U Gradskom poglavarstvu danas je upriličena svečana prisega sudaca porotnika Općinskog suda u Metkoviću, a prisegnuli su: Petar Bezer, Blagotvor Grgurinović, Anto Miškić, Miro Popović i Marinko Vukojević.
Županijska skupština je na 8. sjednici, održanoj 4. svibnja, donijela Rješenje o imenovanju sudaca porotnika, kojim su u skladu s člankom 119. Zakona o sudovima imenovani suci porotnici Općinskoga suda u Metkoviću, a po prijedlogu predstavničkih tijela lokalne samouprave i mišljenju Suda.
Bliži se ljeto i početak uobičajenih ljetnih događanja u gradu: predstave, koncerti i druge manifestacije.
Metkovsku publiku će sigurno razveseliti najava koncerata zabavne glazbe: Petar Grašo će održati koncert 17. lipnja (petak) u Gradskoj sportskoj dvorani i grupe Urban & 4 čiji će koncert biti na Ljetnoj sceni GKS-a2. srpnja (subota).
Prodaja ulaznica za oba koncerta uskoro će započeti putem Eventim.hr. Organizatori koncerata su Cepelin Media i Ustanova za kulturu i sport Metković.
Statistički gledano, veća je, realnija, očekivanija mogućnost da vas ubode osa, pčela, stršljen, napadne krpelj ili pauk, s ranim proljećem dotakne gusjenica borova prelca, nego ugrize zmija, piše Slobodna Dalmacija.
Usprkos tome ljudi od zmija imaju najveći strah, ubijaju ih kako god stignu držeći to junačkim pothvatom. Dijelom razumijemo jer zmije kod većine izazivaju iznimno neugodan osjećaj, usprkos tome što su u svojoj prirodi uglavnom plahe naravi. I napadaju jedino kada su životno ugrožene.
Posljednjih tjedana viđamo ih svugdje, u krošnji stabla, na cestama, u grmlju, u sunčanju na stijeni, u vrzmanju oko kuća, u kutku konoba.
Ali polako, pa kada bi se i mogle najviše “šetati” nego sada, u proljeće, kada se priroda budi? Ljudi kao ljudi, odmah se počnu čuditi zašto dolaze u naše životno područje. I tvrdoglavo ne shvaćaju da je ta priroda njihova koliko i naša.
ZMIJA JE SVE MANJE
Osim poskoka, koji je aktivan stalno, ostale zmijice koje susrećemo u dalmatinskom području, vele stručnjaci, od kraja toplih ožujaka pa tijekom travnja, svibnja i lipnja intenzivno tragaju za hranom i partnerom. Veća im se pojavnost opet bilježi oko babljeg ljeta i rane jeseni, kada dobivaju mlade. Stoji i podatak da ih je manje nego prijašnjih godina.
Glavni razlog tome je čovjek, kaže dr. Tihomir Eterović, voditelj ispostave Hitne medicinske pomoći u Supetru, čovjek koji zbog prirode posla često dolazi u kontakt s ovom tematikom.
– Pesticidi, kemija, nedostatak hrane, plijena koji nestaje s čovjekovom upotrebom raznih preparata za zaštitu poljoprivrednih kultura, kosilice koje im uništavaju staništa, gaženja automobilima, direktno ubijanje kada dođu blizu čovjeka, bageri što im kradu životni prostor, gradnja, naš ulazak sve dublje u prirodu, sve su to uzroci što za posljedicu dovode do smanjenja njihova broja.
Prije pet do šest godina u ovom razdoblju znao sam ih pregaženih na bračkim cestama u nekom kraćem razdoblju naći i do 20. Privlači ih topli asfalt, dolaze na njega i sunčaju se. Ove godine sam našao samo dvije. Zanimljivo je da zmije ne zauzimaju vrh top-ljestvice razloga zbog kojih nam pacijenti dolaze po pomoć. One su tek negdje oko sedmog mjesta – kaže iskusni liječnik.
Visoka mjesta zauzele su ose, pčele, stršljeni, koji mogu biti vrlo opasni za alergičare. Štoviše, zbog djelovanja supstancija koje u sebi nose mogu kod određenih ljudi izazvati smetnje, ali i opasni anafilaktičlki šok.
Drugo mjesto u bračkoj statistici, a zapravo se ona može primijeniti i na ostala brojna dalmatinska područja, zauzimaju krpelji, koji su zbog nenormalnih klimatskih promjena postali aktivni i u zimskom razdoblju. Osobito su im na udaru ljudi koji rade u polju, u maslinicima, stočari, vlasnici pasa, planinari, izletnici, šetači u prirodi, berači šparoga, gljiva…
– Prije neki dan skinuo sam ga curici s ušne resice. Uhvatio se na dlaku njezina psa i prešao na nju. Na sreću, ne sjećam se baš nekih težih situacija, tek gnojenja rane nakon ugriza. To se sanira antibioticima.
Ne zaboravimo, krpelji mogu prenositi teške bolesti, koje mogu dovesti i do oduzetosti ruke, noge, paralize. Uvijek napominjem, nakon dolaska iz prirode, odmah se istuširajte, dobro pregledajte, krpelji vole meka, vlažna područja, mjesta oko spolovila, čmara, pazuha, oko ušiju. Ako ga primijetite, ne skidajte ga sami, zatražite liječničku pomoć – kaže dr. Tiho, kojeg su na kraju bračke zmije i zainteresirale, zbog čega je počeo voditi evidenciju njihove pojavnosti.
INVAZIJA BOROVA PRELCA
Dalmacija se ove godine našla pod nezapamćenom invazijom borova prelca. Napali su stabla u enormnim količinama, njihove gusjenice su izglođale iglice, danas su to već leptiri koji će nastaviti novu seriju razmnožavanja. Koliko su štetni za drveća, toliko su opasni za ljude sklone alergijama.
Ove su godine gusjenice u kontaktu s ljudima izazvale brojne urtikarije, osjećaje gušenja, zadale su i probleme brojnim kućnim ljubimcima. Ovo tek neka bude naputak za iduću godinu, ali i napomena da se s njima treba početi obračunavati već s krajem ljeta.
Priroda, koliko je lijepa, zna skrivati i puno opasnih kutaka. U našoj zemlji obitava 16 vrsta zmija, od kojih su tri otrovnice – poskok, riđovka i žutokrug, dvije poluotrovne, dok ih je 11 neotrovnih. Poskok je naša i europska najveća i najotrovnija ljutica. Osobito je rasprostranjen u Dalmaciji, a najviše obitava u suhim i krševitim područjima.
– U Splitsko-dalmatinskoj županiji najveći broj ugriza poskoka zabilježen je u području kaštelanskog i trogirskog zaleđa – otkrio nam je to u jednom od razgovora poznati splitski liječnik prof. dr. sc. Boris Lukšić.
Osnovno je pitanje kako prepoznati poskokov ugriz. Počinje jakom boli te primjećivanjem dviju točkastih krvarećih ranica. Tijekom 20-ak minuta javlja se utrnulost i crvenilo na mjestu ugriza, praćeno manje ili više izraženim podljevom. Podljev se širi, i u slučaju ugriza na prstu nakon nekoliko sati zahvaća ruku.
– Na mjestu ugriza ponekad se mogu pojaviti mjehuri ispunjeni krvavim sadržajem. Može doći i do infekcije, a moguće su i druge lokalne komplikacije. Javljaju se glavobolja, mučnina, povraćanje i proljev. Moguće je i krvarenje iz desni, debelog crijeva, te kod nekih osoba šok s padom krvnog tlaka, spuštanjem očnih kapaka, te poremećaj stanja svijesti. Ako zmija čovjeka ugrize direktno u krvnu žilu, može čak doći i do toksičnog šoka i smrtnog ishoda – naveo nam je u jednom razgovoru prof. dr. sc. Lukšić.
Ako dođe do ovakvog scenarija, ugrizena osoba mora odmah skinuti prstenje, narukvice, ručne satove zbog vjerojatne skore pojave lokalnog otoka. Mjesto ugriza ne smije se zarezivati nožićima, žiletima, otrov ne isisavajte onako kako ste to vidjeli u nekim starim filmovima. Bolesnik što hitnije treba pozvati pomoć, transportirati se do zdravstvene ustanove.
Kako bi se usporilo širenje otrova, ne preporučuje se jača aktivnost, a ruku, nogu gdje se nalazi ugriz poželjno bi bilo imobilizirati. Priroda je sila koju treba poštovati, stoga se pri svakom boravku u njoj držite osnovnih pravila: nosite visoku obuću, duge hlače, dugi rukav, bocu vode i mobitel, obavijestite bližnje kamo idete. Jer to vam može spasiti život.
Erasmus+ PORTS trogodišnji je projekt u suradnji sa školama iz Italije (Lecce), Grčke (Argostoli), Cipra (Omodos), Estonije (Saku), Portugala (Vila Verde) te Hrvatske (Srednja škola Metković).
Na mobilnosti su sudjelovali učenici Zoran Primorac, Josip Stipe Bebić, Martina Družijanić i Lana Dominiković u pratnji profesora Petra Nikolića i profesorice Nikoline Anković.
Projekt je započeo s provedbom 2019. godine te uključuje dvije mobilnosti za nastavnike i četiri mobilnosti za učenike. Druga mobilnost za učenike održava se u Argostoliju, gradu na grčkom otoku Kefaloniji, od 15. do 21. svibnja, a uključuje aktivnosti u školi, analizu kakvoće vode u kefalonijskoj luci, proučavanje flore i faune na Kefaloniji, predavanje u Visokoj školi za pomorstvo u Argostoliju te kulturološke aktivnosti poput posjeta špilji Drogarati i Melissani. Projektom se potiče poučavanje učenika o pomorskoj geografiji te temama poput zelene tranzicije i održivog razvoja.
Sljedeća mobilnost u sklopu ovog projekta održat će se u srpnju u Estoniji. Projekt sufinancira Europska unija iz programa Erasmus+
U suhim smokvamapodrijetlom iz Turske prilikom kontrole po trgovinama i tržnicama utvrđena je povećana količina aflatoksina i mikotoksina. Rizik za potrošača u slučaju konzumacije je ozbiljan pa su suhe smokve povučene sa tržišta. Aflatoksini su toksični produkti plijesni Aspergillus flavus, koji mogu biti prisutni u stočnoj hrani, sirovinama i poluproizvodima za proizvodnju ljudske hrane, kao i u gotovoj ljudskoj hrani. Drži se da su aflatoksini jedan od uzročnika hepatocelurnog karcinoma (raka jetre), piše Dubrovački vjesnik.
Prilikom granične kontrole janjećeg mesa uvezenog iz Srbije utvrđena je povećana razina ostataka veterinarskih lijekova antibiotika. Razina rizika za zdravlje onih koji bi jeli takvu janjetinu je neodređana. Meso je vraćeno pošiljatelju.
U paprika uvezenim iz Albanije otkriveni su ostaci pesticida Formetanata, koji je zabranjen na području Europske unije.
Riječ je o insekto-akaricidu koji se koristi u nasadima povrća na početku vegetacije uglavnom paprikama i crvenom luku te u proizvodnji cvijeća. I ma širok spektar primjene na insekte i fitofagne grinje koji isisavaju sokove iz biljaka (tripsi, cikade, lisni mineri i grinje).
Proizvod nije u skladu s Uredbom (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Svježe paprike još nisu bile stavljene na tržište te su neškodljivo uništene.
Ovog vikenda Turistička zajednica Metković organizira novu manifestaciju u Gradskom parku, pretvarajući ga u svojevrsni dnevni boravak na otvorenom!
Tijekom tri dana različitih događanja pronaći ćete nešto za sebe. Ako želite, ponesite svoju piknik dekicu i košaricu i dođite na Vikend piknik fest!
Kušajte kraft pivo i sokove iz Doline Neretve, pronađite svoj komadić parka i uživajte u programu:
PETAK 27.5.2022.
20 h OTVORENJE MANIFESTACIJE
20:30 h FILM NA OTVORENOM
SUBOTA 28.5.2022.
10-18 h MALA ZELENA KNJIŽNICA
11-12 h LIKOVNO-KREATIVNA RADIONICA ZA DJECU
12-16 VELIKE IGRE KRUŽIĆ/KRIŽIĆ, DOMINO, ČOVJEČE NE LJUTI SE
16-19 h ZAIGRAJ ŠAH U PARKU
16-17 h VJEŽBAJ S NAMA
17-18 h DISNEY JUNACI
OD 20 h U RITMU MUZIKE ZA PLES
NEDJELJA 29.5.2022.
16-19 h ZAIGRAJ ŠAH U PARKU
17-18 h DISNEY JUNACI
20 h MTKviz
Iz komunalnog poduzeća Metković d.o.o. obavještavaju korisnike vodnih usluga u Mlinskoj i Mostarskoj ulici da će srijedu, 25. svibnja od 9 do 12 sati doći do prekida u isporuci vode zbog radova na vodoopskrbnoj mreži.
Teatar Rugantino na scenu GKS-a u petak, 3. lipnja s početkom u 20 sati donosi predstavu Uvijek će nam ostati ljubav.
Duhovit, ciničan i pronicljiv tekst Miloša Radovića istovremeno je smiješna i tužna priča o braku, a propituje zajedništvo dvoje ljudi koje u trenutcima krize i nerazumijevanja te razdvajanja i mirenja, može održati samo ljubav
Uloge u predstavi tumače Jelena Miholjević i Dražen Čuček, a režiju potpisuje Dario Harjaček.
Organizator je Ustanova za kulturu i sport Metković, a predstava se održava po pokroviteljstvom Grada Metkovića. Ulaz je 40 kuna.
Metkovsko amatersko kazalište protekloga je vikenda sudjelovalo na 62. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera u Vodicama.
MAK-ovci su na ovogodišnjem Festivalu sudjelovali s predstavom Drug lovac, čija je premijera bila u Gradskome kulturnom središtu Metković u ožujku. Riječ je o adaptaciji predstave “Gospon lovac” francuskog komediografa Georgesa Feydeaua. U MAK-ovoj verziji on postaje ‘Drug lovac’, a radnja je premještena u Metković, u stan partijskog sekretara – druga Vladimira Šetke. Pod redateljskom palicom Radovana Marčića, uloge u predstavi tumače Željka Bulić, Jasna Vrdoljak, Elza Glučina, Damir Kozarić, Toni Krilić, Josip Talajić, Dino Čolaković i Rade Vrdoljak. Scenografkinja je Vesna Režić, a tekst je lokalizirala i prilagodila Ivana Čarapina, prenosi metkovic.hr.
Predstavu su metkovski glumci amateri odigrali u Vodicama po šesti put, a pred publikom i pred tročlanim prosudbenim povjerenstvom, stručnim žirijem festivala. Na okruglom stolu nakon predstave, glumica i teatrologinja Dubravka Crnojević te kazališni kritičari Gordana Ostović i Igor Ružić u superlativima su komentirali metkovskog Feydeaua. Stoga je za očekivati kako će u sljedeću nedjelju, kada se održava Smotra najboljih predstava iz svake županije, jedna od nagrada biti dodijeljena i našim kazalištarcima.
Važno je naglasiti kako su na službenom otvorenju Smotre upravo glumcima amaterima MAK-a, kao jednom od najstarijih službenih družina, dodijeljene diplome za dugogodišnji rad u kazalištu. Diploma za trideset godina kontinuiranog rada u kazalištu uručena je glumici i sadašnjoj predsjednici MAK-a Željki Bulić, za dvadeset godina rada diplome su dobili Gorki Dumanić, Josip Talajić, Damir Kozarić, i Nikolina Romić, a za deset godina Jure Talajić.
Navik on živi, ki zgine pošteno! poznati su stihovi slavnog hrvatskog plemića i vojskovođe Frana Krste Frankopana koji je umro mučeničkom smrću u društvu drugog velikana bana Petra Zrinskog 1661. u Novom Bečkom Mjestu.
Upravo ovi stihovi najprimjerenije opisuju ljude koji su svoj život, u cvijetu mladosti, položili na oltar domovine koje ne smijemo zaboraviti. Mi se ovih dana sjećamo četvorice Neretvana koji su prije točno 30 godina položili svoje živote za Domovinu: Eugena Erjauca, Marija Bebića, Ivana Jelinića i Ivice Prusca – Jume.
Eugen Erjauc, rođen je 12.listopada 1967. godine u Metkoviću. Hrvatskoj vojsci pristupio je u rujnu 1991. godine. Bio je pripadnik 1. bojne 116. brigade Hrvatske vojske.
Poginuo je 24. svibnja 1992. godine na Južnom bojištu u neprijateljskom minskom polju prilikom izvršenja borbenog zadatka. Pokopan je na groblju u Doljanima. Posmrtno je odlikovan Redom Petra Zrinskog i Redom Frana Krste Frankopana.
IvanJelinić rodio se 5. rujna 1955. u Hardomilju kod Ljubuškog, a živio je u Metkoviću gdje je preminuo 23. svibnja 1992. od posljedica teškog ranjavanja u neprijateljskom minskom polju na Južnom ratištu, prilikom izvršavanja borbenih zadataka.
Bio je pripadnik 1. bojne 116. brigade Hrvatske vojske. Posmrtno je odlikovan Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, te činom narednika.
MarioBebić rodio se u Metkoviću 11. veljače 1967. i poginuo je na Južnom bojištu 30. svibnja 1992. Bio je pripadnik 1. bojne 116. brigade Hrvatske vojske.
Posmrtno je dobio čin časničkog namjesnika.
Ivica Prusac-Juma rodom iz Podrujnice poginuo je časno braneći domovinu 30. svibnja 1992. godine na posavskom ratištu u okolici Modriče kao pripadnik 3. mehanizirane gardijske brigade Kune. Ivica se od prvih dana uključio u obranu domovine kao dobrovoljac. Njegovi prijatelji i suborci pamte ga kao izuzetno časnog, ponosnog čovjeka, istinskog viteza i heroja. Pamte ga i kao čovjeka izuzetno vedrog duha i gospodina što svjedoče i fotografije s rozom kravatom i leptir mašnom na uniformi u samom paklu rata.
Neka vam je laka hrvatska zemlja, neretvanski vitezovi! Počivali u miru Božjem!
Eugen Erjauc, rođen je 12.listopada 1967. godine u Metkoviću. Hrvatskoj vojsci pristupio je u rujnu 1991. godine. Bio je pripadnik 1. bojne 116. brigade Hrvatske vojske.
Ivan Jelinić rodio se 5. rujna 1955. u Hardomilju kod Ljubuškog, a živio je u Metkoviću gdje je preminuo 23. svibnja 1992. od posljedica teškog ranjavanja u neprijateljskom minskom polju na Južnom ratištu, prilikom izvršavanja borbenih zadataka.
Mario Bebić rodio se u Metkoviću 11. veljače 1967. i poginuo je na Južnom bojištu 30. svibnja 1992. Bio je pripadnik 1. bojne 116. brigade Hrvatske vojske.
