijela izgubljenog prihoda kao što smo radili u drugim županijama za poljoprivrednike u Hrvatskoj u zadnje dvije godine određenim dodatnim programima odlukom Vlade u surandnji sa županijama – najavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Bit će to simbolično, kažu oni koji s odštetom iskustva imaju. Ništa se nije promijenilo, kažu. No nešto ipak jest – i to nagore. Nakon svakog požara sve je manje onih koji se zemljom nastavljaju baviti. Svjesni su toga i u resornom ministarstvu. Zabrinjava ih dobna struktura poljoprivrednika u Dalmaciji pa najavljuju dodatna sredstva za mlade poljoprivrednike i generacijsku obnovu.
– Dalmacija je 1960. godine imala milijun ovaca. I onda kad bi izbio požar, izgorjelo bi 2,7 hektara. Godine 1998. Dalmacija ima svega 200 tisuća ovaca, ali onda po jednom požaru izgori 47 hektara. Znači, imamo pet puta manje stoke, a 20 puta veća površina nam gori – upozorava inženjer Davorin Pamić.
A tako će biti i dalje jer prave prevencije nema. Nema nikoga da brsti, a nikoga ni da čisti zapuštene površine.
– Glavni vatrogasni zapovjednik rekao je da ćemo morati, poput Italije, uvesti porez na neobrađeno zemljište. I to je u redu. Međutim, on ne zna da je 80 posto poljoprivredne površine u Dalmaciji – katastarski na nivou Austro-ugarske. Moj maslinik je zadnji put uknjižen 1910. i to 1/22 pred više od 100 godina. Kome će sad uputiti uplatnicu za porez ili pozvati nekog na odgovornost – dodaje Pamić
Ista pitanja desetljećima. Isti odgovori – bez primjene u praksi. Jedino se mijenja vrijeme – i to nagore, ekstremne suše, ekstremni požari… budućnost ih sigurno nosi još. Hoćemo li ih i dalje dočekivati nespremni?
Autor: Borka Juras Slamić/Plodovi zemlje/HRT
